Muhamed Jusic na FTV-u, o otuđenosti, internetu, samoradikalizaciji mladih

Muhamed Jusic na FTV-u, o otuđenosti, internetu, samoradikalizaciji mladih:

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/109871/mozaik-religija-11102014  

Izazov samoradikalizacije mladih na internetu

Do sada se nedovoljno govorilo o opasnostima koje iz tog virtualnog svijeta vrebaju, a koje se tiču izlaganja neprimjerenim sadržajima, opasnostima od pedofilije, trgovine ljudima, povrede privatnosti, raznih oblika online prevara, a sada je, čini se, došlo vrijeme da se kao društvo, zajednica i obrazovne institucije pozabavimo još jednim novim oblikom problema u nastajanju- samo-radikalizacijom novih generacija naše omladine

Piše: Muhamed Jusić- Preporod

Sve češći odlasci mladih, među kojima su i maloljetni mladići i djevojke, na sirijsko ratište i njihovo okretanje različitim radikalnim sljedbama, ali i nekim drugim sektama i subkulturnim pokretima, koji su redovno praćeni zaprepaštenošću roditelja koji jedva da primijete promjene na svojoj djeci, u prvi plan stavljaju problem društvenih mreža i interneta kao sredstva samoradikalizacije.

Do sada su se ovim problemom bavili samo u sigurnosnim agencijama i o njemu se u stručnim krugovima pisalo samo kao o sigurnosnom izazovu. Međutim, sigurnosne agencije se po svojoj prirodi bave posljedicama i nemaju kapacitete da se bave uzrocima ili prevencijom. Tu ulogu trebaju imati brojne društvene institucije od porodice, preko škole pa do vjerske zajednice.

Internet i društvene mreže predstavljaju virtualni polusvijet u kojem mladi ljudi sve više provode vrijeme i u kojem se dokazuju formirajući svoju ličnost, tamo mladi mogu biti ono što nisu u stvarnom životu: popularni, prihvaćeni, buntovni i revolucionarni, bitni i sve što požele. Mladi koji su zapostavljeni i marginalizirani u porodici, društvu i zajednici u tom novom virtualnom svijetu nalaze prostor za dokazivanje i afirmaciju vlastite ličnosti.

Struktura zatvorenih zajednica u koje se mladi ljudi preko interneta uvlače nameće čovjeku određene obrasce življenja, koje on pod intenzivnim društvenim pritiskom i potrebom da se uklopi uglavnom prihvata. U takvom ambijentu, u kojem se, zbog potrebe mladih da budu prihvaćeni od većine, čovjeku a priori sputava njegova moć rasuđivanja, te kritičkog i slobodnog promišljanja o stvarima koje ga okružuju, te on prihvata ponuđene obrasce i okvire da se ne zapita o njihovoj moralnoj osnovanosti. U takvom društvenom sistemu čovjek gubi dimenziju vlastitosti, postaje puka i beznačajna figura koja počinje osjećati usamljenost, izdvojenost i napuštenost, što nerijetko vodi u otuđenost. A takvima se najlakše manipulira i oni nerijetko nemaju šta izgubiti ili šta iza sebe ostaviti za čim bi zažalili.

Posljednji medijski natpisi o kontaverznim stranicama na kojima se mogu naći neprimjerene slike maloljetnica iz naše zemlje i okruženja, koji su također šokirali našu javnost, samo još jednom dokazuju koliko većina, naročito onih starijih roditelja, u našem društvu ne zna šta se ustvari dešava u tom virtualnom svijetu.

Eksperiment Newsweekovog novinara

Koliko je internet plodno područje za manipulacije i kako malo ko može sa sigurnošću garantirati da ne bi potpao pod utjecaj propagande ili izazova koje nudi najbolje govori i primjer novinara Newsweeka Michaela Moynihana koji je napravio eksperiment o kojem je kasnije objavio tekst (Michael Moynihan: My Week in the Jihad Online Terror Underworld, Newsweek, 5.6.2013. ). Naime, nakon bomaškog napada na maraton u Bostonu prošle godine on je odlučio vidjeti kaliko su osnovane sumnje da su mladići koji su bili optuženi za ovaj zločin prošli proces samoradikaliziacije preko interneta i bez ikakvog direktnog (ili vrlo ograničenog) kontakta sa pojedincima i organizacijama koje nose takve ideje.

Tako je odlučio provesti sedmicu dana pod lažnim „nikom“ (online imenom) u svijetu radikalnih grupa koje se pozivaju na islam, koristeći privremene IP adrese kako mu sigurnosne agencije ne bi ušle u trag. Iz jednog kafića u centru Manhattana počeo je posjećivati stranice ispunjene radikalnim stavovima i govorom mržnje. Preko Facebook profila sa lažnim imenom počeo je dijeliti neke od tih sadržaja šaljući zahtjeve za „prijateljstvo“ onima koji su dijelili slične sadržaje. Nije prošlo dugo a on je već bio dio mreže koja je svakodnevno postavljala sadržaje o globalnim nepravdama nad muslimanima, stravične slike zločina nad nedužim, ali i pozive na osvetu i akciju.

Zanimljivo je kako autor opisuje vlastito iskustvo, promjene koje je on osjetio i to što naziva fetišizacijom nasilja nad nevinima.

Naime, nakon nekog vremena provedenog u tim grupama i konstantnog izlaganja takvim sadržajima i sam je počeo čeznuti za Facebookom i vremenom koje bi provodio tamo, iako su na njemu dominirale „slike mrtve djece koje su ubili vojnici sirijskog predsjednika Bašara el-Asada“. On to ovako opisuje: „...gdje god bih kliknuo bile su gomile ubijene djece, izobličenih udova i beskrvnih lica koja zure negdje iza kamere. Svaki put kad bih se ulogao bilo ih je na desetine više, a miješali su se u jedno jasno pamtljivo cijelo mrtvo dijete. Počinjao bih žmirkati kad bih gledao u laptop, kako bih namjerno zamutio svoj vid, a kad bi se pojavile nejasne konture djeteta, grčevito bih trgnuo glavu od monitora i nastavio listati dalje. Ali kada bi mi se oči vratile na njega, ponovo bi čekalo neko drugo beživotno dijete.

Bilo je jasno da su slike namjerno užasavajuće. One su i bile bilješka nečeg brutalnog što se dešavalo običnim Sirijcima zbog Asadovog režima. Ali, isto tako bilo je nešto zanimljivo i u samoj prezentaciji i kontekstu- fetišizacija nasilja nad nevinima, nakon koje slijedi veličanje nasilja nad „drugim nevinima“, što je otupljivalo njihovu emocionalnu efikasnost“.

Ustvari, Michael Moynihan je na vlastitom primjeru pokazao kako je lahko krenuti putem samoradikalizacije, ideološke zasoljepljenosti i otuđivanja od društva i porodice koje, naročito mlade ljude, s najboljim namjerama može uvući u mrežu sumnjivih organizacija koje nesreću i patnju drugih koriste za vlastite političke i ideološke ciljeve.

Jesu li zabrane rješenje?

Pitanje je sada kako se nositi sa ovim izazovom. Rješenja sigurno nisu jednostavna, ali je prvi korak da se naša šira javnost, a onda roditelji i oni koji rade sa mladima (prije svega nastavnici i imami) upoznaju sa svim opasnostima, metodama manipulacija, te načinima prevencije. S mladima se kroz obrazovni sistem, ali i vannastavne aktivnosti treba početi otvoreno razgovarati i educirati ih u odnosu na ovaj novi izazov.

Zabranama se ništa ne rješava, naročito ne na internetu i u virtualnom svijetu koji ulazi u svaku kuću i svaki mobilni aparat naše djece. Neke države su iskušale takav pristup i blokadama određenih stranica i njihovih sadržaja kao i socijalnih mreža pokušali umanjiti njihov utjecaj, ali se to pokazalo neefikasnim i neodrživim.

Do sada se nedovoljno govorilo o opasnostima koje iz tog virtualnog svijeta vrebaju, a koje se tiču izlaganja neprimjerenim sadržajima, opasnostima od pedofilije, trgovine ljudima, povrede privatnosti, raznih oblika online prevara, a sada je, čini se, došlo vrijeme da se kao društvo, zajednica i obrazovne institucije pozabavimo još jednim novim oblikom problema u nastajanju- samoradikalizacijom novih generacija naše omladine koja dok sjedi u dnevnim boravcima ili učionicama pred našim očima u rukama drži mobitele koji im otvaraju vrata u svijet neograničenih mogućnosti, ali i opasnosti.

Iz štampe je izašao udžbenik "Vjeronauka 3 za srednje škole"

Ovih dana u izdanju El-Kalema, Izdavačkog centra Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini iz štape je izašla Vjeronauka 3 – udžbenik za srednje škole.

Udžbenik je urađen u skladu s Nastavnim planom i programom vjeronauke za III razred srednje škole. Udžbenik na 200 strana donosi vrlo raznovrstan sadržaj, opremljen je mnoštvom fotografija a štampan je na vrlo kvalitetnom papiru. Ovaj, kao i udžbenici vjeronauke za prvu i drugu godinu srednje škole, kao osnovno nastavno sredstvo, bit će od izuzetnog značaja za realizaciju predviđenih sadržaja za treću godinu srednje škole čime će nastavnicima olakšati njihov rad, a učenicima pomoći da lakše usvajaju obrazovne vrijednosti koje im se kroz vjeronauku nude u toj godini.

Autori ovog udžbenika su: dr. Nusret Isanović, mr. Nedim Begović i Muhamed Jusić. Recenzenti su: dr. Dževad Hodžić i mr. Muharem Omerdić. Urednik je Ibrahim Begović.

Sutra se obilježava 100 godina od izlaska prvog broja časopisa Muallim

Sutra (24.12.2010) će se prigodnim programom obilježiti 100-ta godišnjica od izlaska prvog broja časopisa Muallim. Svečanost upriličena povodom ovog velikog jubileja održat će se na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu sa početkom u 15 sati.

Program će biti podjeljena u dva dijela. Na tribini u okviru prvog djela programa prisutnima će se obratiti: Mustafa Spahić „Muslimansko školstvo u BiH - kratak povijesni presjek" te prof. dr. Edina Vejo „Savremene pedagoške teorije i pedagoška praksa u muslimansom školstvu".

U okviru svečane akademije u drugom dijelu programa prisutnima će se obratiti: Meho Šljivo, glavni i odgovorni urednik „Novog muallima", zatim Muharem Hasanbegović, predsjednik Udruženja ilmijje IZ u BiH, prof. dr. Enes Karić - „Kulturni i odgojno prosvjetni značaj časopisa Muallim" te mr. hfz. Mevludin Dizdarević koji će govoriti o počecima i razvoju časposa „Muallim".

Konferencija u Sarajevu: “ISLAMSKI UDŽBENICI I NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI U JUGOISTOČNOJ EVROPI”

Univerzitet u Beču, istraživačka jedinica Islamska vjerska pedagogija, i Univerzitet u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka, zajednički će održati međunarodnu konferenciju “Islamski udžbenici i nastavni planovi i programi u jugoistočnoj Evropi”, koja će se održati od 22. do 24. oktobra 2010. u Sarajevu.

Uporište
Evropske zemlje nalaze se u procesu dinamičnih promjena. Tim je procesom naročito zahvaćena jugoistočna Evropa. Evropskim ujedinjavanjem društva istočnoevropskih zemalja suočila su se s do sada, u njihovoj komunističkoj historiji, nepoznatim pitanjima i sukobima. Interesi Zapadne Evrope od početka su bili ekonomski orijentirani.
U procesu oblikovanja evropske budućnosti religijama do sada nije pridavana velika pažnja. Čini se da su religije bile potisnute na rub društva i da su bile jedva prisutne u javnom prostoru. U društvenoj stvarnosti, međutim, iza evropskih religija stoje ljudi koji svojim etičkim i političkim nadama i očekivanjima utječu na politiku svojih zemalja i svoje pristalice mobiliziraju za određene političke pozicije. Te se vjerske zajednice i njihove institucije globalno oblikuju i u poziciji su da djeluju širom svijeta. U Istočnoj Evropi različite religije, koje se nerijetko nalaze u konkurenciji jedne drugima, tragaju za novim poljima djelovanja i nastoje se povoljno pozicionirati u procesu novog oblikovanja društva. Brojnost i raznolikost religija ne predstavljaju izazov samo pojedincima, ljudima koji se svakodnevno susreću s različitim religijama, već i državama, koje iznova definiraju mjesto religije u svojim društvima i koje trebaju voditi računa o novoj religijskoj kulturi svojih građana. Sve to uzrokuje mnogostruke osnove za razne sukobe i tačke sporenja uočljive u političkom i ekonomskom životu.
S obzirom na raznolikost religija, da bi se izgradila zajednica okupljena oko istih vrijednosti, koja bi omogućila miroljubiv suživot na dobrobit svih, neophodne su međureligijske kompetencije u politici i ekonomiji. Evropa ne može izbjegavati probleme u vezi s religijama i očekivanjima svojih građana. Uzroci su, doduše, složeni, ali položaj islama u novoj Evropi izaziva različite rasprave o tome može li islam biti dio Evrope. Neovisno o historiji islama u tim zemljama, usklađivanje islamskih i evropskih vrijednosti i prijemčivost islama za demokratiju evropskog tipa ostaju pod znakom pitanja.
U sjeni međunarodnih događanja muslimani se generalno stavljaju pod sumnju za terorizam. Ova je zategnutost odnosa, između ostalog, razlog za izolaciju muslimana i nastanak raznih predrasuda u društvu. Ta će izolacija kroz neke globalno dobro povezane organizacije biti teologizirana, a mržnja među kulturama i religijama zacementirana. Ova zategnutost najviše pogoduje evropskim nacionalističkim partijama i radikalnim islamskim organizacijama. Za mnoge partije i organizacije zategnutost u odnosima i međureligijska mržnja od egzistencijalnog su značaja. Učesnici konferencije u Beču u oktobru 2009. godine bili su jedinstveni u stavu da se obrazovanje u Evropi ne može odreći vjerskih temelja. Time su škole stavljene pred izazov da posreduju utemeljenju obrazovnih vjerskih osnova. Jedna od obrazovnih zadaća škola trebala bi biti i religije. Na primjeru mnogih evropskih zemalja znamo da se mirna budućnost Evrope ne može odreći mira među religijama.
Religijski odgoj u javnim školama može osposobiti učenike da razviju i zastupaju vlastita etičko-religiozna stajališta, da uvažavaju druga mišljenja te da uče od drugih kultura i religija. Stoga je religijsko obrazovanje važna sastavnica općeg obrazovanja.

Konferencija
Konferencija “Islamski udžbenici i nastavni planovi i programi u jugoistočnoj Evropi” održat će se na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu od 22. do 24. oktobra 2010. godine i bavit će se pitanjem doprinosa vjerskog obrazovanja integraciji muslimana u Evropi. Na konferenciju će biti pozvani najrenomiraniji znanstvenici s područja obrazovanja i teologije iz jedanaest evropskih država, pretežno iz jugoistočne Evrope.
U okviru konferencije bit će analizirani različiti teološki modeli obrazovanja u Evropi, a kroz radionice će biti razrađene alternative. U tim će se raspravama konferencija baviti pitanjem kako muslimani u Evropi mogu kontekstualizirati islam, tako da njihova djece ne odrastaju u protuslovlju između svoje religioznosti i društva u kojem žive.
Udžbenici pružaju informacije o poimanju obrazovanja i vrijednostima muslimana u Evropi. Konferencija se pojedinačno bavi postojećim udžbenicima i bit će podijeljena u radionice posvećene daljnjem unapređivanju udžbenika muslimana za vjersko obrazovanje. Od kritičke važnosti bit će da se u analizama odražavaju gledišta o ljudskim pravima, jednakosti muškarca i žene i ostalim univerzalnim vrijednostima. Iz ove konferencije trebaju proisteći poticaji za razvitak novog evropsko-islamskog identiteta u Evropi, da bi se muslimani što uspješnije poistovjetili s evropskim demokratskim vrijednostima. Osim toga, učesnici prve konferencije u Beču pridaju veliki značaj stalnoj naučnoj razmjeni muslimanskih znanstvenika u Evropi. Konferencija bi im trebala ponuditi platformu za takvu razmjenu.

Promocija u Gimnaziji Bugojno

Promocija: Šta učenici srednjih škola u Bugojnu znaju o vjeri „drugog“?

U Bugojnu je, 8.2.2010. god., u prostorijama Gimnazije upriličena promocija priručnika „Međureligijski vodič za srednjoškolce- Koliko učenici srednjih škola u Bugojnu (ne)znaju o vjeri drugoga i šta bi htjeli znati“ koji je priredila Mersiha Jusić, diplomirani psiholog. Priručnik je štampan u sklopu projekta kojeg je finansira Ekumenska inicijativa žena iz Omiša, a koji je za cilj imao ispitati šta srednjoškolci, pripadnici dvije najbrojnije vjerske konfesije u Bugojnu, muslimani i katolici, znaju jedni o „drugima“ i da im se da prilika da dobiju odgovore na pitanja o drugim religijama koja ranije nisu imali priliku postaviti.
Promotori Vodiča su bili Vehid ef. Arnaut- glavni imam Medžlisa IZ Bugojno, fra Ivo Marković iz Interreligijske službe „Oči u oči“ iz Sarajeva, mr. Amra Pandžo- direktorica Udruženja za dijalog u porodici i društvu Mali koraci iz Sarajeva, te Haris Mujić- predsjednik Medžlisa IZ Bugojno i profesor islamske vjeronauke u bugojanskoj gimnaziji. Moderator promocije bila je koordinatorica projekta i predstavnica neformalne grupe Albedo, Mersiha Jusić. Prisutni su bili učenici iz obje škole koje, katolici i muslimani, koje u istim prostorijama djeluju po principu dvije škole pod jednim krovom.

Priručnik je priređen u okviru istraživanja o tome šta učenici srednjih škola u Bugojnu različitih konfesija znaju o „drugima“. Između ostalog, rezultati provedene ankete su pokazali kako znatan broj učenika ne posjeduje ni osnovna znanja o vjerovanju svojih komšija, a ona koja imaju su površna i utemeljena na stereotipima.
Rezultati i analiza ankete uz kratak uvod o islamu, katoličanstvu, pravoslavlju i judaizmu, glosari religijskih pojmova četiri konfesije i odgovori teologa na pitanja učenika o vjerovanju „drugih“ objedinjeni su i objavljeni u izdanju Udruženja za dijalog u porodici i društvu Mali koraci iz Sarajeva.
Prikaze abrahamovskih monoteističkih religija napisali su fra Ivo Marković, Muhamed Jusić- islamski teolog, Danilo Boro- pravoslavni sveštenik, te rabin Seymour Rossel iz Texasa. Kratke glosare religijskih pojmova koji mogu poslužiti kao jednostavni i brz orijentir za mlade ljude suočene sa nepoznatim pojmovima iz druge religije napisali su fra Ivo Marković, Olivera Jovanović, Haris Mujić i dr.Eliezer Papo.
Priručnik sadrži i odgovore islamskog teologa na pitanja učenika katolika o islamu, kao i odgovore katoličkog teologa na pitanja o katoličanstvu koja su postavili učenici muslimani u bugojanskim srednjim školama.
Za više informacija o Međureligijskom vodiču za srednjoškolce obratite se na e-mail: albedob@gmail.com.

Izvor: http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=8209&Itemid=1

Šta srednjoškolci u Bugojnu znaju o vjeri „drugog“?

Šta srednjoškolci u Bugojnu znaju o vjeri „drugog“?


U još uvijek duboko podijeljenom Bugojnu neformalna grupa Albedo uz podršku Ekumenske inicijative žena Omiš provela je prvo istraživanje u srednjim školama, od kojih neke još funkcionišu po principu „dvije škole pod jednim krovom“, o tome šta učenici različitih konfesija znaju o „drugima“. Rezultati ankete su pokazali kako znatan broj učenika ne posjeduje ni osnovna znanja o vjerovanju svojih komšija, a ona koja imaju su površna i utemeljena na stereotipima.
Analiza ankete uz kratak uvod o islamu, katoličanstvu, pravoslavlju i judaizmu, glosari religijskih pojmova četiri konfesije i odgovori teologa na pitanja učenika o vjerovanju „drugih“ objedinjeni su i objavljeni u izdanju Udruženja za dijalog u porodici i društvu Mali koraci iz Sarajeva pod naslovom Međureligijski vodič za srednjoškolce- Koliko učenici srednjih škola u Bugojnu (ne)znaju o vjeri drugoga i šta bi htjeli znati.
Prikaze abrahamovskih monoteističkih religija napisali su fra Ivo Marković iz Interreligijske službe „Oči u oči“ iz Sarajeva, Muhamed Jusić- islamski teolog, Danilo Boro- pravoslavni sveštenik iz Mostara, te rabin Seymour Rossel iz Texasa. Kratke glosare religijskih pojmova koji mogu poslužiti kao jednostavni i brz orijentir za mlade ljude suočene sa nepoznatim pojmovima iz druge religije napisali su fra Ivo Marković, Olivera Jovanović, Haris Mujić i dr.Eliezer Papo.
„Bez obzira govorimo li općenito, na nivou svijeta, ili lokalne zajednice Bugojno, vjera može biti razlog za podjelu i temelj za sukobe, ukoliko se o drugome ne bude znalo ništa ili se o njemu budu imale predrasude, ili pak može biti temelj suživota kroz saznanje i prihvaćanje da svaka vjera u svojoj osnovi jeste snaga kroz predanost Bogu, ljubav i oprost“.- napisala je koordinatorica projekta i urednica izdanja Mersiha Jusić u predgovoru knjige. U narednim danima slijedi promocija knjige među bugojanskim srednjoškolcima. (Izvor: Magazin Start BiH)

Nova stranica o odgoju

Jedna agilna mlada žena, inače moja prezimenjakinja i poznanica sa nekoliko projekata, Medina Jusić pokrenula je jednu vrlo interesantnu stranicu o odgoju. http://www.odgoj.com/ Urednica je na stranici postavila i poziv za saradnju svima koje ova kod nas zapostavljena oblast interesuje. Na stranici je objavljen i moj tekst iz Takvima 2008. U nadi da će ovo postati stranica iz koje ćemo svi moći učiti želim puno uspjeha Medini i njenom timu.

Projekat: paketici za djecu u mektebima u entitetu RS

Odlicna ideja, projekat Medzlisa IZ Bugojno, koji je realizovan ovih dana, a koji vase udruzenje, dzemat ili neformalna grupa moze implementirati.
Djeca u mektebima su skupila preko 2 000 paketica, koji su podijeljeni njihovim vrsnjacima u mektebima RS-a. Djeca su licno sa svojim imamima odnijela paketicima. Naglaseno je da se ne radi o humanitarnoj akciji, nego inicijativi koja za cilj ima povezivanja djece i mekteba. Osjecaj solidarnosti i pobjede nad egoizmom koji su djeca razvijala dok su se sedmicama medusobno natjecala ko ce kompletirati bolji paketic, zadiru u samu sustinu mektebskog odgoja i nesto su sto su roditelji bili spremni podrzati.

Pogledaj urnek na slici.

UPOZNAVANJE SA TOLEDO PRINCIPIMA PODUČAVANJA O RELIGIJAMA U ŠKOLSKOM CURRICULUMU

U srijedu, 22. oktobra 2008. godine u zgradi Sekretarijata Rijaseta, ul. Zelenih beretki br. 17. Saborskoj sali, II sprat u vremenu od 10,00 do 12,45 sati prisustvovao sam jako zanimljivom seminaru na temu "UPOZNAVANJE SA TOLEDO PRINCIPIMA PODUČAVANJA O RELIGIJAMA U ŠKOLSKOM CURRICULUMU". Seminar je organizovan na inicijativu Reisu-l-uleme, a organizator je bila Vjerskoprosvjetna služba Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Prezentaciju na ovu temu održao je dr. Šabir Mansuri (Shabbir Mansuri), stručnjak iz oblasti izučavanja religija u školama u SAD-u. Drago mi je bilo da sam upoznao gospodina Mansurija, osnivača Institute on Religion and Civic Values (IRCV). Inače, Institut kojeg predvodi izradio je nekoliko jako kvalitetnih priručnika za izučavanje islama u državnim školama SAD-a koje možete pogledati ovdje.
Priručnik pod naslovom „Vodeća načela o podučavanju o religijama i vjerovanjima u državnim školama“ priredilo je Savjetodavno vijeće stručnjaka ODIHR-a za slobodu vjeroispovijesti i vjerovanja OSCEA-a i preveden je na bosanski. Ovdje možete naći englesku verziju English (826 KB),. Vjerovatno će i bosanska verzija biti dostupna u digitalnoj formi. Ostaje da se vidi da li će se i u kojem obliku ovi principi realizovati u našim školama, ali je u svakom slučaju zanimljivo upoznati se sa posljednjim trendovima u ovoj oblasti.

Publications related to tolerance and non-discrimination

Supermusliman u potrazi za draguljima

The 99: Kontroverzni strip junak sa Bliskog istoka

Magazin Time je u izdanju od 5. augusta 2008. objavio prilog o „islamskim superherojima koji su krenuli u osvajanje svijeta“. Ustvari radi se o stripu koji je već neko vrijeme predmet kontroverzi u muslimanskim zemljama, naročito u onim konzervativnim na obalama Perzijskog zaljeva koji u svemu vide uvredu svoje vizije islama
Priredio: Muhamed Jusić (Magazin Start)
Sve je počelo prije pet godina kada je poduzetnik porijeklom iz Kuvajta Naif Al-Mutawa kreirao novu plejadu superheroja inspirisanih muslimanskom tradicijom i vrijednostima. Svaki njegov junak se odlikuje jednom od 99 osobina ili vrlina kojima Allah sebe opisuje u Kur`anu. Saudijska vehabijska ulema je bila bijesna i učinila je sve da zaustavi distribuciju stripa, tvrdeći kako takvo nešto vrijeđa muslimane i ismijava islam. Prema pisanju Timea, strasti su se stišale nakon što je Mutawa dao garancije da će sadržaj stripa poštovati vjerska ubjeđenja i nakon što je za svoj projekt osigurao finansijsku podršku jedne od najutjecajnijih islamskih banaka. Strip se prvobitno distribuirao samo u zemljama Perzijskog zaljeva i to besplatno uz izdanja Marvelovih stripova čiji je Mutawa licencirani distributer za region. U tih nekoliko godina The 99 se pokazao kao vrlo uspješan poslovni projekat. Samo u zadnje dvije godine u regionu je podijeljeno ili prodano oko pola miliona primjeraka stripa.
Moći dragulja
The 99 je strip serijala o dr. Ramzi Razemu koji traga za kamenjem svjetlosti (Noor Stones) iz Bagdada. Ideja vodilja u stripu je legenda koja je smještena u stvarne historijske događaje. Priča, ispričana u specijalnom izdanju stripa nazvanom Početak, počinje 1258. godine kada su Mongoli zauzeli tada najljepši i naučno i civilizacijski najnapredniji grad na svijetu - Bagdad, sravnili ga sa zemljom, ubili abasijskog halifu i pobili većinu njegovih stanovnika. U mongolskom razaranju stradala je i najbogatija biblioteka tog vremena i najveći naučni centar Istoka Dar el-Hikmeh. Knjige historije su zabilježile kako su Mongoli bacali knjige u rijeku kako bi preko njih došli do zidina iza kojih su se bili zabarikadirali uporni branioci još nezauzetog dijela grada. Predaju o rijeci koja je zbog saprane tinte sa knjiga tekla obojena u tamnoplavu boju autor stripa je iskoristio da stvori legendu prema kojoj su halifini bibliotekari pronašli način da preko alhemijskog sastava esenciju znanja sapranog sa knjiga uhvate u 99 dragulja. Dragulji su krišom iznijeti sa hodočasnicima u Meku, a odatle do islamske Španije -Andalusa gdje su dragulji bili uzidani u strop posebno sagrađene građevine. Vremenom se među čuvarima pojavio mladić koji je vjerovao da u svijetu postoje pojedinci koji kada budu izloženi svjetlosti iz dragulja mogu dobiti nadnaravne moći. Eksperimentišući sa moćima dragulja, on je uništio građevinu neposredno pred početak konkviste i od tada se o njima ništa ne zna. Dragulji su razbacani širom svijeta i oni koji ih posjeduju obično nisu svjesni njihove moći. Dr. Ramzi kroz svoju privatnu fondaciju traga za draguljima i nadarenim pojedincima koji mogu biti izloženi njegovim moćima prije nego što ih se dočepa njegov neprijatelj zli Rughal.
Univerzale vrijednosti
Prema pisanju Time magazina, Mutawa želi proširiti vijest o svome projektu. Prvi od šest planiranih tematskih parkova baziranih na The 99 bit će otvoren u Kuvajtu ovog oktobra. Ovaj kuvajtski poduzetnik se nada da će se animirani TV show početi prikazivati širom svijeta krajem 2010. On također vjeruje da The 99 može ostvariti uspjeh i na neislamskim tržištima s obzirom da radi sa piscima poput Fabiana Nicieza koji je radio na kultnim stripovima Power Rangers i X-Men kao i sa grupom menadžera među kojima je i bivši izdavač Rolling Stonea i bivši šef marketinga Marvela: Naši likovi su privlačni djeci širom svijeta. Uspjeli smo prodati licence u Indiji, Bangladešu, Francuskoj, Španiji, Velikoj Britaniji, Americi i Kanadi.
Kako sada stvari stoje, samo je pitanje vremena kada će djeca širom svijeta po prvi put zamišljati da su superheroji iz muslimanskog svijeta.
Iako 99 dragulja sadrže istih 99 vrlina kojima se u Kur`anu opisuje Allah, nigdje u stripu se ne spominju ni Bog niti religija. Nigdje u stripu ne spominje se islam, Allah ili Kur`an, objašnjava Mutawa: koristio sam islamski arhetip, ali priče su zasnovane na vrijednostima koje svi dijelimo. Prema njegovom mišljenju, to nije ništa novo s obzirom da su i drugi superheroji poput Supermana, Batmana i Spidermana utemeljeni na vjerskim arhetipima. Kao i poslanici iz Biblije, oni su svi siročad. Superman je svoje roditelje ostavio na planetu Krypton, a Batman ih je kao dijete vidio ubijene. I pored toga The 99 suptilno promoviše islamske vrijednosti kao što su timski rad i udruživanje svojih snaga sa drugim dobrim ljudima kako bi se postigao viši cilj- tvrdi Mutawa za Time. Ustvari, on tvrdi da je pravi cilj mladima pokazati kako postoji 99 različitih načina da se riješi problem, a ne samo jedan.
Pozitivan uzor
Likovi u stripu su muslimani iz svih dijelova svijeta. Fatah (onaj koji sve otvara) iz Indonezije može otvoriti svaka zatvorena vrata svugdje na svijetu. Daar (onaj koji može naškoditi) iz Amerike može nanijeti bol. Mumita iz Portugala ima skoro neograničenu pokretljivost. Ove godine bi se trebao pojaviti i lik Batine (skrivene) djevojke sa prekrivenim licem iz Jemena. Iako se u stripu pojavljuje pedeset žena superheroja, samo će njih pet biti odjeveno na taj način, objašnjava Mutawa, i pojašnjava kako mu je stvarni cilj ovakvog odabira likova da pokaže kako ne postoji samo jedan način da se bude musliman.
Mutawa, koji posjeduje doktorat iz kliničke psihologije i magistar je poslovne administracije na Kolumbijskom univerzitetu, 10 godina je radio sa žrtvama rata kao psiholog, prije no što je osnovao Teshkeel Media Group 2004. Njegovi pacijenti su bili muškarci koji su bili u sklopu iračkih snaga koje su okupirale Kuvajt. Kada čujete priče o Sadamu Huseinu, kojeg su predstavljali kao heroja, a onda, na kraju završili mučeći njegov vlastiti narod, zapitate se kakvu to poruku šaljemo svojoj djeci o tome šta heroji rade, kaže Mutawa: Sa The 99 htio sam napraviti pomak i muslimanskoj djeci pružiti pozitivan uzor.
Dok su mnogi ovaj strip dočekali sa oduševljenjem jer su se više zasitili superheroja koji su po pravilu Amerikanci ili povezani sa Amerikom i njenom kulturom, drugi su u čitavom projektu prepoznali kopiranje pokušaja američke desnice da se kroz likove superheroja promoviše njihova vizija svijeta i vrijednosti. Kritičari optužuju Mutawu da na ovaj način šalje poruku kako da bi se bilo moralno moramo živjeti u svijetu superheroja.