Završena CNS ljetna škola

U petak, 28. augusta 2015. godine u Sarajevu, dodjelom certifikata je završena ljetna škola pod nazivom „Islam in Contemporary World“. Ljetnu školu je već petu godinu zaredom organizovao Centar za nepredne studije uz podršku partnera u realizaciji projekta i to Centra za međukulturno razumijevanje „Horizonti“ iz Podgorice, Centra za dijalog-Vesatijja, te Centra za lično i profesionalno usavršavanje iz Sarajeva.

Učesnici CNS ljetne škole 2015 su bili studenti dodiplomskog i postdiplomskog studija iz balkanskih zemalja: Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Kosova, Bosne i Hercegovine, studenti iz Turske, te jedan učesnik iz Luxemburga, i po jedna učesnica iz Velike Britanije i Kraljevine Švedske.

Sedmodnevni program (21-28. augusta) na kojem su kao predavači učestvovali dr. Fikret Karčić, dr. Ferid Muhić, dr. Ahmet Alibašić, dr. Dževada Šuško, dr. Mirza Sarajkić, dr. Harun Karčić, te Omer Kajoshaj, Muhamed Jusić, i Kathleen Roche-Nagi, bio je baziran na tri osnovne stvari:

1) Ključna pitanja o savremenom islamskom mišljenju

2) Učenje o balkanskim muslimanskim zajednicama i islamskoj kulturi

3) Sticanje osnovnih znanja i vještina iz oblasti komunikologije i predbračnog obrazovanja.

Učesnici ovogodišnje CNS-ove ljetne škole su također imali priliku posjetiti Podgoricu i Sarajevo, gradove domaćine ljetne škole, a kroz jednodnevne izlete i Bar u Crnoj Gori,  pojedine gradove u Hercegovini, te Memorijalni centar u Potočarima (Srebrenicu).

Izvor: CNS.ba

STRATIS at the Balkan Think Tanks Convention in Ankara

The Director of the Strategic Research Association (STRATIS), Ambassador Ensar Eminovic, attended the Balkan Think Tanks Convention, held in Ankara on 10-12 June 2015, along with researchers from 12 different countries, including representatives of the Republic of Turkey. Mr. Muhamed Jusic, a research associate of STRATIS, also attended the Convention as a representative of the Center for Advanced Studies from Sarajevo.

- See more at: http://stratis.ba/research-articles/stratis-at-the-balkan-think-tanks-convention-in-ankara.html#sthash.lyhh1Jkf.dpufThe Balkan Think Tanks Convention was organized by the Foundation for Political, Economic and Social Research (SETA), a leading non-profit research institute in Turkey, with the support of the Presidency for Turks Abroad and Related Communities (YTB), affiliated to the Prime Ministry of Turkey.

The aim of the Convention was to bring together and facilitate dialogue among political researchers from the Balkans and Turkey and to offer a venue for the discussion of current political issues. The event included a two-day workshop on selected topics and one day of meetings with Turkish public institutions operating in the Balkans. The workshop consisted of six panels pertaining to current political issues faced by the Balkans and Turkey.

Ambassador Eminovic participated at the panel “Turkey’s New Activism in the Western Balkans: Policies, Practices and Reactions”, whereas Mr. Jusic took part in a panel entitled “Reflection of the Syrian War and ISIL phenomenon in Turkey and the Balkans”.

During the third day of the Convention the participants visited the SETA Foundation building and attended briefings by the Ministry of Foreign Affairs, the Turkish Cooperation and Coordination Agency (TIKA), YTB, and the Yunus Emre Institute. A visit to the new Presidential Palace was also organized for the participants. Finally, the participants also had an opportunity to familiarize themselves with the making and implementation of Turkish foreign policy thanks to a number of meetings and discussions with senior representatives of Turkish official institutions.

During the Convention, Ambassador Eminovic and Mr. Jusic held a number of meetings with representatives of different organizations and institutions and discussed some joint projects that will be implemented in the future.

- See more at: http://stratis.ba/research-articles/stratis-at-the-balkan-think-tanks-convention-in-ankara.html#sthash.lyhh1Jkf.dpuf 

Centar za napredne studije na SETA-inoj konvenciji balkanskih think-tankova

Saradnik Centra za napredne studije iz Sarajeva Muhamed Jusić učestvovao je u prvoj konvenciji balkanskih think-tankova u Ankari koju je organizovao prestižni istraživački centar SETA (Foundation for Political, Economic and Social Research) iz Turske u saradnji sa Vladinim uredom za odnose sa turskom dijasporom.

Učešće u radu konvencije su uz domaćine uzeli think-tankovi sa područja čitavog Balkana od Slovenije, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije, Kosova, Makedonije, Rumunije, Bugarske pa do Grčke.

Na više zasebnih sesija tokom dva dana razgovaralo se o brojnim aktuelnim pitanjima koja se tiču Balkana ali i uloge Turske u regionu. Tako se jedan panel bavio pitanjem novog turskog aktivizma na Zapadnom Balkanu i reakcijama na novu ulogu Turske u regionu. Govorilo se i o izazovima stabilnosti Balkana, o preklapanju geopolitičkih utjecaja na području Balkana, o balkanskom i turskom iskustvu euroatlantskih integracija, o refleksiji rata u Siriji i pojave ISIL-a na Tursku i Balkan i na kraju o energetskim politikama Turske i Balkana.

Trećeg dana konvencije učesnici su posjetili vladine institucije i oranizacije koje se bave Balkanom u turskoj vladi. Organizovana je i posjeta novoj zgradi predsjednika i susreti sa brojnim zvaničnicima turske administracije. Na osnovu stavova iznesenih na konvenciji biće sačinjen i poseban izvještaj sa zapažanjima i preporukama koej će biti dostupne vladama u regionu, ali i široj javnosti. Načelno je dogovoreno da se slični sastanci nastave organizovati i u budućnosti ali sa nekim novim temama i u nekoj drugoj balkanskoj državi.

Izvor: CNS

RELIGIJA I POMIRENJE U BOSNI I HERCEGOVINI - očima suvremenih sociologâ religije

Na konferenciji sa prof. dr. Ivanom Markešićem i prof. dr. Esadom Ćimićem 

Čitateljima Prometeja već je zacijelo poznato ne samo da se u organizaciji Sveučilišta u Edinburghu (Škotska) i Centra za empirijska istraživanja religije iz Sarajeva već dvije i pol godine provodi projekt znanstvenog istraživanja religije i pomirenja u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama, nego da im je također – temeljem medijskih izvješća – poznato i do kojih se rezultata u tome istraživanju došlo. Da se s navedenim znanstvenim istraživanjem nije stalo i da se neće stati vidi se iz najave gore spomenutih institucija da će se u svrhu produbljivanja navedenoga znanstvenog istraživanja i nastavka znanstvenog projekta ovaj tjedan, točnije od 16. do 18. siječnja 2015., na Fakultetu društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Sveučilište 'Hercegovina', Bijakovići–Međugorje, održati dvodnevna znanstvena konferencija s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom „RELIGIJA I POMIRENJE U BOSNI I HERCEGOVINI – IZAZOVI I MOGUĆNOSTI: izgradnja akademske istraživačke mreže usredotočene na pomirenje i religiju u BiH i susjednim zemljama“. Konferencija će se održati uz potporu njemačke Zaklade Konrad Adenauer Stiftung (Ured u BiH) i Sveučilišta 'Hercegovina' iz Bijakovića i bit će logičan nastavak dosadašnjih istraživanja ovih institucija.

Uvid u kompletnije rezultate tih istraživanja čitatelji Prometeja mogu izvršiti na stranicama: http://relwar.wordpress.com/activities/research/second-surveypublished/ i prethodno na: http://relwar.wordpress.com/activities/research/rebuilding-after-conflict-inbosnia-herzegovina/survey-on-attitudes-to-reconciliation-bosnia-herzegovina/

Kako je izdolje priloženoga Programa vidljivo, na konferenciji ćesvojim izlaganjima sudjelovati sociolozi religije – starije i mlađe generacije - iz Bosne i Hercegovine,Hrvatske, Slovenije, Srbijei Škotske. Govorit će o nekim za Bosnu i Hercegovinu, ali i za njezine susjedne države, veoma važnim temama – o odnosu i ulozi religije i religijskih zajednica prema pomirenju i izgradnji povjerenja.

Već u petak, 16. siječnja 2015., nakon pozdravadobrodošlice koje će sudionicima Konferencije iskazati rektor Sveučilišta 'Hercegovina', prof. dr. Milenko Brkić, te ravnatelj zaklade Konrad Adenauer Stiftungu BiH, prof. dr. Karsten Dümmel, bit će u okviru govora o projektu FAKTORI POMIRENJA: RELIGIJA, LOKALNI ODNOSI, LJUDI I POVJERENJE, obrađivane sljedeće teme: Temelj i razvoj istraživačkog projekta 'Religija i pomirenje' (G. Wilkes, Škotska, UK), Žene, religija i pomirenje u poslijeratnoj BiH (Z. Popov Momčinović, BiH), Indikatori religioznosti u istraživanjima (Z. Kuburić, Srbija), Političke preferencije i podrška procesima pomirenja i izgradnje povjerenja (D. Marko, Srbija), Stavovi mladih o religioznosti i pomirenju u BiH (M. Jusić, BiH).

U subotu, 17. siječnja 2015.,u prvome dijelu rada konferencije, dat će se jedan širi povijesni pregled socioreligijskih istraživanja u Bosni i Hercegovini i regiji. Posebna pozornost posvetit će sekako dobivenim rezultatima u tim socioreligijskim istraživanjima tako i razvoju znanstvene grane sociologije religije. U tome smislu raspravljat će se o sljedećim temama: K određivanju socijalne distance među vjerskim zajednicama (katolici, muslimani, pravoslavni) u Bosni i Hercegovini (E. Ćimić, Hrvatska), Religioznost i autoritarizam – gdje je ključ za pomirbu? (S. Flere,Slovenija) te Duhovnost ili religija? (I. Grubišić, Hrvatska).

Svoja iskustva iz predratnih istraživanja u Bosni i Hercegovini iznijet će R. Dunđerović (Srbija) Faktori diskriminacije učenika na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, I. Markešić (Hrvatska) Kočničari pomirenja u BiH: obični građanin ili političke i crkvene elite? te I. Cvitković (BiH) Poteškoće (nekadašnje i sadašnje) u sociološkom istraživanju religioznosti stanovništva u BiH. Oni će dati glavne naglaske iz znanstvenih analiza rezultata tih istraživanja te ukazati na metodološke izazove u usporedbi s današnjim vremenom.

Upravo o tim izazovima 'starih', ali i potrebama i mogućnostima 'novih istraživanja' u sociologiji religije u BiH i susjednim zemljama govorit će D. Abazović (BiH) Šta je još od interesa za sociologiju? O nužnosti istraživanja sociopolitičkih identiteta kodiranih u religijskim kategorijama, A. Kristić (BiH) Zapreke za učinkovitost mirovnih aktera religioznih profila, Đ. Čekrlija (BiH) Ni stado ćud ne mijenja: Religioznost kao distinktivna karakteristika pojedinca ili društvena orijentacija, zatim S. Kukić (BiH) Metodološki izazovi društvenih istraživanja u bh. društvu s obzirom na društvenu funkciju religije te N. Knežević (Srbija) Profanizacija svetoga i sakralizacija političkog u javnom diskursu verskih velikodostojnika na prostoru zapadnog Balkana.

Sudionici konferencije će radi osobnog upoznavanja s bogatstvom religijske raznolikosti ovoga kraja sredinom dana posjetiti tekiju u Blagaju, manastir u Žitomislićima kraj Počitelja te župu Međugorje.

Na kraju konferencije, u nedjelju, 18. siječnja 2015., svoj kritički osvrt na tijek i rezultate dosadašnjih istraživanja dat će G. Andrejč (Škotska, UK) 'Vjera', 'religija', 'pomirenje' – konceptualna razmatranja u bh. kontekstu, Đ. Šeta (BiH) Međureligijska saradnja u izgradnji društvenog kapitala u lokalnoj sredini kroz ženske nevladine organizacije te jedan od glavnih organizatora ove konferencije, ravnatelj Fakulteta, mr. sc. Marko-Antonio Brkić (BiH) Religijska višedimenzionalnost i frustracija društvenim identitetom (pojedinačnim i kolektivnim) u procesu izgradnje povjerenja u BiH.

Kako se iz gore navedenoga vidi, smisao konferencije je „povezati prethodna iskustva iz ranijih istraživanja o društvenoj ulozi religije u BiH i susjednim zemljama“te naznačiti„nove potrebe, izazove i mogućnosti istraživanja u području sociologije religije“, poglavito s obzirom „na odnos religije i pomirenja, odnosno izgradnje povjerenja“, čime se, temeljem najnovijih zbivanja u Europi i svijetu, ali posebno u Bosni i Hercegovini i zemljama u njezinu okruženju, „želi probuditi i produbiti interes društva u cjelini“.

Svi zainteresirani su dobrodošli.

Ivan Markešić (Prometej.ba)

U Sarajevu seminar o hadžu

Ured za hadž Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Vakufskom Direkcijom Sarajevo i Uredom za hadž i umru pri Ministarstvu vakufa Kuvajta organizira trodnevni seminar o hadžu, u periodu od 04. do 06. juna 2012. godine. Svečano otvaranje seminara počelo je danas u 9h obraćanjem rukovodioca Ured za hadž, Nezima Halilovića, gosta Rumi Metar Rumija ispred kuvajtsje delegacije i uvodnom riječju dr. Mustafe Cerića.

Cilj seminara je unaprijeđenje znanja iz oblasti hadža i organizacije općenito, sa posebnim osvrtom na kuvajtsko i bosansko iskustvo po tom pitanju. Predavači na seminaru će biti vrhunski treneri iz oblasti hadža i njegove organizacije i to dva predstavnika iz Kuvajta i tri iz Bosne i Hercegovine.Na seminaru je planirano učešće 20 osoba iz raznih organizacionih jedinica Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji se u okviru svojih poslova bave organizacijom hadža.

Izvor: Rijaset.ba

Delegacija Islamske zajednice u Kuvajtu

Sarajevo, 6. januar 2017. (MINA) - Delegacija Islamske zajednice u BiH otputovala je danas u Kuvajt gdje će prisustvovati seminaru kojeg organizira Međunarodni centar za promociju srednjeg islamskog puta u Kuvajtu.

U toku sedmodnevnog boravka imat će priliku slušati na seminaru predavanja eminentnih islamskih učenjaka iz Kuvajta.

Ministarstvo vakufa Kuvajta osnovalo je pomenuti međunarodni centar s ciljem promovisanja originalnog islamskog učenja i na tom putu bilježi zapažene uspjehe. Do sada su u svijetu osnovali veliki broj ispostava, pa će delegacija IZ imati priliku da razmijeni mišljenja i o osnivanju sličnog u BiH.

Delegacija predvodi hafiz mr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije u Sarajevu. U delegaciji su još dr. Enes Ljevaković (FIN), Edhem Čamdžić muftija banjalučki, Seid ef. Smajkić muftija mostarski, mr. Amel Duraković (IPF Bihać), Muhamed Jusić (MIZ Bugojno), hafiz Muris Mešić (Radio BIR), mr. Zehra Alispahić (FIN), Ajša Hafizović (Preporod), Azra Ibrahimović (Nahla), Enver Omerović (Mešihat IZ Sandžak), Usame Zukorlić (Mešihat IZ Sandžak), mr. Amel Sarajlić (IPF Bihać),dr. Fuad Sedić (IPF Zenica), Dženan Imamović (Muftiluk goraždanski), dr. Sead Seljubac i Halil Mehanović (Behram begova medresa).
Odlazak ove delegacije je rezultat dogovora reisu-l-uleme s ministarstvom vakufa Kuvajta.

Diskusija: Uspon radikalne desnice u Evropi: Implikacije za BiH?

Centar za napredne studije (CNS) organizira diskusiju na temu "Uspon radikalne desnice u Evropi: Implikacije za BiH?".
Uvodničari su prof. dr. Enes Karić, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, i prof. dr. Nerzuk Ćurak, Fakultet političkih nauka u Sarajevu.
Pozivamo Vas na razgovor o ovom zabrinjavajućom porastu. Pristup je slobodan.

Vrijeme: Utorak, 30. novembar 2010, 18.00 - 19.30h
Mjesto: CIPS, Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije, Kampus Univerziteta u Sarajevu, Zmaja od Bosne 8

Za više informacija slobodno se obratite na broj 061-903 842 ili dzsusko@ius.edu.ba

Dževada Šuško, Forum koordinator

Konferencija u Sarajevu: “ISLAMSKI UDŽBENICI I NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI U JUGOISTOČNOJ EVROPI”

Univerzitet u Beču, istraživačka jedinica Islamska vjerska pedagogija, i Univerzitet u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka, zajednički će održati međunarodnu konferenciju “Islamski udžbenici i nastavni planovi i programi u jugoistočnoj Evropi”, koja će se održati od 22. do 24. oktobra 2010. u Sarajevu.

Uporište
Evropske zemlje nalaze se u procesu dinamičnih promjena. Tim je procesom naročito zahvaćena jugoistočna Evropa. Evropskim ujedinjavanjem društva istočnoevropskih zemalja suočila su se s do sada, u njihovoj komunističkoj historiji, nepoznatim pitanjima i sukobima. Interesi Zapadne Evrope od početka su bili ekonomski orijentirani.
U procesu oblikovanja evropske budućnosti religijama do sada nije pridavana velika pažnja. Čini se da su religije bile potisnute na rub društva i da su bile jedva prisutne u javnom prostoru. U društvenoj stvarnosti, međutim, iza evropskih religija stoje ljudi koji svojim etičkim i političkim nadama i očekivanjima utječu na politiku svojih zemalja i svoje pristalice mobiliziraju za određene političke pozicije. Te se vjerske zajednice i njihove institucije globalno oblikuju i u poziciji su da djeluju širom svijeta. U Istočnoj Evropi različite religije, koje se nerijetko nalaze u konkurenciji jedne drugima, tragaju za novim poljima djelovanja i nastoje se povoljno pozicionirati u procesu novog oblikovanja društva. Brojnost i raznolikost religija ne predstavljaju izazov samo pojedincima, ljudima koji se svakodnevno susreću s različitim religijama, već i državama, koje iznova definiraju mjesto religije u svojim društvima i koje trebaju voditi računa o novoj religijskoj kulturi svojih građana. Sve to uzrokuje mnogostruke osnove za razne sukobe i tačke sporenja uočljive u političkom i ekonomskom životu.
S obzirom na raznolikost religija, da bi se izgradila zajednica okupljena oko istih vrijednosti, koja bi omogućila miroljubiv suživot na dobrobit svih, neophodne su međureligijske kompetencije u politici i ekonomiji. Evropa ne može izbjegavati probleme u vezi s religijama i očekivanjima svojih građana. Uzroci su, doduše, složeni, ali položaj islama u novoj Evropi izaziva različite rasprave o tome može li islam biti dio Evrope. Neovisno o historiji islama u tim zemljama, usklađivanje islamskih i evropskih vrijednosti i prijemčivost islama za demokratiju evropskog tipa ostaju pod znakom pitanja.
U sjeni međunarodnih događanja muslimani se generalno stavljaju pod sumnju za terorizam. Ova je zategnutost odnosa, između ostalog, razlog za izolaciju muslimana i nastanak raznih predrasuda u društvu. Ta će izolacija kroz neke globalno dobro povezane organizacije biti teologizirana, a mržnja među kulturama i religijama zacementirana. Ova zategnutost najviše pogoduje evropskim nacionalističkim partijama i radikalnim islamskim organizacijama. Za mnoge partije i organizacije zategnutost u odnosima i međureligijska mržnja od egzistencijalnog su značaja. Učesnici konferencije u Beču u oktobru 2009. godine bili su jedinstveni u stavu da se obrazovanje u Evropi ne može odreći vjerskih temelja. Time su škole stavljene pred izazov da posreduju utemeljenju obrazovnih vjerskih osnova. Jedna od obrazovnih zadaća škola trebala bi biti i religije. Na primjeru mnogih evropskih zemalja znamo da se mirna budućnost Evrope ne može odreći mira među religijama.
Religijski odgoj u javnim školama može osposobiti učenike da razviju i zastupaju vlastita etičko-religiozna stajališta, da uvažavaju druga mišljenja te da uče od drugih kultura i religija. Stoga je religijsko obrazovanje važna sastavnica općeg obrazovanja.

Konferencija
Konferencija “Islamski udžbenici i nastavni planovi i programi u jugoistočnoj Evropi” održat će se na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu od 22. do 24. oktobra 2010. godine i bavit će se pitanjem doprinosa vjerskog obrazovanja integraciji muslimana u Evropi. Na konferenciju će biti pozvani najrenomiraniji znanstvenici s područja obrazovanja i teologije iz jedanaest evropskih država, pretežno iz jugoistočne Evrope.
U okviru konferencije bit će analizirani različiti teološki modeli obrazovanja u Evropi, a kroz radionice će biti razrađene alternative. U tim će se raspravama konferencija baviti pitanjem kako muslimani u Evropi mogu kontekstualizirati islam, tako da njihova djece ne odrastaju u protuslovlju između svoje religioznosti i društva u kojem žive.
Udžbenici pružaju informacije o poimanju obrazovanja i vrijednostima muslimana u Evropi. Konferencija se pojedinačno bavi postojećim udžbenicima i bit će podijeljena u radionice posvećene daljnjem unapređivanju udžbenika muslimana za vjersko obrazovanje. Od kritičke važnosti bit će da se u analizama odražavaju gledišta o ljudskim pravima, jednakosti muškarca i žene i ostalim univerzalnim vrijednostima. Iz ove konferencije trebaju proisteći poticaji za razvitak novog evropsko-islamskog identiteta u Evropi, da bi se muslimani što uspješnije poistovjetili s evropskim demokratskim vrijednostima. Osim toga, učesnici prve konferencije u Beču pridaju veliki značaj stalnoj naučnoj razmjeni muslimanskih znanstvenika u Evropi. Konferencija bi im trebala ponuditi platformu za takvu razmjenu.

Poziv na konferenciju: BUDUĆNOST VJERE U ERI GLOBALIZACIJE

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu
Asocijacija muslimanskih društvenih znanstvenika UK (AMSS UK)
Međunarodni institut za islamsku misao (IIIT) i
Centar za napredne studije

Vas pozivaju na međunarodnu konferenciju

BUDUĆNOST VJERE U ERI GLOBALIZACIJE
19. i 20. septembar, 2010. godine
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Svečano otvaranje konferencije je u nedjelju, 19.09.2010. godine u 9:30 sati.
Otvaranje će biti prevođeno na bosanski jezik a pristup je slobodan.
Jezik ostatka konferencije je engleski a za prisustvo se potrebno prijaviti na cns@bih.net.ba ili na 061/489-622 (Asmir).
Više informacija na www.cns.ba ili www.amss.uk.
Radujemo se Vašem dolasku.

Međuvjerska konferencija GRADEĆI MIR, SLAVIMO BOGA

"Mir nije odsustvo rata. Mir je vrlina...stanje duha" Spinoza

Od 13. do 17. oktobra 2010. godine, na Fruškoj gori (Srbija) bit će organizovana Treće regionalna međuvjernička mirovna konferencije GRADEĆI MIR, SLAVIMO BOGA – „ Živimo u društvu mira i nenasilja – sad nam treba tvoja pomoć “.
Organizacioni odbor konferencija čine brojen organizacje i pojedinci iz BiH i regiona među kojima su: RAND – Adresa za nenasilno djelovanje, Hrvatska, Ana i Otto Raffai, Mihal Sečan, Adnan Hasanbegović iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo, Amra Pandžo, iz Udruženja za dijalog u porodici i društvu Mali Koraci (Sarajevo), Randy Puljek-Shank iz Menonitskog centralnog komiteta, Želimir i Branka Srnec iz Tabite (Novi Sad), te Manda Piršing iz Ravangrada (Sombor), Igor Milanov iz KIFE (Skopje), Azra Ibrahimović iz Nahle (Sarajevo). Organizatori u pozivnom pismu tvrde kako ih niko nije imenovao, imenovali su se, kažu, sami, došli su tu zato što to treba njima, a ne da zadovolje nečije potrebe, političke programe ili ciljeve. Svjesni su i savjesni vjernici i vjernice koji svoj vjernički angažman vide prije svega u – izgradnji mira.
Jedna od organizatorica Amra Pandžo iz sarajevskog Udruženja za dijalog u porodici i društvu Mali Koraci je za Preporod izjavila kako „Balkan, katolici, muslimani, pravoslavlje...Zvuči kao ključne riječi nekog teksta koji najavljuje nove sukobe, nemire, neslaganja...taj nesigurni Balkan. Ipak, ovdje se radi o izgradnji mira, naporu da se izgradi društvo u kome će biti više pravde, više povjerenja i sigurnog prostora za suživot različitosti. Upravo tako, uporedo sa silama konflikta, mraka, nemira, podijela i nerazumijevanja, u posljednjoj deceniji jača pokret pojedinaca i pojedinki koji se zalažu za nenasilne metode rješavanja sukoba, igradnju mira i razumijevanja, te slave različitost i prosperiraju iz nje. Još čudnije je što ti ljudi sebe nazivaju muslimanima, katolicima, pravoslavcima, hrišćanima/kršćanima, protestantima, Jevrejima...te koriste svete spise abarahamskih religija, ne za teološke podjele i rasprave nego kao inspiraciju i nadahnuće za konkretne akcije dobra u svojim sredinama“.

Ovom novom konferencijom u Srbiji se nastava započeti niz sličnih okupljanja vjernika različitih konfesija. Godine 2006. na Krku (Hrvatska) održala se Prva mirovna regionalna međuvjernička konferencija kojoj je prisustvovalo više od sedamdeset pravoslavaca, muslimana, katolika, protestanata okrenutih aktivnom nenasilju u svojim zajednicama i sredinama u kojima žive. Američki mirotvorac Harky, suvremenik i suradnik M.L. Kinga, su za ovo okupljanje u više navrata rekli da je "historijska konferencija" i nakon nje će se u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu, Makedoniji desiti niz promjena, obrta, malih, ali značajnih, pojedinačnih i grupnih akcija koje nezaustavivo mijenjaju na bolje svijet u kome živimo. Druga konferencija je organizovana 2008. godine u Blagaju (Bosna i Hercegovina). U Blagaju se razgovaralo i o načelima božanskih objava koje ohrabruju odricanje od nasilja i njegovanje suživota, i to iz muslimanskog, katoličkog, pravoslavnog i protestantskog konteksta.
Ova Treća međuvjernička mirovna konferencija će, kažu organizatori, "slaviti Boga" na aktivan, savremen, nenasilan način. Teme koje će se brađivati će između ostalih biti: primjeri nenasilnog djelovanja inspiriranih vjerom, važnost izgradnje povjerenja u poslijeratnim zavađenim zajednicama, primjeri nenasilnih akcija u jugoistočnoj Europi, itd.
Vjerničko mirotvorstvo podrazumijeva živu vjeru, oživljavanje odgovornosti, emaneta prema Bogu, kako kažu muslimani, ili djelovanja na sliku Božiju, kako kažu kršćani. Slažu se da je obaveza izgradnje mira njihov dug prema Bogu- tvrdi mr. Amra Pandžo.

Poziv na konferenciju je otvoren za sve vjernike i vjernice različitih konfesija. Rok prijave je: 10. septembra 2010. a sve dodatne informacije možete se obratiti e-mailom:rand@rand.hr ili randnenasilje@inet.hr

Muhamed Jusić (Preporod)

Na konferenciji o vjeri i „liječenju sjećanja“

U Vogošći je prethodna četiri dana trajala konferencija pod nazivom „Liječenje sjećanja“, koju je organizovalo Svjetsko vijeće crkava i Međureligijski institut BiH.
Ja sam svoje izlaganje o trenutnom stanju procesa suočavanja sa prošlošću, izazovima i perspektivama kroz prizmu vjerskih zajednica (sa posebnim osvrtom na IZ BiH) imao jučer. Iako zbog drugih obaveza nisam mogao prisustvovati sva četiri dana, u dva dana koliko sam bio prisutan imao sam priliku upoznati se sa brojnim korisnim iskustvima iz čitavog svijeta, te naučiti mnogo toga o samom procesu. Osim toga, sreo sam neke stare poznanike i upoznao jako veliki broj zanimljivih sagovornika iz čitavog svijeta s kojim sam dogovorio nadam se korisne oblike saradnje.
Naša zemlja izabrana je za domaćina, jer organizatori smatraju da u bh. društvu još nema pomirenja niti spremnosti da se suočimo s prošlošću. Cilj ovog skupa bio je uporediti iskustva iz 23 evropske zemlje na promovisanju pomirenja kao zadatka religije. Za pomirenje je najvažnije slušati druge, smatra i Dieter Brendes, moderator konferencije „Liječenje sjećanja“.
„Pomirenje je, prema definiciji, uspješno neslaganje. Znači, to nije borba za istinu. To je zajedničko suočavanje s onim što se desilo i prepoznavanje priča i stavova drugih s poštovanjem“, izjavio je Brendes za Hayat TV

Ovako je o konferenciji izvijestila FENA:

VJERSKI PLURALIZAM OSNOVA ZA PROGRES A NE ZA KONFLIKT

VOGOŠĆA, 6. maja (FENA) - Mozaik našeg kulturnog naslijeđa, civilizacijskih postignuća, običaja, tradicija i vjerski pluralizam je osnova za progres, a ne motiv za netoleranciju, diskriminaciju, konflikt i međusobnu destrukciju, poručeno je s evropskih međureligijskih konsultacija "Liječenje sjećanja", koje je Svjetsko vijeće crkava, uz pomoć Fonda "Pomirenje u Jugoistočnoj Evropi", organiziralo u protekla četiri dana u Vogošći.

Jedan od voditelja ovog skupa, luteranski pastor iz Njemačke Dieter Brandes, koji je u Svjetskom vijeću crkava zadužen za izgradnju svjetske mreže inicijativa za pomirenje, rekao je Feni da je glavni cilj ovog skupa bio uporediti iskustva iz 23 zemlje Evrope, iz kojih su došli učesnici, na promoviranju pomirenja kao zadatka religije.

Iako BiH nije bila posebna tema skupa, mjesto održavanja nije izabrano slučajno, jer Vijeće održava ove konferencije na mjestima gdje postoje tenzije. Tako je posljednja konferencija održana prije tri godine u Belfastu, Sjeverna Irska, a nardna će se najvjerovatnije održati u Bjelorusiji.

Glavni fokus ove konferencije bio je pomirenje putem poštovanja identiteta drugih.

Pastor Brandes kaže da je pomirenje "uspješno neslaganje", dok je sukob "neuspješno neslaganje".

- Pomirenje je dijalog, a ne rasprava. Ne borimo se za "istinu", nego poštujemo različite poglede na historiju, kazao je on.

Na otvaranju konferencije prije četiri dana obratili su se i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić i Vanja Jovanović s blagoslovom mitropolita dabrobosanskog i patrijarha srpskog.

Brandes je naglasio da su se obojica složila da je pomirenje u društvu jedan od glavnih zadataka vjerskih zajednica.

On se, inače, ne slaže sa stavovima onih koji govore da je Evropska unija primarno kršćansko-jevrejska zajednica, jer je i islam stoljećima prisutan u Evropi. Pritom kaže da je svjestan da su samo u BiH muslimani i kršćani stoljećima živjeli zajedno u miru.

Sukobi između ljudi obično nisu vjerski. Brandes je naveo da je u tom kontekstu jučer izvjestilac iz Sjevrene Irske ukazao kako ne razumije zašto se koristi izraz "islamski terorizam" kada su počinioci muslimani, a nikad "kršćanski terorizam" kada su počinioci kršćani, kao u Sjevernoj Irskoj.

- Terorizam nije ukorijenjen u religiji, niti u islamu ni u kršćanstvu. Zato je važno da religije rade na pomirenju. To je, naravno, glavni zadatak za političare, ali mi, kao kršćani i muslimani, imamo zadatak da radimo na pomirenju, na što nas obavezuju svete knjige. Biblija kaže da kršćani imaju zadatak da mire, a siguran sam da to ima svoju paralelu i u Kur'anu, rekao je Brandes.

Danas, posljednjeg dana konferencije, održava se i sesija o nekim aspektima života u BiH, u prošlosti i sadašnjosti. Pregled historije BiH dao je prof. dr. Enver Imamović, a o historiji i identitetu iz ugla Islamske zajednice, Pravoslavne crkve, Katoličke crkve i Jevrejske zajednice izlaganja su imali Muhamed Jusić, Darko Đogo, Marko-Antionio Brkić i Eli Tauber.

Brandes je istaknuo da je glavni cilj ovih izlaganja da svako izloži svoj pogled na historiju, a da se pritom ne bori za "svoju istinu".

- Trebamo poštovati i bolna iskustva drugih, a ne boriti se za svoju "istinu", kazao je on.

(Fena) mb

Konferencija u Sarajevu „Susjedi, a ne neprijatelji“

U protekla četiri dana sam učestvovao u radu jedne jako zanimljive konferencije koja je propitivala pitanje pomirenja u regiji. Naime, Centar za nenasilnu akciju Sarajevo/Beograd u saradnji sa Miramida Centrom, Grožnjan, Hrvatska, organizovao je konferenciju o procesu pomirenja u regionu bivše Jugoslavije „Susjedi, a ne neprijatelji“ u kojoj su učešće uzeli brojni aktivisti, novinari i veterani iz regiona, ali i svijeta. Bilo je tu dosta prostora za kritičko sagledavanje dosadašnjih praksi i modela rada na suočavanju sa prošlošću i pomirenju u našem regionu. Čitav program možete pogledati ovdje.

Za mene je ovo bilo izvrsno iskustvo jer sam ne samo upoznao mnogo zanimljivih ljudi i čuo njihove stavove o brojnim otvorenim pitanjima (van sesije, i o pitanjima kojim se konferencija nije bavila) nego sam imao i priliku da čujem o nekim bitnim procesima u suočavanju sa prošlošću i to „iz prve ruke“ od ljudi koji su neki od najznačajniji aktera tog procesa. Ovako je o konferenciji izvijestila FTV, a ovako e-Novine čija je novinarka također bila prisutna. U nastavku je reportaža kolegice Ljiljane Pirolić sa DW-a.

Treba li nam pomirenje u regiji?

Pod nazivom „Susjedi, a ne neprijatelji“, u Sarajevu je održana konferencija čiji je cilj suočavanje sa prošlošću, pomirenje i izgradnja mira u regionu bivše Jugoslavije.
„Okupilo se oko šezdeset ljudi koji se već godinama bave radom na temama suočavanja sa prošlošću, mira i pomirenja u regiji. Učesnici su različitih profesionalnih usmjerenja: imamo veterane rata, članove različitih udruženja iz BiH, Srbije i Hrvatske, tu su novinari iz sve tri države, političari, ali i aktivisti iz organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava“, kaže Tamara Šmidling iz sarajevskog Centra za nenasilnu akciju i dodaje da je važno da se vidi dokle se stiglo na putu pomirenja i šta bi moglo i trebalo još da se uradi. Tri dana učesnici konferencije su se bavili pitanjima od zajedničkog interesa za sve tri države. „Viktimizacija kao prepreka pomirenju“, „Treba li nam pomirenje u regiji?“, „Šta je nama regija danas?“ i „Mediji i pomirenje“, samo su neke od tema o kojima su razgovarali.

Zajednički spomenik svoj djeci
„Odavde iz Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, konačno bi trebalo da krene jedna ideja, a riječ je o djeci... Ako je riječ o žrtvama na ovom prostoru, onda je prvo iz Sarajeva trebala da krene ideja o jednom spomeniku, koji će biti spomenik svoj djeci u Sarajevu“, rekao je Radomir Kezunović, donedavni gradonačelnik Istočnog Sarajeva i naglasio da bi to bio spomenik djeci, bez obzira na to jesu li ona srpska, hrvatska ili bošnjačka. „Snažno podržavam ideju o tom spomeniku, jer ako želimo Sarajevo kao glavni grad BiH, ako imamo priliku da stvorimo paradigmu BiH kao države, onda ideja o pomirenju treba da krene iz Sarajeva, a prva i najbolja prilika je da krenemo sa djecom, najnevinijim žrtvama rata i da im podignemo zajednički spomenik. Kad dođemo u situaciju, kao što smo bili došli prije neki dan, da neki ljudi krenu nasilnim metodama da rješavaju neke probleme ovdje u BiH, kad krenu na rušenje vlada i zgrada, da se svi okupimo oko tog spomenika i da tu pokušamo da nađemo zajednička rješenja“, rekao je Kezunović i naglasio da bi to mogla da bude jedna od priča o pomirenju na lokalnom nivou. Zaključujući svoju diskusiju, Kezunović je istakao da do sada nije bilo dovoljno volje da se pokrenu procesi za pomirenje u regiji, ali je podvukao da su nedavne izjave predsjednika Hrvatske i Srbije značajne za otpočinjanje tog procesa.

Najuspješniji projekat te vrste u svijetu
„Manipulacija žrtvama i pitanje istine je nešto što je stup procesa pomirenja. To je elementarno pravo i preduslov da bi se uopšte, racionalno razgovaralo o tome. Bez obzira na sadašnje probleme Instituta za traženje nestalih, to je državna institucija koja ima uspjeha i ako mjerite ono što je do sada BiH postigla u traženju nestalih, možda ćete se malo iznenaditi, ali, to je najuspješniji projekat te vrste u svijetu“, rekla je Saliha Đuderija, pomoćnica ministra u Ministarstvu za ljudska prava BiH i dodala da je pronađeno i identificirano više od polovine nestalih. „Mnogi ne mogu ili ne žele da shvate da je u pitanju proces koji traje u kontinuitetu i to će tako biti još godinama. To je nešto stvarno sa čime mi živimo svaki dan u BiH. Taj projekat se čak i ne finansira unutar države i sistema gdje se odvija“, rekla je Saliha Đuderija.

Jeste paradoksalno, ali i nije
„Ovo što se danas dešava, susret Silajdžića i Tadića na neutralnoj teritoriji (u Turskoj, op. aut.), je nešto fantastično za opšte stanje u regiji, a šta će od toga biti ja ne znam. Događaj kao događaj je sjajan jer, ako već nismo bili u stanju da bez posredovanja pričamo kao ljudi, dakle, oni da pričaju kao ljudi, jer većina običnih smrtnika mogu da pričaju kao ljudi bez posrednika, onda zašto da ne? Jeste paradoksalno na prvi pogled, ali ustvari i nije. Nije s obzirom na bliskost Sarajeva i Ankare, a u jednom razgovoru naš ministar Vuk Jeremić mi je rekao da Srbija doživljava Tursku kao partnera“, istakao je Nikola Tomić, novinar beogradskog lista „Danas“ i dodao da stabilnost Balkana ne može da se oslanja samo na Evropsku uniju i da Srbija vidi Tursku kao bliskog partnera sa kojim će sve tješnje sarađivati.

Čak i recesija pomaže
„Ono što je kod pomirenja važno, to je da ono mora biti iskreno utemeljeno i mora mu se vjerovati. Ja se vama ne mogu ispričati, ako kod vas ostaje neki utisak da sam ja to napravio iz neke koristi, ili zato što mi je to neko savjetovao. Mislim da je sada jako dobar trenutak, mislim da nam čak pomaže i ova nesretna recesija, jer ljudi se vraćaju nekim osnovnim stvarima. Više ih ne možete 'kupiti' nekim jeftinim pričama, ne možete ih zamajavati sa nekom povišicom od 20 maraka ili 50 maraka, ljudi se vraćaju na ono što se dogodilo, gledaju i rekapituliraju“, rekao je Goran Božičević, aktivista udruge Miramida iz Grožnjana u Hrvatskoj. On je dodao da je važno da se vode dva procesa: jedan među političarima koji imaju pristup medijima i donose odluke, a drugi u lokalnim zajednicama, da ljudi počnu govoriti šta se zaista dešavalo, ali da to ne govore u četiri oka ili između svoja četiri zida. „Važna su okupljanja na razini zajednice gdje se ljudi poznaju i bitno je da kažu 'prošao sam to i to i sve se tako desilo'. Uvijek će se naći neko ko će tu priču potvrditi ako je istinita, ili negirati ako nije. Važna su javna svjedočenja i važno je otvarati prostor za društvo u kojem ćemo moći pravilno odgajati nove generacije“, rekao je Goran Božičević

Još jedna zanimljiva konferencija u Sarajevu

Centar za napredne studije i Centar za civilizaciju Balkana (BALMED) Vas pozivaju da prisustvujete otvaranju međunarodne konferencije „Osmansko nasljeđe i muslimanske zajednice Balkana danas“ u petak, 16. oktobra u 18:30h u hotelu Hollywood na Ilidži.

Na otvaranju će govoriti:
Pozdravna riječ, dr. Halit Eren, direktor Istraživačkog centra za islamsku historiju, umjetnost i kulturu (IRCICA) iz Istanbula,
Turska vanjska politika na Balkanu, dr. Hakan Fidan, zamjenik sekretara Vlade Republike Turske, i
Osmansko naslijeđe kao zajednički element identiteta balkanskih muslimana, dr. Ferid Muhić, profesor filozofije na Univerzitetu u Skoplju i gostujući profesor na univerzitetima u Floridi, New Yorku i Kuala Lumpuru.
Na marginama događaja biće upriličena izložba osmanskih dokumenata vezanih za Balkan. Dodatne informacije možete dobiti na 061 489 622 ili cns@bih.net.ba.

Poziv na engleskom:

Dear ladies and gentlemen, we would like to invite you to the opening ceremony of the international conference "The Ottoman Legacy and the Balkan Muslim Communities Today" on Friday, 16th October 2009, Hotel Hollywood in Ilidza-Sarajevo at 18.30h.

There will be a simultaneous translation for English/Bosnian/Turkish language.

For further information please call 061-489 622 or cns@bih.net.ba.
Best regards & lijep pozdrav,

Asmir Aljic

CNS: O IDENTITETU BOŠNJAKA SA FERIDOM MUHIĆEM

Centar za napredne studije (CNS) u saradnji sa Centrom za balkansku civilizaciju (Balmed) organizira diskusiju na temu "Nacionalni identitet Bošnjaka između autentičnosti i epigonstva: činjenice, izazovi, prijetnje". Uvodničar je prof. dr. Ferid Muhić, profesor filozofije na Univerzitetu u Skoplju i gostujući profesor na Državnom univerzitetu na Floridi, Državnom univerzitetu u New Yorku i na Institutu za islamsku civilizaciju (ISTAC-u) u Kuala Lumpuru.

Organizatori Vas pozivaju na razgovor o ovom zanimljivom pitanju. Pristup je slobodan.

Vrijeme: Četvrtak, 15. oktobar 2009., 19.00 - 20.15h

Mjesto: Hotel Saraj, Nevjestina 5, Sarajevo

Balans između slobode govora i prava na religiju – konferencija u Sarajevu

Iz međureligijskog instituta su me pozvali da uzmem učešće u radu Konferenciju Balans između slobode govora i prava na religiju koja će se u subotu održati u Sarajevu. Evo danas su mi poslali i program pa da ga podijelim sa vama. Ne sumnjam da će konferencija biti zanimljiva i dobra prilika da se ova tema naučno i multidisciplinarno „pretrese“.

Balansiranje između slobode govorai prava na religiju u XXI. stoljeću
Sarajevo, 26. 9. 2009.

- - - PROGRAM KONFERENCIJE - - -

9:30 Otvaranje konferencije – Marko-Antonio Brkic, direktor MRI
9:40 Pozdravi
- Dijana Tabori (savjetnica Željka Komšica, predsjedatelja Predsjedništva BiH)
- Mustafa Ceric, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, Predsjednik Skupštine MRI
- Gospodin Nikolaj, mitropolit dabrobosanski, clan Skupštine MRI
- Vinko kardinal Puljic, nadbiskup vrhbosanski, clan Skupštine MRI
- Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, clan Skupštine MRI
10:00 Plenarni dio konferencije
- Religija i uvrjedljivi govor – postavljanje problema (Christian Moe)
- Religija i govor u javnome prostoru – mogucnosti i perspektive (Eliezer Papo)
- Balansiranje slobode govora i prava na religiju – sociološki uvidi (Dino Abazovic)
11:00 Pauza
11:30 Rad u panelima
Pravni
Emir Kovacevic
Ahmed Žilic

Medijski
Maida Hasecic
Ljiljana Zurovac
Damir Kljajic
Sandra Miletic
Emir Džambegovic

Religijski
Zilka Spahic-Šiljak
Zorica Kuburic
Alen Kristic
Slavoljub Lukic
Siniša Jevtic

Humanisticki
Davor Marko
Muhamed Jusic
Entoni Šeperic
Mevludin Dizdarevic

13:00 Rucak
14:30 Rad u panelima – nastavak
16:00 Pauza
16:30 Plenarni dio konferencije – rasprava
18:00 Završetak rada konferencije

Najava:

Međureligijski institut, uz podršku Veleposlanstva Kraljevine Norveške u BiH, organizuje Konferenciju Balans između slobode govora i prava na religiju, 26. 9. 2009. godine u Sarajevu. Predviđeno je da na konferenciji sudjeluju predstavnici crkava i vjerskih zajednica, teolozi, pravnici, sociolozi, filozofi, komunikolozi, novinari i drugi stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, kao i iz susjednih zemalja jugoistočne Europe i nekih skandinavskih zemalja. Rad na konferenciji će biti organiziran kroz četiri modula: pravni, religijski, humanistički i medijski. S obzirom na javnu konfrontaciju iskustava i stavova, te važnost položaja religije u bosanskohercegovačkom društvu, ovakvi i slični naučni simpoziji mogu ponuditi korisne smjernice na putu relaksacije ukupnih odnosa u društvu.

Radio Sarajevo o debati u Mediacentru

Medijska pažnja radikalizira ekstremističke taktike
Osam godina nakon napada na World Trade Center u New Yorku, 'borba protiv terorizma' imala je višestrukog uticaja na medije i shvatanje slobode informacije i izražavanja. Sa druge strane, mediji su takodje imali velikog uticaja na kreiranje novog javnog diskursa o terorizmu i percepciji 'drugog' u tom kontekstu.
Kako definišemo terorizam danas? Kako mediji izvještavaju o terorizmu? Kakva su profesionalna iskustva bavljenja ovom temom u BiH, koje su prepreke, izazovi, dileme? Kako je dosadašnje izvještavanje o terorizmu uticalo na islamističke pokrete i muslimansku zajednicu u BiH i svijetu?
O tome se sinoć razgovaralo u sarajevskom Mediacentru, tokom debate sa gostima Vladom Azinovićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Esadom Hećimovićem, novinarom magazina BH DANI i Muhamedom Jusićem, islamskim teologom iz BiH, esejistom i prevodiocem.
Vlado Azinović terorizmom kao temom za istraživanje počeo sa baviti nakon napada u SAD-u 2001. godine. Naslovi i udarne vijesti vodećih svjetskih medija, osim što su pominjali BiH kao mjesto nastanka Al-Kaide, imali su tendenciju da uvjere da je cijeli svijet u ratu protiv teorizma.
„Ako je teror po svom izvornom značenju strah, a terorizam zastrašivanje što je u suštini strah kao emocija, kako možemo biti u ratu protiv emocije? Ako je terorizam taktika, kako možemo voditi rat protiv taktike? I tu leži odgovornost medija – podlegli su pritisku jer su prihvatili konstrukciju 'rat protiv terorizma'“, kaže Azinović.
Za novinara Esada Hećimovića, koji takođe godinama istražuje utjecaje terorističkih grupa u Bosni i Hercegovini, postoje dva otvorena pitanja za ovo društvo. Kakva je veza BiH sa napadima 11. septembra, ako se zna da je u Sarajevu u dva navrata ('92. i '95.) boravio čovjek za kojeg tvrde da je napravio prvi plan napada za Bin Ladena.
Drugo pitanje je – kako je to utjecalo na sliku BiH u svijetu, dovodeći je u vezu sa svjetskim terorizmom.
Na pitanje iz publike 'šta misli o tvrdnjama da su Amerikanci inscenirali napade', Hećimović je odgovorio: „O tome mislim što i o tvrdnjama da su Sarajlije inscenirale napad na Markale.“

'Terorizam je kad ubiješ jednog a zastrašiš milione'
Zbog medijske pažnje i načina na koji joj se daje prostor u medijima, danas se može primijeniti krilatica 'terorizam je da ubiješ jednog a zastrašiš milione', kaže Muhamed Jusić, islamski teolog i esejist.
„Potreba za medijskom pažnjom dodatno radikalizira ekstremističku taktiku. Želja za medijskom pažnjom je sve veća. Za Al-Zarqawija niko nije znao niti je imao ugled, dok ga u UN-u kao prijetnju nije pomenuo Colin Powell. Od tada gradi ugled u unutrašnjim strukturama Al-Kaide, iako mu je ranije spočitavan kriminalni dosije. Prevagnula je logika 'dok ga Amerikanci traže, mora da je dobar'“, pojašnjava Jusić.
Govoreći o simbiozi medija i terorizma, Jusić je upozorio da islamistički pokreti svaki put idu sve dalje pokušavajući pridobiti medijsku pažnju. Primjer za to je slučaj jednog od samoubilačkih napada pripadnika Al-Kaide, u kojem policija nije objavila informaciju da je bombaš bombu nosio u stomaku.
Informaciju je naknadno objavila Al-Kaida, da izazove još veći strah i pokaže da su teroristi nadmoćni i nad detektorima.
U tom kontekstu, zajednički zaključak je da su mediji dio igre te da nekada nesvjesno, a nekada i vrlo svjesno, pomažu cijeli proces, te da je neophodno više pažnje i odgovornosti posvetiti načinu na koji se o terorizmu i teroristima izvještava.

Preuzeto sa: http://www.radiosarajevo.ba/content/view/10915/32/

Mediacentar Sarajevo vas poziva na javnu debatu

DEBATA: MEDIJI I TERORIZAM
Petak, 11.septembar, 2009. godine, 18.00 h

Osam godina nakon napada na World Trade Center u New Yorku, 'borba protiv terorizma' imala je visestrukog uticaja na medije i shvatanje slobode informacije i izrazavanja. Sa druge strane, mediji su takodje imali velikog uticaja na kreiranje novog javnog diskursa o terorizmu i percepciji 'drugog' u tom kontekstu.

Kako definisemo terorizam danas? Kako mediji izvjestavaju o terorizmu? Kakva su profesionalna iskustva bavljenja ovom temom u BiH, koje su prepreke, izazovi, dileme? Kako je dosadasnje izvjestavanje o terorizmu uticalo na islamisticke pokrete i muslimansku zajednicu u BiH i svijetu?

Pozivamo Vas da o ovim, i mnogim drugim pitanjima, razgovarate sa gostima Mediacentra – Vladom Azinovicem, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu; Esadom Hecimovicem, novinarom magazina BH DANI; i Muhamedom Jusicem, islamskim teologom iz BiH, esejistom i prevodiocem.

Javna debata odrzace se u Mediacentru, Kolodvorska 3, u petak, 11.09.2009. godine sa pocetkom u 18.00 h. Vise informacija mozete dobiti na nasoj web stranici http://www.media.ba/, putem e-mail adrese boba@media.ba ili telefona 033.715.840.
Ocekujemo Vas!

Mediacentar Sarajevo

Mediji i terorizam je deseta u ciklusu javnih debata koje Mediacentar organizuje tokom ove godine u okviru programa 'Javne debate o medijima i demokratiji'. Program javnih predavanja i debata realizuje se uz podrsku Office of Public Affairs amba sa de Sjedinjenih Americkih Drzava u Bosni i Hercegovi.

*******************************************************************
Mediacentar Sarajevo invites you to the public debate

MEDIA and TERORISM
Friday, September11th at 6.00 pm
Eight years after the attack on World Trade Center in New York ‘fight against terrorism’ had enormous effect on media and understanding of freedom of information and expression. On the other hand, media have also influenced creation of a new public discourse on terrorism and perception of ‘other’ in that context.

How do we define terrorism today? How media report on terrorism? What are the professional experiences of working on this subject in Bosnia and Herzegovina , what are the dilemmas, challenges and obstacles? How the reporting on terrorism did effect the Islamic movements and Muslim community in BH and the world?

We invite you to discuss these, and many other issues with our guests – Vlado Azinovic, professor at the Faculty of Political Science in Sarajevo; Esad Hecimovic, reporter of the Magazine BH DANI; and Muhamed Jusic, Islamic theologian, essayist and translator.

The public debate will be held in Mediacenter, Kolodvorska 3, in Friday, September 11th at 6.00 pm. For more information, please contact us via e mail address boba@media.ba, or telephone 033.715.840. or check out our web page http://www.media.ba/.

We are expecting you!

Mediacenter Sarajevo

POZIV NA SEMINAR TRAG -om vjere i mira

Udruženje za dijalog u porodici i društvu MALI KORACI Sarajevo organizira seminar na temu mira i vjerskog identiteta pod nazivom TRAG -om vjere i mira . Ja bih trebao biti jedan od predavača i sa nestrpljenjem očekujem još jedno druženje sa mladim ljudima i nadam se kvalitetnoj diskusiji. Ako ste zainteresovani da uzmete učešće javite se organizatorici Amri Pandžo (063 792 141) ili pogledajte http://www.malikoraci.com.ba/

Poziv

U Bosni i Hercegovini kao postkonfliktnom društvu prepoznajemo potrebu za dijalogom, povjerenjem i jačanjem dobrosusjedskih odnosa. Ovo su pretpostavke za trajni mir koji je našem društvu prijeko potreban. Vjerujemo da je osobna odgovornost ključna za mirovne procese, te da je pojedinac začetnik i nosilac svake društvene promjene.

U Bosni i Hercegovini kao postkonfliktnom društvu prepoznajemo potrebu za dijalogom, povjerenjem i jačanjem dobrosusjedskih odnosa. Ovo su pretpostavke za trajni mir koji je našem društvu prijeko potreban. Vjerujemo da je osobna odgovornost ključna za mirovne procese, te da je pojedinac začetnik i nosilac svake društvene promjene. Smatramo da se izgradnjom kapaciteta pojedinca/ke, njegovim/njenim usvajanjem znanja i vještina, stvara potencijal za društveno djelovanje na polju izgradnje mira i pravednijeg društva. Akteri za ovakvo društveno djelovanje trebali bi biti vjernici/e bez obzira na religijsku pripadnost, jer su tolerancija, težnja ka pravednosti i mir ključna mjesta svake duhovnosti. Demokratsko okruženje podrazumijeva različite ideje i ideologije koje kruže prostorom međuljudskih odnosa. Na ovom svojevrsnom tržištu nalaze se i različite vjere i religije. Kako se nositi sa ovim savremenim izazovom današnjice? Da li je religija otrov ili lijek za društvene odnose? Pitanja o ulozi vjere se nameću u profesionalnom i privatnom životu čovjeka. Koliko sam vjernik/vjernica, da li me moja vjera obavezuje na određenu vrstu ponašanja, mišljenja, koliko mogu samostalno odlučivati, šta vjera i vjernici dobro mogu ponuditi u kontekstu bosanskohercegovačkog društva danas? Želite učiti o tome kako hrišćanstvo i islam mogu i trebaju biti putevi mira i razumijevanja? Udruženje za dijalog u porodici i društvu MALI KORACI organizira seminar na temu mira i vjerskog identiteta pod nazivom TRAG -om vjere i mira .Dvije interaktivne četverodnevne radionice održaće se u prelijepom okruženju planine Vlašić, gdje ćete imati priliku slušati prof.dr. Ugu Vlaisavljevića, fra Ivu Markovića, prof. Muhameda Jusića. Razmjeniti ćete iskustva sa kolegama/icama koji/e se religijom bave kao uposlenici/e različitih nivoa vlasti, novinarima/kama, profesorima/kama, aktivistima/cama nevladinih organizacija.
Slobodno vrijeme obiluje sadržajima kao što je šetnja na planinskom vazduhu, vožnja na četverotočkašu motoru i dr. Troškovi smještaja, putni troškovi i slobodne aktivnosti pokriveni su od strane organizatora. Na kraju programa, biće dodijeljen certifikat o stjecanju općih znanja u oblasti vjerske izgradnje mira koji može poslužiti kao generalna referenca za različite angažmane u pomenutim oblastima.
Na ovaj seminar se mogu prijaviti svi građani/ke Bosne i Hercegovine (starosti iznad 21 godine), muslimani/ke, (h)kršćani/ke i drugi/e koji/e su zainteresovani za izgradnju mira i vjeru. Radni jezik je bosanski/srpski/hrvatski.
Učesnici/e muslimani/ke prisustvovaće radionici koja će se održati od 28.05.2009. do 31.05.2009. godine i na međuvjerskom susretu TRAG -om vjere i mira od 03.09.2009. do 06.09.2009 godine. Rok za slanje upitnika je 18.05.2009. godine za TRAG -om vjere i mira za muslimane/ke. Učesnici/e (k)hrišćani/ke prisustvovaće radionici koja će se održati od 25.06.2009. do 28.06.2009. godine i na međuvjerskom susretu TRAG -om vjere i mira od 03.09.2009. do 06.09.2009 godine. Rok za slanje upitnika je 15.06.2009. godine za TRAG -om vjere i mira za (h)kršćane/ke. Zainteresovani za seminar trebaju ispuniti upitnik, po mogućnosti detaljno, jer će on poslužiti kao osnovna smjernica u odabiru učesnika/ca. Upitnike poslati na email: amrap70@gmail.com ili fax: 033 627 232 ili poštom na adresu: Pruščakova 29, 71 000 Sarajevo.

Za sve informacije kontakt osoba: Amra Pandžo (063 792 141) ili http://www.malikoraci.com.ba/. Dodatne informacije biće proslijeđene nakon odabira učesnika/ca.

Ovaj projekat je podržan od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Intervju za Hayat.ba

Intervju: "O muslimanima se nerijetko piše u duhu antiterorističke kampanje"


Muhamed Jusić, bh teolog, novinar i koordinator Foruma za islam u jugoistočnoj Evropi ISSEF za Hayat.ba:

Centar za napredne studije i Forum za islam u jugoistočnoj Evropi (ISEEF) organizirao je međunarodnu konferenciju „Administriranje islamskih pitanja u sekularnoj državi: iskustva jugoistočne Evrope“ koji je održan u Sarajevu, 17-19. aprila 2009. u hotelu Saraj. Više od 20 domaćih i stranih eksperata je tri dana analiziralo stoljetno iskustvo muslimanskih zajednica iz ovog dijela Evrope u organizaciji islamskog vjerskog života u sekularnim državama.Na ovu temu smo razgovara li s Muhamedom Jusićem, bh teologom, novinarom i koordinatorom ISSEFA.

Razgovarao: Erdem Dizdar

Koga je sve okupila konferencija koju su organizirali Centar za napredne studije i Forum za islam u jugoistočnoj Evropi (ISEEF)?

Jusić: Preko dvadeset domaćih i stranih eksperata je tri dana analiziralo stoljetno iskustvo muslimanskih zajednica iz ovog dijela Evrope u organizaciji islamskog vjerskog života u sekularnim državama. Bila je to jedina od rijetkih prilika da se na jednom mjestu susretnu muslimanski teolozi, ljudi iz islamskih obrazovnih institucija i eksperti iz regiona i cijelog svijeta koji se bave ovom tematikom.

Kakva su iskustva unutar islamskih zajednica u jugoistočnoj Evropi i da li se susreću sa istim izazovima?

Jusić: Ono što se moglo primijetiti, barem sam ja stekao takav utisak, tokom izlaganja predavača jeste da su islamske zajednice u regionu, iako se susreću sa relativno sličnim izazovima, izrazito heterogene i da su model organizacije i trenutna situacija u njima zavisni od historijskog konteksta, političke strukture država u kojim žive pa sve do broja muslimana i njihovih veza sa nekim od brojnijih muslimanskih zajednica u blizini ili svijetu. Postoje neki zajednički elementi u organizaciji većine tih zajednica koji su vrijedni pažnje i koji su specifični za ovaj prostor, a koji bi mogli poslužiti kao kvalitetni elementi u iznalaženju adekvatnog modela organizacije vjerskog života muslimana u drugim sredinama npr. u Evropskoj Uniji. Jedan od takvih detalja je reprezentativno predstavljanje muslimana, tzv. laika u strukturama islamske zajednice kroz slobodne izbore, te nesvođenje zajednice samo na udruženje uleme.

Koji od modela se pokazao kao najučinkovitiji?

Jusić: Teško je napraviti bilo kakvu pojednostavljenu komparaciju, ali je sigurno da su muslimani ovih prostora uspjeli razviti autohtone vjerske zajednice koje su uspjele sačuvati svoj vjerski identitet i to u izrazito teškim trenucima u historiji, te da su svi ti modeli bili dio sekularnih društava i da su često bili izrazito produktivni i konstruktivni društveni faktori.

Kakvo je iskustvo kada je IZ u BiH u pitanju?

Jusić: Islamska zajednica u BiH je sa sigurnošću jedna od najbolje organizovanih vjerskih zajednica u ovom dijelu svijeta. Njena iskustva su zanimljiva mnogima, ne samo u regionu, nego i šire. Iskustvo koje je IZ BiH skupila tokom svog postojanja predstavlja pažnje vrijedan kapital iz kojeg se može mnogo šta naučiti. To ne znači da se ikada može reći da imamo konačna i savršena rješenja, uvijek treba biti ostavljen prostor za dorade, inovativnost i sistemska poboljšanja, jer je to garant da će IZ BiH, ali i druge zajednice u regionu, biti sposobne da se nose sa izazovima vremena i da idu „ukorak s vremenom“. Da li vjerskih zajednica u jugoistočnoj Evropi ima previše u politici? Jusić: Ono što sam ja mogao primijetiti iz velikog broja izlaganja jeste da je politizacija religije prisutna u velikom broju država. Nerijetko države, odnosno neki politički centri moći, žele uspostaviti kontrolu nad vjerskim zajednicama kako bi osigurale utjecaj među onim dijelom populacije koji vjeruje vjerskim strukturama. To ne znači da nisu evidentni slučajevi gdje vjerski službenici žele utjecati na političke procese i predstavljati sebe kao konačne tumače nacionalnih interesa.

Da li je to posljedice nesposobnosti i korumpiranosti vlasti?

Jusić: Prije će biti da se radi o bolestima društava u tranziciji u kojima još uvijek nisu jasne pozicije svih faktora društvenih tokova i gdje se svi još uvijek ne osjećaju sigurno da neće postati predmet politizacije.

Koje su to alternativne islamske strukture u regionu i kakva je njihova uloga?

Jusić: Ako pod alternativnim grupama mislimo na one koje su van zvaničnog vjerskog sunitskog establišmenta, onda je tu situacija jako raznolika. Imamo države gdje derviški radovi, poput bektašija u Albaniji, ili neke druge vjerske sljedbe, poput alevita u Bugarskoj, djeluju skoro potpuno neovisno od zvaničnih islamskih zajednica. Tu je i čitav niz ženskih, humanitarnih, medijskih i omladinskih organizacija koje se pozivaju na islam koje djeluju van zvaničnih struktura i koje obično pokrivaju one oblasti vjerskog života na kojima zvanične vjerske zajednice nisu učinile dovoljno ili onoliko koliko njihovi članovi od njih očekuju. Evidentne su i određene antiestablišmentske grupe koje svoje paralelno djelovanje i pokušaje nezavisne organizacije vjerskog života pravdaju ideološkim razlozima i drugačijom interpretacijom islama od one koje je prisutna na ovim prostorima i koja je produkt historijskih okolnosti i vjerske tradicija naroda Jugoistočne Evrope. Čak su evidentni razni slučajevi instrumentalizacije islama i pokušaja organizacije političkih opcija na tim osnovama. Neke od tih alternativnih grupa imaju konstruktivnu društvenu ulogu dok neke mogu predstavljati opasnost po društvenu harmoniju svojim militantnim, radikalnim i isključivim stavovima.

Imaju li vjerske zajednice odgovore na različite oblike radikalizama unutar svojih zajednica?

Jusić: Većina zajednica se susreće sa fenomenom radikalizacije manjih skupina svojih (obično bivših) članova i ideološkom interpretacijom islama. Također, većina njih i dalje traga za najboljim načinom nošenja sa tim problemom, tako da se ne služe svi istim metodama. U nekim zemljama se takve skupine izoliraju od strane zvanične zajednice i javno dijaboliziraju, dok se u nekim drugim pokušava sa takvim elementima uspostaviti dijalog i postepeno one među njima koji pokažu spremnost integrisati u mainstream zajednicu. Teško je danas zaključiti koja od ovih, ili nekih drugih metoda, daju bolje rezultate.

Ima li islamofobije u našem društvu?

Jusić: Evidentno je da se o muslimanima u Jugoistočnoj Evropi piše skoro isključivo senzacionalistički, površno i tendenciozno, nerijetko u duhu „antiterorističke kampanje“. Izuzeci su prava rijetkost, sve od Grčke do Slovenije. Drugi o muslimanima u ovom dijelu svijeta znaju jako malo i jako rijetko muslimani dobijaju priliku da samo govore o sebi. Nužno je lokalnu, evropsku i svjetsku javnost upoznati sa stvarnim stanjem unutar muslimanskih zajednica u regionu. Naročito bi novinari koji tako često pišu o islamu i islamskim temama trebali uložiti minimum truda da ovladaju barem osnovnim znanjima o onome o čemu pišu, te se upoznati sa stvarnim stanjem među muslimanskim zajednicama. Na tom planu i vjerske zajednice bi trebale učiniti više. Učiniti svoj rad transparentnim i uspostaviti dobre odnose sa javnošću.

Zemlje jugoistočne Evrope su u procesu tranzicije, da li vjerske zajednice prate taj trend? Da li IZ BiH može odgovoriti svim savremenim izazovima?

Jusić: Kroz historiju su najznačajnije promjene u islamskim zajednicama u regionu dolazile izvana. Rijetko je to dolazilo iznutra i voljom vjerskih autoriteta ili samim „sazrijevanjem zajednica“. Obično su državna uređenja u kojima su one djelovale diktirale tempo, a zajednice su se samo prilagođavale i iznalazile najbolja rješenja u skladu sa islamskim fikhom, tradicijom, interesima muslimana i mislim da će se to desiti i sada.

Često se danas čuju kritike na račun vjerskog poglavara u BiH reisa dr. ef. Mustafe Cerića da je više okrenut prema vanjskoj politici nego džematu.

Jusić: Konferencija nije na ovaj način analizirala pojedinačne slučajeve u bilo kojoj od zajednica.

Izvor:

http://www.hayat.ba/vijesti/bih/670-intervju-qo-muslimanima-se-nerijetko-pie-u-duhu-antiteroristike-kampanjeq

U Sarajevu završena međunarodna konferencija “Administriranje islamskih pitanja u sekularnoj državi: iskustva jugoistočne Evrope“

U Sarajevu je od 17-19. aprila 2009. u organizaciji Centra za napredne studije i Foruma za islam u jugoistočnoj Evropi (ISEEF) održana međunarodna konferencija “Administriranje islamskih pitanja u sekularnoj državi: iskustva jugoistočne Evrope“. Preko dvadeset domaćih i stranih eksperata je tri dana analiziralo stoljetno iskustvo muslimanskih zajednica iz ovog dijela Evrope u organizaciji islamskog vjerskog života u sekularnim državama, saopštio je medijima u nedjelju Muhamed Jusić koordinator ISEEF-a.

Prvi dan konferencije profesor doktor Fikret Karčić sa Pravnog fakulteta u Sarajevu, Christian Moe, nezavisni istraživač iz Norveške i Cornelija Sorabji, antropolog iz Velike Britanije napravili su uvod u opsežnu temu iskustva upravljanja vjerskim pitanjima u ovom dijelu Evrope sa posebnim osvrtom na BiH.

U nastavku su razmijenjena znanja i iskustva o postojećim modelima organizacije islamskih zajednica kao i alternativnim islamskim strukturama u regionu. Govorilo se o različitim sufijskim zajednicama koje djeluju paralelno sa oficijelnim sunijskim establišmentom. Analizirano je djelovanje muslimanskih ženskih organizacija i grupa, kao i sukobi oko liderskih pozicija unutar vjerskog establišmenta koji su često povezani sa širim političkim konfliktima. Posljednja sesija bila je posvećena pozitivnoj ulozi islamskih zajednica u prevenciji radikalizacije. Među učesnicima su bili i Natalie Clayer i Xavier Bougarel iz Francuske, Armina Omerika iz Njemačke, Juan Carlos iz Španije, te istraživači iz BiH, Turske, Bugarske, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

Prema mišljenju organizatora i učesnika bila je to jedinstvena prilika da se na jednom mjestu susretnu muslimanski teolozi, ljudi iz islamskih obrazovnih institucija i eksperti koji se bave ovom tematikom. To je prema mišljenju direktora Centra za napredne studije Ahmeta Alibašića bila jedinstvena prilika da se položaj muslimana u ovom dijelu svijeta sagleda bez stereotipa.