Koristimo li mreže ili smo se u njima zapetljali?

Piše: Muhamed Jusić (Preporod)

Širenjem internet mreže slušali smo o svim revolucionarnim blagodatima koje će donijeti širokim narodnim masama. Svi su s pravom bili oduševljeni i jedva da su se čuli glasovi onih koji su bili sumnjičavi i koji su propitivali kuda bi nas ta nova informatička revolucija mogla odvesti.

Svi oni koji su govorili o bilo kakvoj vrsti regulacije interneta doživljavani su kao totalitaristi koji pokušavaju da odbrane neodbranjivo i koji bi da neslobodnim pojedincima oduzmu jedinu nadu u pristup slobodi.

Danas su sve glasniji oni među ozbiljnim analitičarima i teoretičarima koji i nisu baš oduševljeni svime u šta se internet pretvorio i promjenama koje je donio. Oni s pravom upozoravaju ne samo na brojne nesagledive posljedice nove mreže u koju se čovječanstvo upetljalo nego i na sve nedosljednosti onoga što nam je ta globalna mreža donijela nasuprot onoga što nam je obećavala.

Jer uistinu teško je ne primjetiti kako se ne tako davno internet predstavljao kao oruđe u rukama osiromašenih i isključenih masa kojim će se usprotiviti elitama u svakom smislu. Trebala je to biti platforma koja će svima omogućiti slobodan pristup informacijama i znanju. Internet je trebao, na nikada do kraja pojašnjen način, ukloniti sve razlike i sve učesnike mreže učiniti jednakim. Danas vidimo kako se bogati još više bogate, između ostalog, i na internetu. Umjesto da ubije monopol internet je stvorio možda i najveće monopoliste u historiji čovječanstva, poput Googla ili Amazona. Iako se običavalo govoriti da će Internet pomoći da se znanje prenosi i da postane lahko dostupno, sve više se čini da je opća kakofonija bez ikakvih provjera i kriterija rezultirala upravo suprotnim efektom.  Internet je neuke učinio još neukijim ali uvjerenim da sada znaju sve i da na internetu mogu naći potvrdu svakoj suludoj teoriji koju imaju ali i dovoljan broj istomišljenika. Internet jeste izjednačio sve ali ne u pristupu znanju i informacijama nego je doveo do toga da se svačije mišljenje bez obzira kako neosnovano i na činjenicama neutemeljeno bilo počne doživljavati kao relevantno.

Umjesto da nas učini tolerantnijim jer nam je dao priliku da upoznamo različite kulture i civilizacije i jer nam je dao priliku da direktno komunicirao sa ljudima iz svakog dijela svijeta, internet je otvorio prostor najglasnijim šovinistima i ksenofobima. Umjesto prostora za upoznavanje i susretanje kultura internet je postao globalni generator govora mržnje i nepovjerenja.

Umjesto da nam donese više demokratije, kao što je bilo očekivano, internet nam je donio, kako to primjećuje i jedan od najpoznatijih svjetskih teoretičara novih medija Andrew Keen, «vladavinu rulje». Sjećamo se kako su pisane studije o tome kako su društvene mreže pokrenule tzv. Arapsko proljeće, govorilo se, a i sam sam pisao, o tome kako će internet ojačati građane u totalitarnim i neslobodnim državama i društvima. Nije da se to nije desilo. Ali danas ne možemo ne primjetiti kako internet prerasta u instrument praćenja i nadzora građana u razmjerama koje nisu zapamćene u historiji čovječanstva. Da apsurd bude veći, značajan dio tog nadzora i povrede privatnosti se dešava uz pristanak samih korisnika. Države, ali i multinacionalne kompanije, danas profiliraju građane i trguju njihovom privatnošću iako se ne tako davno vjerovalo kako će upravo njima Internet zadati kobni udarac.

Lista iznevjerenih očekivanja bi se otegla kao i elaboriranje svih promjena koje je internet uzrokovao u načinu na koji mislimo, doživljavamo i procesuiramo svijet oko sebe. Vrijedilo bi sebi osvijestiti to kako nas zatrpavanje nepotrebnim informacijama čini površnim u njihovoj selekciji, analizi i emotivnom proživljavanju. Kada se satima dnevno izlažemo tolikoj šarenolikosti priča, kada nam se u sekundi smjenjuju jedna za drugom slika ubijene djece u Siriji i kulinarske čarolije kuhara Nusreta, ajeti iz Kur'ana sa dawetske stranice i provale Sabita iz Tarčina, koliko smo nakog godina takvog silovanja svoga uma sposobni razaznavati prave vrijednosti i hoće li biti čudno ako emotivno otupimo. Nije da o tome ljudi nisu počeli pisati i govoriti ali je to još daleko od toga da bude nešto čega su prosječni korisnici internet mreže svjesni.

U istom kontekstu bi bilo vrijedno primjetiti kako je stvorena paralelna, virtualna realnost, što internet po svojoj prirodi jeste, u kojoj neki ljudi sve više žive i čak je mijenjaju za realni svijet iz kojeg su sve više iščašeni. Brojni su primjeri oko nas onih koji sebe uvjeravaju kako su njihovi stavovi i svjetonazori relevantni ili čak dominantni jer imaju nekoliko stotina ili čak hiljada nekada i vještački, za novac koji su dali platformama koje ih servisiraju, followera ili lajkača koji ih održavaju u njihovoj predstavi o tome kako uživaju podršku širokih masa. Drugim riječima, nije problem koristiti tu globalnu mrežu, problem je kada se u njoj kao ljudi ali i kao čovječanstvo zapetljamo.

Odgovor vjerovatno nije samo u regulaciji interneta, jer će ona vjerovatno biti učinjena tako da ponovo pogoduje moćnima i velikima. Prije će biti da je prvi i najhitniji korak da se javnost upozna sa stvarnom naravi ove globalne mreže, sa svim pozitivnim i negativnim posljedicama koje donosi, ali da se insistira na odgovornosti svakog korisnika kao i odgovornom konzumiranju ove prividne apsolutne slobode. Nijedna regulacija ne može biti zamjena za ljudsku odgovornost. Nije nikada mogla nigdje i ničemu pa neće ni u ovoj globalnoj mreži.

-->

Lažne vijesti nova vrsta specijalnog rata

• Autor  Muhamed Jusić (Preporod)
• • 
    

Vijesti poput onih kako stanovnici Njemačke napuštaju zemlju u strahu od izbjeglica, da švedska vlada podržava ISIL, da je EU usvojila regulativu kojom se određuje nacionalnost Snješka Bijelića i sl. su postale dio evropske i svjetske medijske stvarnosti.

Iako se nekome mogu činiti kao tvrdnje koje graniče sa sarkazmom većina ovih i sličnih informacija se prodaju kao ozbiljne vijesti i iza njih stoji daleko ozbiljniji projekat. Fenomen tzv. lažnih vijesti (fake news) je, postaje to jasno ovih dana, daleko ozbiljniji projekat iza kojeg stoje globalni politički ciljevi sila koje vode jednu novu vrstu hibridnog i specijalnog rata.

Evropska unija se ovim problemom već počela ozbiljno baviti. Prema The New York Times-u u Briselu djeluje tim stručnjaka pod imenom East Stratcom koji ima zadatak boriti se protiv „ruske kampanje dezinformiranja“. Tim sada broji jedanaest ljudi od kojih su neki bivše diplomate, novinari i birokrate EU i imaju zadatak pratiti i raskrinkavati lažne vijesti koje se plasiraju u brojnim medijima i online platformama. U prvih šesnaest mjeseci svoga djelovanja tim je razotkrio 2500 lažnih priča i vijesti od kojih je većina na jedan ili drugi način bila povezana sa Rusijom.

Evropskim zvaničnicima i stručnjacima je već jasno da se ne radi o slučajnom fenomenu nego o dobro isplaniranom projektu koji treba da utječe na javno mnijenje u kritičnim momentima i u konkretnom slučaju dodatno destabilizuje Evropsku uniju koja predstavlja prepreku ruskim imperijalnim ambicijama. Analiza lažnih vijesti je pokazala kako su najčešće lažne vijesti koje su plasirane za cilj imale sijanje straha od izbjeglica sa Bliskog Istoka i njihovo predstavljanje kao terorista, silovatelja i opasnosti za evropski identitet. Ova orkestrirana propaganda ima za cilj da zastraši evropsku javnost i gurne je u ruke političke radikalne desnice koja gaji anti-EU sentiment. Na taj način Rusija pokušava Evropu urušiti iznutra.

Odgovornost društvenih mreža

The East Stratcom time je prvi o čijim aktivnostima pišu mediji, ali i koji su jasno priznali da su nadjačani. Količina lažnih informacija, broj medija i pojedinaca uključenih u njihovu diseminaciju je jednostavno nevjerovatno razgranat i dobro finansiran širom Evrope. Zato se sada užurbano osnivaju slični timovi i uredi za raskrinkavanje lažnih vijesti od Finske do Češke. Osim toga sve državne agencije članica EU ulažu dodatne napore kako bi se zaštitile od hakerskih napada dok medijske kuće obučavaju timove za prepoznavanje i raskrinkavanje lažnih vijesti koje im se serviraju.

Posebno su se na udaru našle društvene mreže, a posebno Facebook i to nakon što su analize pokazale da su upravo lažne vijesti koje su se širile preko ove društvene platforme odigrale ključnu ulogu u prošlim američkim predsjedničkim izborima. Prema jednoj takvoj analizi koju je izradio Craig Silverman s BuzzFeeda samo na Facebooku je od augusta 2016. do izbora 8. novembra 20 najpopularnijih lažnih vijesti ukupno imalo 8,71 miliona podjela dok su one prave vijesti imale 7,37 miliona tzv. sharova ili podjela, što je 1,34 miliona manje od lažnih. Sada i Facebook razvija sisteme koji bi ovakve vijesti prepoznavali i brisali.

Na te mjere su prisiljeni jer im već neke velike zemlje prijete tužbama. Tako bi Facebook, Twitter i ostali društveni mediji mogli biti kažnjeni s 50 miliona eura kazne u Njemačkoj, ako ne budu brzo uklanjali govor mržnje i lažne vijesti sa svojih stranica. Njemačka vlada odobrila je plan kojim će se izvršavati ovakve kazne, a nacrt zakona će uskoro biti dostavljen parlamentu kako bi ga usvojio.

U bitku protiv lažnih vijesti se odnedavno odlučio uključiti i Google. On je, u saradnji sa stranicama koje se bave provjerom podataka, u ovakve vijesti odlučio ubacivati link koji vodi na stranice na kojima se nalaze provjerene činjenice. To nije nova stvar, ali ovakav program je bio ograničenog opsega i dosega, dostupan tek u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Zato je Google odlučio proširiti ovaj alat na način da će provjera podataka biti dostupna u rezultatima pretraživanja u Googleovom pretraživaču. U agregatoru vijesti News, oni članci koji su prošli provjeru dobit će oznaku fact check. To u praksi znači da, ukoliko tražite podatke u Google pretraživaču, odsad ćete redovno dobivati informacije sa stranica poput Snopes ili PolitiFact. Vijesti s tih stranica pojavljivat će se na vrhu pretrage, piše Tech Crunch, a prenose regionalni mediji.

Lažne vijesti u regionu i BiH

I dok se širom Evrope formiraju stručni timovi koji barem pokušavaju ući u trag lažnim vijestima i upozoriti javnost na njih kod nas se o ovom fenomenu i ne govori iako svi osjećamo da smo svakodnevno izloženi sličnim propagandnim kampanjama.

Bilo bi zanimljivo vidjeti analize medijskih sadržaja u našoj zemlji i regionu koji bi ukazali na fenomen lažnih vijesti i to kako one utječu na stavove javnosti. Siguran sam da bi mnogo šta bilo jasnije i da bi se brzo otkrio trag iz kojih krugova se i s kojim ciljem plasiraju besmislene vijesti koje svaki dan slušamo i gledamo i koje redovno nalaze put do medija koji pretenduju da budu relevantni, profesionalni i ozbiljni. Da toga ima dovoljno je pogledati svakodnevne naslove: „Republika Srpska u strahu: Otkrili da Amerika ove godine planira ukinuti ovaj entitet“, „Kod Cazina niče leglo vehabija jače od Maoče“, „Na Kosovu najmanje pet kampova za obuku boraca ID“, „Džihadisti oko Hrvatske: Kampova za obuku terorista ima i u Srbiji?“, „Vučić šalje vojsku na Kosovo“ itd.

Osim što mnogi ljudi ne provjeravaju ovakve tvrdnje i prihvataju ih kao istinite, tu je i dobro uhodana šema prema kojoj neko nepouzdan pusti neprovjerenu informaciju, koju onda unaprijed određen, a nerijetko i plaćen analitičar prokomentariše za neki „respektabilan medij“, koji onda tu priču pusti u ozbiljne medijske tokove da bi je onda prihvatili političari kao činjenicu na kojoj treba graditi stavove i politike. Tu je i čitava mreža think -tankova i instituta koji onda na osnovu tih natpisa prave „ozbiljne analize i preporuke“ svjetskim i lokalnim centrima moći.

Dok se i kod nas ne počnemo ovim pitanjem ozbiljno baviti ostaje nam samo da pazimo šta od informacija „konzumiramo“ i šta na društvenim mrežama dijelimo, a posebno kome vjerujemo.

Izvor: Preporod

BIRN Joins Countering Violent Extremism Panel

Source: BIRN

Balkan Investigative Reporting Network Bosnia and Herzegovina (BIRN BiH) editor Denis Dzidic took part in a panel discussion on methods of countering violent extremism online.

BIRN BiH Denis Dzidic took part in a panel discussion entitled ‘Countering violent extremism online and protection of the right to freedom of speech’ on Friday at the Sarajevo Bristol Hotel, as part of the second annual Bosnian Forum on Internet Management.

The panelists discussed terrorist propaganda and threat of social media being used to radicalise young people.

Dzidic said that it is vital for media, when reporting on violent extremism, to be wary of sensationalism, but also added that state institutions should be more open towards journalists.

"What we are seeing in Bosnia today is that the system is confusing and the way they communicate with journalists is also confusing, so whenever an incident happens, you have on one side institutions that do not want to give any information and even when they do, often different levels give different statements, which leads to sensational headlines," he said.

Mario Janacek from the Security Ministry said that Bosnia and Herzegovina was looking for a systematic solution for preventing abuse of the internet for terrorist purposes or any other types of propaganda and hate speech.

Janacek said that terrorists had moved ahead in terms of using internet platforms, adding that they invested in marketing more than individual corporations.

“What we currently see in European practices is not promising. It does not look like it might offer any results in terms of removing such material from the internet. It is mainly focused on a certain type of censorship. According to practices applied in most of the countries, such materials are removed without too much thinking about the consequences. In some European countries, police block such content even without court warrants, so we are also considering such possibilities,” Janacek said.

Analyst and theologian Muhamed Jusic spoke about violent extremism justified by religion, primarily the practice of the so-called Islamic State, as well as giving an analysis of content published and quickly spread on social networks.

“The internet is not a key factor in radicalisation, which has to go through personal contacts and happen inside smaller circles. There must be someone whom you trust when you speak to them. However, the internet has a great importance in reinforcing those stances and additionally persuading yourself that what someone told you during a closed meeting was true,” Jusic said.

The participants at the panel discussion also discussed projects aimed at creating positive narratives via the network of ‘Super Citizens’, who are fighting against hate speech, as well as the role of the media in reporting on radicalisation and terrorism.

ZAŠTITITI MLADE OD EKSTREMIZMA NA INTERNETU

Izvor:  S.M.  BHTR

U borbu protiv nasilnog ekstremizma na internetu, neophodno je u dijalog uključiti širu društvenu zajednicu u Bosni i Hercegovini, ali je i edukovati, ocijenili su učesnici Foruma o upravljanju internetom “Bh. internet: Otvoren i siguran?”, koji održan danas u Sarajevu.

Rukovodilac projekta za borbu protiv nasilnog ekstremizma pri Misiji OSCE-a u našoj zemlji Selma Zeković, izjavila je da Bosna i Hercegovina još nema adekvatan odgovor, iako postoje određene zakonske osnove.

“Što se tiče interneta, odnosno blokiranja određenih sadržaja koji podstiču na nasilje, takvi sadržaji ne podliježu zaštiti slobode izražavanja i od njih se mora zaštititi društvo”, istakla je Zeković na skupu, koji su organizovali Regulatorna agencija za komunikacije i Fondacija “Jedan svijet – platforma”.

Prema njenim riječima, OSCE je došao do saznanja da na lokalnom nivou ljudi uopšte nisu upoznati o tome šta je problem i na koji način se tu može odgovoriti, tako da ova međunarodna organizacija, zajedno sa Ministarstvom sigurnosti, RAK-om i pravosudnim institucijama, nastoji da razvije jasniji sistem.

“Svi mi, iz svojih persektiva, treba da pružimo kontranarativ, moramo pružati pozitivne priče i boriti se protiv nasilnog ekstremizma. Što je najbitnije, najranjiviji slojevi društva u Bosni i Hercegovini su i najpodložniji takvoj propagandi, tako da ih moramo zaštititi”, istakla je Zekovićeva, dodavši da mladi, a nezaposleni ljudi, spadaju u kategoriju najranjivijih.

Teolog i analitičar Muhamed Jusić naveo je da su istraživanja pokazala da internet nije ključni faktor u procesu radikalizacije, ali da se pokazao kao vrlo bitan faktor u njegovom osnaživanju.

“Da bismo imali radikalizaciju, moramo imati lični kontakt, manje grupe i to mora biti neko okruženje u kom ljudi grade socijalne veze”, pojasnio je Jusić.

RAK prati međunarodnu legislativu

Prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini je bilo nekoliko internet portala koji su širili takvu ideologiju, a problem njihovog zatvaranja je bio u tome što u velikom broju slučajeva nisu registrovani u Bosni i Hercegovini.

On je naglasio da mora postojati globalna inicijativa da bi se takvi portali uklonili, te da cijeli svijet pokušava da nađe tu mjeru između slobode izražavanja i nekog pokušaja da se publika zaštiti od stavova koji pozivaju i opravdavaju nasilje.

Predstavnik RAK-a Emir Povlakić naveo je da Agencija izdaje dozvole internet servis provajderima, te da prati svu međunarodnu legislativu kada je riječ o nasilnom ekstremizmu.

“Odgovor na ovo pitanje zahtijeva angažovanje šire društvene zajednice, uključujući nevladin sektor, druga ministarstva, civilno društvo i akademsku, te tehničku zajednicu, da bi se svi zajedno borili protiv problema”, istaknuo je Povlakić.

Prema njegovim riječima, Agencija se trudi da omogući nesmetan razvoj informaciono-tehnoloških usluga, na način da svima omogući pristup i da svi imaju jednaka prava na internet.

Direktorica Fondacije Valentina Pelicer smatra da se bez edukacije šire društvene zajednice i bez pristupa internetu, ne može preuzeti kontrola nad tehnologijom.

Na Forumu će biti još dva panela – “Univerzalni pristup – da li smo svi jednaki/e?” i “Ljudska prava i biznis u internet ekonomiji Bosne i Hercegovine.

Današnji događaj je organizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovinei, uz podršku Misije OSCE-a u našoj zemlji.

Borba protiv terorizma / Jezik mržnje na internetu od sada pod lupom

Izvor: BIRN- Balkanska istraživačka mreža/ Radio Sarajevo

Monitoring jezika mržnje na internetu i pozivanja na nasilje, kao i prevencija te priprema za brz odgovor prilikom napada su fokusi Akcionog plana za realizaciju Strategije za borbu protiv terorizma kojeg je usvojilo Vijeće ministara.

Akcioni plan za provođenje Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma, između ostalog, baviće se spregom terorizma sa drugim kriminalnim pojavama poput finansiranja terorizma i pranjem novca, organizovanog kriminala i korupcije.

Kako su Balkanskoj istraživačkoj mreži u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) naveli u Ministarstvu sigurnosti, poseban izazov s kojim se treba suočiti je rano detektovanje budućih terorističkih aktivnosti koje imaju za cilj promovisanje nasilja.

“Bitno je istaći da usvajanje Akcionog plana dolazi u vremenu kada se na globalnom nivou intenziviraju sigurnosni izazovi, poput stranih terorističkih boraca, nasilnog ekstremizma, zločina i govora mržnje, te zloupotrebe interneta u terorističke svrhe, te je stoga u ovom dokumentu poseban akcenat dat na izazove nove dinamike terorizma i s terorizmom povezanih pojava”, naglašavaju u Ministarstvu.

Od značajnih aktivnosti, Akcionim planom su obuhvaćeni prevencija usmjerena kasprečavanju pojedinaca i grupa da odaberu nasilni ekstremizam i terorizam kao sredstvo za postizanje ciljeva, ali i zaštita od napada. Akcioni plan također predviđa istrage i krivični progon, te odgovor i reakciju na terorističke napade.

Teolog i analitičar Muhamed Jusić navodi da uz dobru Strategiju i Akcioni plan za borbu protiv nasilnog ekstremizma mora postojati i realizacija, kako sve ne bi ostalo mrtvo slovo na papiru.

“Vidio sam Strategiju i jako je dobra, zato što je po prvi put uključila preventivni segment djelovanja, a ne samo sigurnosni pristup i bavljenje posljedicama. Međutim, pravo pitanje, a to je i stvar realizacije Akcionog plana, jeste da li će biti sluha i sredstava da se to ili bar dio toga provede. Do sada, ono što je rađeno na prevenciji bilo je uz eventualnu podršku ili čak nakon incijative neke od međunarodnih organizacija i vlada. Možda možemo i dalje računati na međunarodnu podršku, ali ne možemo čitav taj proces prepustiti međunarodnim organizacijama i vladama”, ističe Jusić.

Strategija, prema riječima Jusića, podrazumijeva i uključenje lokalne i akademske zajednice, ali i vjerskih zajednica, ali da bi se svi ti potencijali stavili u neki cilj, moraju postojati i kapaciteti unutar Ministarstva sigurnosti.

Jusić zaključuje kako je najgore što se može desiti je neki incident o kojem će svi “usplahireno pričati dva ili tri dana”, nakon čega će sve biti zaboravljeno.

Vijeće ministara u julu prošle godine je usvojilo Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma za period do 2020. godine

Opasnost iz virtualnog vilajeta

Tamna strana Facebooka

Piše: Muhamed Jusić (Start br.267)

Kada se krajem prošlog mjeseca avion Boeing 737-800 agencije Turkish Airlines sa 127 putnika srušio prilikom slijetanja na amsterdamski aerodrom Schiphol, internet društvene mreže su još jednom pokazale svoju aktuelnost, kao i to da su postale nezaobilazan društveni i medijski fenomen. Naime, upravo su korisnici platforme za društveno umrežavanje Twitter, tačnije jedan od njih koji se zatekao na licu mjesta i koji je napravio snimke svojim mobitelom, prvi izvijestili o ovoj nesreći u kojoj je smrtno stradalo dvadeset ljudi. Čak je i CNN, doduše nerado, priznao da su prvu informaciju o padu aviona preuzeli sa Twittera, te kako su na toj stranici korisnici, prije nego je CNN bilo šta doznao, već bili postavili snimke, komentare i svjedočenja očevidaca te da su imali skoro konstantno izvještavanje o svemu što se dešavalo, kako u Holandiji tako i u Turskoj.

Vlasništvo Facebooka
O društvenoj ulozi koju sve češće internet društvene mreže imaju na mobilisanje mladih već smo pisali u jednom od prošlih brojeva Starta i to na primjeru Grčke, Hrvatske i BiH. Međutim, da društvene mreže na internetu nisu samo fenomen koji nove izazove postavlja pred konvencionalne medije koji se sa njima moraju natjecati sa potpuno drugačijim (možda i zastarjelim) pravilima igre i da one ne prijete samo korumpiranim i nesposobnim vladama, uvjerili smo se još jednom ovih dana. Čini se da je ipak Facebook i njemu slične stranice najveći izazov prije svega za same korisnike koji često nisu svjesni u šta se upuštaju kada se upuste u tu paralelnu virtualnu realnost, jer većina njih ne zna za sve postojeće opasnosti, a o onim nepredviđenim da i ne govorimo.
Nakon što je početkom februara administracija Facebooka skoro neprimjetno pokušala izmijeniti pravila korištenja, još jednom se virtualna javnost uzbudila i pokrenuta je široka debata o tamnoj strani Facebooka. Ponovo su se mogle pročitati čitave stranice i stotine postova o opasnostima, izazovima i nejasnoćama koje sa sobom povlači ovakav vid komunikacije. Ono što je posebno interesantno je to što se do sada uvijek govorilo o opasnostima koje korisnicima Facebooka dolaze od zlonamjernih korisnika, ali je ovaj put fokus bio na samim vlasnicima.
Sve je počelo sa skoro nebitnim obavještenjem kako „od sada sve što jednom objavite ili postavite na Facebooku, bila to fotografija, video ili tekst Facebook polaže autorsko pravo i to zauvijek.“ Novo pravilo je nekoliko sedmica bilo na snazi, a da niko nije primijetio. Razlog je jednostavan. Većina korisnika nikada i ne čita takva pravila korištenja i slične instrukcije. Tek je blogeru Consumeristu zasmetao čitav tekst novog pravila u kojem je stajalo da „ovime dajete Facebooku neopozivo, trajno, prenosivo, plaćeno, pravo (s pravom podnajma) da koristi, kopira, objavljuje, pretražuje, pohranjuje, javno objavljuje, prenosi, reformatira, modificira, editira, prevodi, izdvaja, prilagođava i distribuira sve korisničke sadržaje koje postavite... u komercijalne svrhe te radi reklamiranja...“, i on je pokrenuo on-line hajku i to nigdje drugo nego na samom Facebooku.
Da ne bude zabune, Facebook je i prije imao "neopozivo" pravo upotrebe svih objavljenih datoteka, fotografija i videosnimaka, a ovim izmjenama se to pravo njima garantuje i nakon što korisnik izbriše svoj profil. I to je, čini se, prelilo čašu. Mnogi korisnici, ali i teoretičari individualnih sloboda, u ovome su vidjeli dokaz za svoje teorije o povezanosti sistematskog prikupljanja ličnih podataka na društvenim mrežama sa nekontrolisanim nadzorom nad privatnim životom pojedinca. Svima je jasno da Facebook već vrši tzv. profiliranje (drugim riječima, prati svaku vašu aktivnost na platformi) kako bi vam sugerisao ljude koje možda znate ili grupe za koje biste mogli biti zainteresovani- naravno na osnovu onih ljudi s kojima već komunicirate, grupa u koje ste se učlanili i stranica koje posjećujete. Takvo nešto čine i druge internet platforme. G-mail vam skenira svaki vaš mail koji pošaljete tražeći ključne riječi na osnovu kojih vam onda odabiru reklame koje će se pojaviti uz vaš inbox. Kada takve mogućnosti postoje nije ni čudo da toliko ljudi sumnja u to da se po istom tom obrascu sve te informacije mogu i zloupotrijebiti. Jednostavno je teško biti nadohvat tolike količine informacija a ne posegnuti za njima. Poznato je da Facebook, koji je u djelomičnom vlasništvu Microsofta, već neko vrijeme traga za novim načinima izvlačenja profita iz ovog mega popularnog projekta.
Izmjena pravila korištenja koju je Facebook pokušao progurati išla je u pravcu maksimiziranja profita i u budućnosti, jer su nova pravila igre nalagala da korisnik više nikadne može izbrisati podatke koje je jednom postavio i da sve što ste ikada napisali ili postavili na Facebook ostaje tamo ili u vlasništvu ove kompanije. Većina onih koji su se usprotivili ovakvoj odluci i organizovali Facrebook (!) grupu Facebook Privacy bila je svjesna implikacija koje takva odluka može imati u budućnosti, jer im niko nije mogao garantovati da te informacije neće biti proslijeđene trećoj strani ili iskorištene na neki drugi način. Nije tajna da bi brojne marketinške kompanije mogle itekako kvalitetno iskoristiti podatke o tolikom broju korisnika i njihovim navikama.
Ova odluka je izazvala takve reakcije (prijavila se i grupa koja je prijetila kolektivnim brisanjem profila i napuštanjem Facebooka) da je direktor (CEO) i osnivač Mark Zuckerberg samo nekoliko dana kasnije odlučio poništiti nova pravila sve dok „kompanija ne razjasni kako se sve koriste podaci koji su na Facebook postavljeni“. Uzalud su bila Zuckerberu pojašnjenja kako je promjena bila potrebna kako bi Facebook nastavio objavljivati neophodne korisničke podatke i nakon što se profil izbriše, primjerice, ako je neko ostavio poruku na "oglasnoj ploči". I nakon odluke da se obustave izmjene pravila korištenja virtualna zajednica se nije smirila, jer niko nema garancije da se sve što objavite na nekoj od društvenih platformi neće tamo i ostati. Zato je savjet stručnjaka jednostavan: ne stavljajte na net ono što niste spremni halaliti i budite svjesni da nad onim što jednom postavite u virtualni svijet interneta, više nemate nikakvu kontrolu bez obzira na sva pravila privatnosti koja vam samo daju lažni osjećaj sigurnosti i kontrole.

Opasnost sa svih strana
Sve da možemo biti sigurni da vlasnici Facebooka i sličnih platformi neće zbog žeđi za profitom zloupotrijebiti vaše privatne podatke i utaliti ih nekoj marketinškoj firmi koja bi željela znati što više o vašim životnim navikama, opasnosti koje vrebaju sitne ribe u ogromnom virtualnom moru su nesagledive.
Informatički stručnjaci dugo upozoravaju kako su već neko vrijeme glavna meta napada internet hakera postale upravo društvene mreže poput Facebooka, MySpacea i Twittera. Fortinet, međunarodna kompanija koja se bavi informatičkim tehnologijama, još je početkom prošle godine, o čemu su pisali i regionalni listovi poput hrvatskog Lidera, upozoravala kako je 60 miliona korisnika Facebooka već bilo zaraženo instaliranjem aplikacije poznate kao Secret Crush, koja bi navodno trebala one članove Facebooka koji je instaliraju obavještavati o tome da je njihov profil privlačan nekom od drugih članova. Ono što korisnici nisu znali jeste da su pokretanjem tog programa ustvari instalirali zaraženi kod koji pri downloadiranju pokušava zaraziti korisnikov kompjuter spywareom Zangom. Ista firma je u istom prilogu upozoravala kako je već tada na istoj mreži bilo 1.800.000 korisnika sa programom koji im špijunira kompjuter, a koji toga nisu bili svjesni.
Osim toga što je Faceook sa 175 miliona korisnika kao druga po veličini mreža na internetu nakon MySpace-a, najprimamljiviji zalogaj za hakere, on je i plodno tlo za različite malverzacije. Tako nisu bili rijetki slučajevi lažiranja identiteta naročito poznatih ličnosti čije lične profile konstruišu treća lica kako bi ih, nerijetko kompromitovali. Čak se u izvještajima nekih američkih policijskih struktura navodi kako su sitni lopovi preko Facebookovog status reporta (kojim korisnik svakog trenutka može svojim prijateljima reći šta radi) prikupljali informacije o tome kada se ljudi ne nalaze u kući kako bi je opljačkali ili kako bi upratile kretanje i navike potencijalne žrtve.


A da ostanete bez posla?
Da na Facebooku vrebaju opasnosti kojih korisnici nisu ni svjesni uvjerila se i mlada Kimberley Swann iz Clactonu u Essexu koja je na Facebooku kukala kako joj je posao dosadan u marketinškoj tvrtki Kimberley Swann. Nedugo za tim, dobila je otkaz jer je njen šef vidio komentare, pozvao je u kancelariju i saopštio joj kako je otpuštena jer on „ne želi da se njegova kompanija povlači po vijestima". Već duže vremena brojne kompanije, ali i vladine institucije bore se da zabrane svojim korisnicima dangubljenje na sličnim sajtovima jer su, prema njihovom mišljenju, gubici milionski. Nije da su šefovi uvijek u pravu, ali iz ličnog iskustva svi mi znamo da što nam je koji Facebook prijatelj manje pritisnut poslom i obavezama, to je njegov profil češće osvježen i ažuriran.
Tako je, prema pisanju Podgoričkog lista"Vijesti", susjedna Crna Gora krenula stopama brojnih država svijeta koje su državnim uposlenicima zabranili dangubljenje na internetu za vrijeme radnog vremena. Prema toj odluci, ako zaposleni od 9 do 16 sati u toku radnih dana pokušaju otvoriti neku od stranica društvenog umrežavanja ili čak YouTube, na ekranu će im se pojaviti obavještenje administratora da im je pristup onemogućen.
Prema pisanju domaćih medija prva se na takvu mjeru u BiH odlučila Vlada Distrikta Brčko koje je svojim korisnicima pored Facebooka zabranila pristup i blogerskoj zajednici Blogger.ba.
Osim toga, sve češće su žalopojke korisnika Facebooka koji tvrde kako su bili suspendovani sa posla ili nisu dobili posao, jer je neko od odgovornih u firmi preko nekog zajedničkog frenda ili nekog nepoznatog prijatelja kojeg su prihvatili kao svog samo da bi raji pokazali koliko imaju prijatelja, doznali neke detalje iz privatnog života koje nipošto ne bi stavili u svoj CV, kao na primjer da im je duša dernečiti do kasno u noć, što su redovno potkrijepili ažuriranim fotografijama svakog dotičnog derneka.

Facebook- opasnost za nacionalnu sigurnost
CNN je sredinom prošle godine izvijestio kako je izraelsko ministarstvo odbrane društvenu web stranicu Facebook identificiralo kao najnoviju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Dužnosnici ministarstva su saopštili kako neki vojnici nesmotreno postavljaju svoje slike s tajnom opremom, unutrašnjosti kasarni i vojno osjetljivim lokacijama. Prema neimenovanom izvoru iz Ministarstva, vlada je čak sastavila i pravilnik o korištenju takvih stranica koji je, iako još nije zvanično odobren, već distribuiran među vojnicima, a prema kojem se, između ostalog, vojnicima dozvoljava pristup takvim stranicama sve dok ne otkriju da su pripadnici oružanih snaga ili dok ne počnu iznositi osjetljive informacije o onome što čine dok su na dužnosti.
Slične strahove su pokazali i u kanadskom ministarstvu sigurnosti koji su naročito zabrinuti za sigurnost 2 500 svojih vojnika raspoređenih u Afganistanu od kojih su zatražili da smanje prekomjerno korištenje interneta. "Pristaše El-Kaide također surfaju internetom i pretražuju 'Facebook' i druge internetske platforme za druženje... te, iako se to može smatrati pretjerivanjem, informacije pokupljene na tim 'sajtovima' mogu dovesti u opasnost vojnike i njihove porodice", prenosi CBC internu prepisku kanadske vojske koju je priopćila HINA. U istom prilogu se navodi i izjava brigadnog generala Petera Atkinsa da talibani s Facebooka skidaju informacije o broju poginulih na suprotnoj strani, te ocjene o taktici i toku bitaka što njima opet omogućuje osmišljavanje gerilske taktike.
Kanadski vojnici nisu odoljeli pa su tako objavili i svoje fotografije koje ne samo da otkrivaju njihov identitet već i lokacije na kojima su snimljene.