Da li je BiH iskoristila simbolički kapital u arapskim zemljama?

Privredno-ekonomska saradnja BiH sa arapskim zemljama do sada se u većini slučajeva zasnivala na bazi sadake i ukoliko želimo pratiti zemlje iz regiona moramo promijeniti pristup i saradnju sa zemljama Bliskog istoka, ističe u razgovoru za Klix.ba analitičar dešavanja na Bliskom istoku Muhamed Jusić

Foto: Ilustracija/Klix.ba

Piše: S. H./Klix.ba

Još od vremena Jugoslavije koja je gajila dobre odnose s arapskim zemljama, najviše zbog Pokreta nesvrstanih, tradiciju saradnje i međusobnog podržavanja sa zemljama Bliskog istoka nastavila je i BiH. Međutim, postavlja se pitanje koliko je mogućnosti iskorišteno za dodatno unapređenje odnosa BiH i zemalja Bliskog istoka.

To se najviše odnosi na privredno-ekonomsku saradnju i simbolički kapital koji je BiH imala u zemljama Zaljeva. BiH nije na pravi način iskoristila poziciju i na neki način povlašteni položaj koji je imala u saradnji s arapskim zemljama, i ukoliko želimo konkretnije promjene potrebna nam je strategija.

"Nažalost, posljednjih godina Bosna i Heregovina, koja je imala značajan simbolički kapital u tim zemljama, ne samo da ga nije iskoristila, nego smo nekim nepromišljenim potezima naše vanjske politike i nedosljednim uvlačenjem u tamošnje političke i ideološke sukobe ohladili svoje odnose s ključnim političkim akterima. Zbog toga smo izgubili brojne investicije i tradicionalne prijatelje", ističe Jusić.

Pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH postoji odjel ekonomske diplomatije, čiji je osnovni zadatak da koordinira aktivnosti diplomatsko konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u domenu privredne prezentacije Bosne i Hercegovine u svijetu.

Umjesto konkretnih i novih projekata i planova s mogućnošću saradnje za bh. kompanije, vlasti kao da još uvijek očekuju donatorski odnos prema BiH, bez jasne strategije i međusobno ravnopravnog partnerskog odnosa.

"BiH je za razliku od Srbije i Hrvatske, koje su mnogo bolje iskoristile saradnju sa arapskim zemljama, očekivala sadaku i napravila takvu sliku o sebi da se od nas očekuje servilnost kakva se ne očekuje od drugih", naglašava Jusić.

Ipak, brojne aktivnosti Ministarstva vanjskih poslova i najave uspostave partnerskih odnosa sa brojnim zemljama prilika su koju BiH mora iskoristiti. Prije svega, krajem januara najavljena je zvanična posjeta emira Katara Bosni i Hercegovini, šeiha Tamim bin Hamada et-Thanija, kao i dolazak u zvaničnu posjetu našoj zemlji princa Saudijske Arabije Muhameda bin Selmana, pa možda i samog kralja Selmana.

Osim toga, najavljena je mogućnost posjete i emira države Kuvajt šeiha Sabaha el-Ahmada el-Džabera es-Sabaha. To su konkretni koraci koje bi bh. vlasti i privrednici trebali iskoristiti u cilju poboljšanja odnosa BiH sa arapskim zemljama, te uspostavu privredne saradnje.

"Odnosi BiH sa zemljama Bliskog istoka moraju počivati na principu državničkog odnosa, samopoštovanja i nemiješanja u tamošnje sukobe, koji nisu samo na relacijama Iran - Saudijska Arabija, nego su u brojnim slučajevima daleko kompleksniji, o čemu se kod nas malo zna. Odnose umjesto na sadaka-fondovima treba graditi na poslovnim vezama i ekonomiji, a zajednički interes staviti u prvi plan. Ovo je prema mom mišljenju jedinstvena prilika za koju se ozbiljno trebamo pripremiti", zaključuje Jusić u razgovoru za Klix.ba

Očito je da Arapsko proljeće nije dalo rezultate koje je priželjkivala arapska ulica i da ga je zaustavila ozbiljna „kontrarevolucija“.

Piše: Muhamed Jusić (Al Jazeera)

Ove sedmice, tačnije od 4. do 6. maja u glavnog gradu Katara Dohi održan je Deveti Al Jazeerin Forum. Bila mi je čast i zadovoljstvo što sam se našao na tom skupu kao učesnik i panelist. Ovo ne kažem iz kurtoazije nego zato što sam dobio priliku da od kompetentnih sagovornika čujem o problemima i aktuelnostima na Bliskom istoku, a o čemu već godinama pišem i govorim. Bila je ovo prilika da se čuju različita mišljenja o onome što se dešava u arapskom svijetu danas.

Već u prvim sesijama bilo je jasno da se na iste događaje gleda sa dijametralno suprotnih stajališta i da na Bliskom istoku svako ima svoju  verziju istine. Pored domaćina bilo je zanimljvo čuti šta o tome kuda ide arpaski svijet razapet između brutalnih konflikta i želje za promjenom misle: Abdelilah Benkirane- premijer Maroka, baronesa Sayeeda Warsi- članica Doma lordova i prva muslimanka u britanskoj vladi koja je dala ostavku u znak protresta protiv izraelske agresije na Gazu, Seyes Mohammad Kazem Sajjadpour- savjetnik iranskog minista vanjskih poslova, šejh Mohammed Al-Thani- savjetnik katarskog ministra za vanjsku saradnju, Khaled Bahah- premijer Jemena, Khaled Khoja- predsjednik Sirijskog nacionalnog vijeća, Selim Al-Jebouri, predsjednik Iračkog parlamenta i brojni drugi ne samo politički lideri nego i novinari, analitičari i intelektualci.

Diktatura ili anarhija?

Brojni argumenti, ili se meni tako čini, išli su u pravcu afirmacije mišljenja kako za arapski svijet izbor ne može biti „diktatura ili anarhija“ (čemu je bila posvećena čitava jedna sesija).

Očito je da Arapsko proljeće nije dalo rezultate koje je priželjkivala arapska ulica i da ga je zaustavila ozbiljna „kontrarevolucija“ orkestrirana iz regionalnih i svjetskih centara moći.

Ali kao što reče jedan od diskutanata, ako Arapsko proljeće nije postiglo sve svoje ciljeve, svoje ciljeve nisu postigle ni reakcionarne sile. Nema povratka na status quo i pitanje je sada kako naći izlaz iz ove pat-pozicije u kojoj su se u klinču našli arapski narodi i despotski režimi. Odbijane promjena i demokratizacija društva prijeti da uništi arapske države i društva i da izrodi fanatične i radikalne pokrete i ideologije koje predstavljaju prijetnju ne samo regionu nego i čitavom svijetu.

Čini se da su nakon Obamine strategije postepenog povlačenja sa Bliskog istoka Arapi i njihove države  bili nespremni popuniti prazninu koja je stvorena ovim strateškim premještanjem utjecaja i da su Iranci, pa i Kurdi, daleko brže i „bolje“ reagovali. Jedan od razloga je i to što su brojni njihovi režimi opstajali samo uz podršku Washingtona i bez ikakve podrške i legitimiteta u vlastitom narodu.

Nešto na tom tragu je u vrlo zapaženom izlaganju govorio Wadah Khanfar, bivši generalni direktor Al Jazeera Networka i predsjednik centra The Sharq Forum.

On je primjetio kako nakon saudijske intervencije u Jemenu događaji u regiji ukazuju na jednu novu dinamiku. Čini se da je na pomolu formiranje neke vrste „sunnitskog bloka“ koji prema njegovom mišljenju ne bi trebao biti formiran kao odgovor na iransku prijetnju i s ciljem da se produbi iskonstruisani sunnitsko-šiitski konflikt nego kako bi bio osnova za bazični dogovor arapskih naroda i država o jedinstvenoj viziji Bliskog istoka. Taj novi dogovor koji pored ključnih arapskih zemalja treba da obuhvati i Tursku kao vrlo bitnog regionalnog igrača i da bude garant stabilnosti regiona i osigura da od sada Arapi i drugi na Bliskom istoku sami biraju svoje prioritete i „bore se za vlastite“ interese.

Bila je ovo prilika da se progovori i o ulozi medija u svemu što se dešava u arapskom svijetu. Očito je da su tamošnji mediji samo još jedno oružje koje tamošnje vlade, opozicione snage i i brojne paravojne organizacije koriste za ostvarivanje političkih ciljeva. To i ne čudi s obzirom da slobodno i profesionalno novinarstvo u većini zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike skoro da ne postoji.

Zato se na skupu moglo čuti kako se i organizator skupa, Al Jazeera sa brojnim svojim medijskim projektima suočava sa različitim vrstama pritisaka u onim sredinama u kojima političke i druge elite ne tolerišu da se čuje ono na što njihovo uho nije naviklo. Zato je, kako je rekao jedan od sugovornika, odnos prema Al Jazeeri i njenim novinarima ponekada najbolji pokazatelj stanja medijskih sloboda u onim sredinama u kojima nisu navikli da u javnom prostoru čuju drugačije mišljenje.

Od Bosne do Sirije

Sesija na kojoj sam ja učestvovao trebala je dati odgovor na pitanje može li se u Siriji ponoviti bosanski scenario. Panelisti su bili: dr. Haris Silajdžić- bivši član predsjedništva BiH, premijer i ministar vanjskih poslova, Roy Gutman, urednik američkog lista McClatchy i dobitnik Pulitzerove nagrade za otkrivanje srpskih koncentracionih logora u kojima su bili zarobljeni Bošnjaci i Hrvati tokom agresije na BiH i prof. dr. Louay Safi- predsjednik Sirijskog nacionalnog savjeta. Sesija koju je organizovala Al Jazeera Balkans, a kojom je moderirala novinarka Dalija Hasanbegović bila jedna od najposjećenijih paralelnih diskusija, što između ostalog govori i o tome koliko su svi svjesni da je sirijski konflikt daleko najbrutalniji i da se sve više pretvara u centralno bojno polje.

Očito je da će od načina na koji će biti riješen sirijski sukob zavisiti budućnost čitavog Bliskog istoka i odnos snaga u njemu. Pored bez sumnje interesantnih izlaganja mojih sugovornika, koji su po svim kriterijima daleko pozvaniji da govore o sličnostima i razlikama između ova dva rata, meni je jako bitno bilo što se na „našoj sesiji“ čulo o patnjama građana Sirije. Često se tamo gdje se sastanu velike i umne glave o ratovima i stradanjima naroda govori kao o potezima u šahu u kojem se upravlja drvenim figurama a ne ljudskim životima. Fotografije iz izbjegličkih kampova koje je prisutnima pokazao istaknuti ratni reporter gospodin Roy su nadjačale riječi i najmudrijih i najutjecajnijih učesnika foruma.

U moru loših vijesti iz arapskog svijeta i silnim analizama različitih interesa, teorija zavjera i visokih ciljeva mi smo dehumanizirali tamošnje narode i skoro se navikli na njihovu patnju. Navikli smo se do te mjere da više i nije vijest da je u Siriji ili bilo kojoj drugoj arapskoj zemlji danas ubijeno stotine nedužnih, da su razoreni čitavi gradovi ili da su neke vjerske ili etničke manjine skoro pred nestajanjem.

Ipak,  čitavo vrijeme učešća uradu foruma sam sam sebe podsjećao da bez obzira o kako kvalitetnim raspavama se radilo ne smijem zaboraviti da problemi i svi procesi koje smo analizirali izgledaju drugačije sa prvih linja bojišnice u Siriji, Jemenu, Iraku ili Libiji, ili iz izbjegličkih kampova i opkoljenih gradova u Siriji.

Izvor: Al Jazeera

Sa resu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem posjetio sam Katar

Sa Reisu-l-ulemom i ministrom vakufa Gejsom bin Mubarekom el- Kuvarijem 

Reisu-l-ulema posjetio Katar

Sarajevo, 07. juli 2014. (MINA) - Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je na poziv Ministarstva vakufa i islamskih pitanja od 04. do 06. jula bio u posjeti državi Katar. U subotu, 04. jula, se sastao sa ministrom Ministarstva vakufa i islamskih pitanja gospodinom Gejsom bin Mubarekom el-Kuvarijem kojem se još jednom zahvalio na podršci koju ovo ministarstvo i država Katar pružaju Bosni i Hercegovini i Islamskoj zajednici. Na sastanku u zgradi Ministarstva posebno je istaknuto obostrano zadovoljstvo realizacijom projekta izgradnje ali i ceremonijom otvaranja zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke. Ministru je bilo drago čuti da je u biblioteku od osnivanja učlanjeno deset hiljada, uglavnom mladih ljudi. Tokom sastanka razgovaralo se i o nastavku saradnje između Ministarstva i Islamske zajednice na svim poljima s posebnim akcentom na izgradnju studentskog doma pri Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

Zadnjeg dana posjete, koja je bila nešto kraća od planirane zbog obaveza Reisu-l-uleme u organizaciji dženaze u Srebrenici, Reisu-l-ulema je bio uvodničar na forumu organizovanom u glavnoj džamiji u Dohi na temu uzroka i načina prevencije ekstremizma među muslimanima. Ovo izlaganje reisu-l-uleme Kavazovića i razgovor sa moderatorom su organizovani u okviru serije tribina koje Ministarstvo vakufa organizuje tokom mjeseca ramazana o „kulturnoj sigurnosti“ a na kojem su učešće uzeli neki od najistaknutijih islamskih vjerskih autoriteta i intelektualaca današnjice iz čitavog svijeta. Predavanje i diskusiju sa prisutnim gostima i brojnim istaknutim alimima prenosio je uživo kanal Al Jazeera Mubašir, a emisija će biti reprizirana ne nekoliko utjecajnih satelitskih kanala kako u Kataru tako i u drugim arapskm zemljama.

U svom izlaganju reisu-l-ulema Kavazović je između ostalog kazao kako su “bosanski muslimani, iako su kroz svoju historiju propatili mnogo, ostali vjerni idealima svoje vjere i plemenitim vrijednostima islama. I pored silne nepravde koja im je činjena oni, pa ni nakon ovog posljednjeg rata i zločina genocida kojem su bili izloženi, nisu na ekstremizam uzvratili istom mjerom, niti na zlo zlim, nego su, revnosno tražeći svoja prava i to da se svaki zločin procesuira, ostali dosljedni sljedbenici islamskih ideala mira, suživota i tolerancije”.

 

Tokom snimanja Al Jazeerine emisije

- Borba sa ekstremizmom nije samo sa onima koji su zavedeni nego i sa društvenim uzrocima koji takve pojedince proizvode. Mladima u muslimanskom svijetu moramo ponuditi bolju perspektivu, bolju budućnost, od one koji im te skupine nude. Tamo gdje se pojavi siromaštvo, neobrazovanost, zapuštenost, nepravda, neperspektivnost bujat će i ekstremizmi i svaka ideologija će lahko naći svoje sljedbenike. Ako svi mi: vlasti, ulema, škola, porodica i svi drugi segmenti budemo na nivou zadatka neće ostati prostora za one koji sijući smutnju okreću djecu protiv njihovih roditelja, komšija, braće u vjeri i sunarodnjaka”, rekao je između ostalog reisu-l-ulema Kavazović u razgovoru kojeg je vodio Al-Jazeerin novinar Osman Osman.

Izvor: Rijaset.ba