Prikazani su postovi s oznakom Istraživački rad. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Istraživački rad. Prikaži sve postove

28.1.19

Nužna aktivnija uloga civilnog društva u suzbijanju nasilnog ekstremizma


U Bosni i Hercegovini počelo je provođenje trogodišnjeg regionalnog projekta "Zajednice na prvom mjestu“, u okviru kojeg je utvrđeno da organizacije civilnog društva nisu u mogućnosti preuzeti lokalno vlasništvo nad projektima u prevenciji i suzbijanju nasilnog ekstremizma.
- To je jedan od rezultata do kojeg smo došli nakon mapiranja aktera civilnog društva u prevenciji i suzbijanju nasilnog ekstremizma. Njihov dosadašnji rad uglavnom se fokusirao na prikupljanje podataka i istraživanja u ovoj oblasti bez adekvatnog sistemskog rada na prevenciji – rekao je docent na Fakultetu političkih nauka Sead Turčilo na predstavljaju projekta u Sarajevu.

Ukazao je da civilni sektor ovisi uglavnom od međunarodnih donatora u provođenju aktivnosti odnosno da nemaju adekvatnu finansijsku podršku vlasti.

Mapiranje područja međunarodnih donatora otkrilo je da većinu programa iz oblasti prevencije i suzbijanja nasilnog ekstremizma pokreću vanjski akteri, dok nacionalna i subnacionalne vlade do sada nisu izdvajale sredstva za ove specifične programe.

Po riječima teologa Muhameda Jusića, aktivnosti organizacija civilnog društva usmjerene su u najvećoj mjeri na ispitivanje faktora i aktera nasilne radikalizacije, te na provođenju prevencijskih programa. Tako u začetku ostaje suzbijanje nasilnog ekstremizma i razvoj programa koji se bave de-radikalizacijom i odustajanjem od ekstremizma.

Samo je nekoliko organizacija civilnog društva koje rade preventivno u navedenoj oblasti, dok većina ima širi spektar aktivnosti koje se indirektno bave problemima radikalizacije i nasilnog ekstremizma putem programa osnaživanja mladih i žena.

- Osim problema održivosti, glavna zabrinutost organizacija civilnog društva je nedostatak koordiniranih aktivnosti između vladinih i nevladinih aktera. Potrebno je osigurati sistemski pristup na rješavanju pitanja u vezi nasilnog ekstremizma. U tom pogledu važan je ovaj projekt koji treba omogućiti da organizacije postanu efikasni akteri u ovoj oblasti. Također, njegova važnost je u tome što predstavlja jedinstvenu inicijativu civilnog društva da stvori regionalnu platformu za saradnju, unapređivanjem aktivnosti prevencije i suzbijanja nasilnog ekstremizma u zapadnom Balkanu – kazala je koordionatorica projekta Dalila Bašić.

Izvor: FENA

12.12.17

Konačno do koncepta mira, slobode i sigurnosti u islamu


 „Islamski koncept mira, slobode i sigurnosti“ zbornik radova sa okruglog stola održanog u Sarajevu, 25. aprila 2017. godinem izdavač „El-Kalem“, Sarajevo,2017. godine.

Autor: Mustafa Spahić (Preporod)

Da Islamska zajednica ne živi isključivo na lovorikama prošlosti, zakovana, samo u današnji tubitak ili egzistenciju, nego da ima na svim navedenim temeljima islamskim, perenijalnim i povijesnim vizijama budućnosti čovječanstvo je i knjiga pred nama koju se u okviru zajednice priredilo i uredilo Vojno muftijstvo pri Oružanim snagama a štampao „El-Kalem“. U naslovu knjige (a imenovanje stvari i stvarnosti je preduvjet svakog znanja, teorije i spoznaje) nalaze se tri riječi: mir, sloboda i sigurnost, bez kojih je izvjesnost i budućnost čovječanstva nemoguća. Ovom knjigom, ustvari „Zbornikom radova“ sa okruglog stola u Sarajevu, između dvije korice na 150 stranica Islamska zajednica nastupa otvorenih očiju, silom argumenata a ne argumentima silom, kritičkom samorefleksijom. Iz nefseke summen-nas - sebi kaži - sebe sagledaj i sebe pred ogledalo pa onda drugima kaži ili idi na kritičku teoriju društva ili kritički refleksiju. Unutar kritičkog mišljenja, a svako mišljenje ukoliko je utemeljeno na argumentima, i ukoliko je svoje, a ne posuđeno i neargumentovano je kritičko mišljenje, hermenutikom iznutra, postiže se umijeće razumijevanja, a kritikom izvana, ostvaruje se vještina prosuđivanja i razabiranja stvarnosti. Hermeneutika iznutra, i kritika izvana, unutar političke filozofije, čine komplementarno jedinstvo, unutrašnje i vanjske dimenzije kritičke refleksije u kome subjektivni pojam preko objekta, teme ili predmeta spoznaje, suda i zaključka dolazi do nove vizije, perspektive i ideje spoznaje. Strukturu knjige sačinjavaju: 1) „Uvodnik“ vojnog muftije Hadisa Pašalića „Izgradnja mira naše je opredjeljenje i cilj“; 2) „Predgovor“ jednog od urednika mr. Muhammeda Okića; 3) „Biti Bosanski i evropski musliman“, tekst Reisa Huseina Kavazovića; 4) „Odnos muslimana prema sekularnoj državi - iskustvo Bosanskohercegovačkih muslimana u tekstu prof. dr. Fikreta Karčića; 5) „Akaidsko učenje Ebu Hanife u slobodi i slobodnoj volji“ tekst mr. Muharema Omerdića; 6) Zaštićena vrijednost ljudskog života u islamskom pravu“, tekst dr. Senada Ćemana. 7) „Džihad, Harb i Kital u Kur’anu“ tekst prof. dr. Almira Fatića; 8) „Karakteristični elementi islamske tradicije u Bošnjaka“ tekst dr. Elvira Duranovića; 9) „BH Dijaloški, Komšijski etos, kao prilog teologiji i praksi međureligijskog dijaloga“ tekst mr. Muhammeda Fazlovića; 10) „Odgovori Islamske zajednice u BiH na tumačenja Islama - strana islamskoj tradiciji Bošnjaka“ tekst Muhammeda Jusića i 11) „Prilozi“.

Bez obzira što su radikalizam, ekstremizam i terorizam rezultat i posljedica svijeta ovakvog kakav jeste, i što su uglavnom izvana izazvani i isprovocirani oni su apsolutno zabranjeni, ničim se ne mogu opravdati i oni su put do pakla koji je možda popločan iskrenim namjerama. Time se nanosi nesaglediva sramota Islamu i neizmjerna šteta muslimanima koja u svjetskim okvirima dovodi u pitanje njihov opstanak. Knjiga pred nama, jedanaest dragulja na džerdanu, poručuje Islam DA - nasilje NE, Islam DA - terorizam NE, Islam DA - radikalizam i ekstremizam NE, Islam DA - laž NE, Pravda DA - nepravda kao šuga duše NE. Stoga, priređivači ovog Zbornika zaslužuju sve čestitke, a njegova promocija će se održati 6. decembra 2017. godine u Domu OS BiH u Sarajevu.

19.12.13

Istraživanje pokazalo: Građani BiH žele pomirenje i povjerenje


U bosanskohercegovačkoj javnosti posljednjih mjeseci javne rasprave i medijsko praćenje događaja rezultirali su porastom podjela u političkom i javnom životu. No, studija Sveučilišta u Edinburgu i CEIR-a daje drugačiju perspektivu. Istraživanje potvrđuje nedvosmislenu podršku za opsežan proces pomirenja.

Ispitivanje je obuhvatilo ispitanike iz 13 gradova širom države: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Stolac, Jajce, Tuzla, Srebrenica, Livno, Bijeljina, Brčko, Trebinje, Bihać i Teslić. Ovo istraživanje, koje povezuje stavove o pomirenju sa socijalnim porijeklom, među najvećim je društvenim istraživanjima napravljenim nakon rata.

Proces pomirenja koji bi bio osmišljen i koji bi se temeljio na povjerenju i iskrenosti u BiH važan je za preko 80 % ispitanika iz 13 gradova i opština u BiH. Znanstveno istraživanje koje su proveli domaći stručnjaci sa Univerzitetom iz Edinburga dobar je podsjetnik da većina stanovništva u BiH shvaća potrebu za pomirenjem veoma ozbiljno.

„To je najveće i možda i najozbiljnije istraživanje na ovu temu koje je provedeno u BiH - u 13 gradova i 2.606 ispitanika različitih dobnih, ruralnih, urbanih sredina. Trudili smo se da budemo gender osjetljivi. Nama je posebno drago da se ispostavilo da je apsolutna većina ljudi u BiH, svih građana - iz svih slojeva društva, iz svih gradova, bez obzira na etničku ili bilo kakvu drugu pripadnost - pokazala veliku stopu interesovanja za proces pomirenja i izgradnju povjerenja", kaže jedan od autora studije Muhamed Jusić.

Mnogi pojedinci iz ovog raznolikog uzorka su razočarani učinkom političkih elita. Većina njih tvrdi da je ekonomski napredak trenutno važniji od društvenih ili političkih promjena. Međutim, također vjeruju da je proces pomirenja na nivou cijele države dovoljno važan da je vrijedan truda, te vjeruju da je važno uključiti široku lepezu sudionika kako bi ovaj proces mogao biti uspješan.

"Na prvom mjestu nalaze se nastavnici. To se da lako objasniti i psihološki i sociološki - jer očito ljudi vide rješenje u izgradnji generacijske spremnosti za pomirenje i izgradnju. Dakle, potrebno je ulogu škole vratiti na ono gdje je nekad imala odgojnu funkciju, a ne samo obrazovnu. U procesu pomirenja je jako važna uloga i vjerskih lidera, koji treba da su također uključeni, ali i drugi sudionici, npr. nevladine organizacije", konstatuje istraživač Marko Antonio Brkić.

Svi anketirani, bez obzira pripadaju li nekome od konstitutivnih naroda ili ne, imaju usporediv opseg odgovora na pitanja o prioritetima pomirenja.

Također je evidentno da se ne može pouzdano pretpostaviti da su građani u manjim, relativno jednonacionalnim sredinama manje otvoreni za saradnju nego građani u većim gradovima sa tradicionalno miješanom populacijom. Jusić dodaje:

„Ljudi očekuju da se na lokalnom nivou uradi više. Očekuju od ljudi koji su na pozicijama, od medija, od vjerskih zajednica da daju svoj doprinos kako bi se ova pitanja počela aktuelizirati u našem društvu.“

Marko Antonio Brkić dodaje i kako se ogromna većina ispitanika (92,7%) identificirala kao pripadnik ili pripadnica jednoga od tri konstitutivna naroda. Ipak tek 8% ispitanika je naznačilo da nacionalni identitet uzimaju u obzir kada donose odluke o prijateljstvima i o svom privatnom životu:

„Ono što je zaista zapanjilo neke od članova tima, uključujući i mene, jeste da većini ljudi ta nacionalna identifikacija uopće nije primarni faktor kad odlučuju o tome s kim će sklapati prijateljstva, poznanstva, s kim će dijeliti poslovnu sudbinu, s kim će sudjelovati u različitim oblicima društvene komunikacije, iako više od polovice smatra da je to važan dio njihovog identiteta, ali ne iskuljučujući u odnosu prema drugima kad se uspostavljaju socijalne relacije.“

U istraživanju, koje će uskoro biti predstavljeno u svim većim gradovima BiH, navedeno je i kako javne polemike lako oduzmu energiju javnom kritičkom otporu prema politikama podjele, što je jasno primijećeno, što jeste jedan od najvećih problema.

„Nerijetko se događa da se olako otupi oštrica kritike prema onima koji su dužni, nadležni, odgovorni da ovo društvo učine mirnijim i pravednijim za sve njegove građane. Tu prvenstveno mislim na institucije sustava, pa i na nedržavne institucije, kao što su i religijski sustavi, nevladine organizacije i brojne druge, uključujući i međunarodne. Ali ovo prvo pitanje pokazuje koliko je to predmet manipulacije", naglašava Brkić.


„Ako se prošlost i suočavanje sa prošlošću uzima kao proces koji za cilj treba da ima pomirenje, postizanje pravde ili neka vrsta satisfakcije za žrtve kroz pricesuiranje dogovornih, onda ne mislim da treba bježati od sučavanja sa prošlošću", zaključuje Muhamed Jusić.

Pomirenje je ključ za budućnost BiH

Istraživanje je pokazalo da su ispitanici veću podršku u procesu pomirenja dali dijalogu i raspravama, umjesto presudama i izvinjenjima političkih i vjerskih lidera za djela počinjena tokom rat


Izvor: Magazin Start BiH (s.a.)
Građani Bosne i Hercegovine vjeruju da bi ozbiljni pokušaji da se izgrade odnosi pomirenja i povjerenja imali uticaj na budućnost BiH, pokazuju rezultati istraživanja koje su proveli Univerzitet u Edinburghu i Centar za empirijsko istraživanje religije Sarajevo, prenosi Anadolija.
Na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljeno istraživanje o kojem je magazin Start BiH već pisao u svom posljednjem broju, jedan od učesnika Marko-Antonio Brkić rekao je da je istraživanje rađeno na uzorku većem od 2.600 ispitanika, a provedeno je u 13 gradova u BiH - Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Brčkom, Jajcu, Livnu, Mostaru, Sarajevu, Srebrenici, Stocu, Tesliću, Trebinju i Tuzli. Cilj istraživanja, kako je naveo, bio je saznati stavove građana BiH prema procesu pomirenja.
Rezultati istraživanja pokazali su da podrška za pomirenje i izgradnju povjerenja postoji širom populacije, te da više od 75 posto ispitanika smatra da bi ozbiljni pokušaji da se izgrade odnosi povjerenja i pomirenje imali uticaj na budućnost BiH. Više od 60 posto ispitanika smatra da bi poboljšanje ekonomije relaksiralo odnose prilikom pomirenja, dok njih oko 40 posto smatra da je politička situacija najvažniji faktor u pomirenju.
- Bosna i Hercegovina za evropske prilike ima veoma religiozno društvo - istakao je Brkić, dodavši da je istraživanje pokazalo da je oko 72 posto ispitanika religiozno.
Rezultati potvrđuju i da javnost preferira procese koji uključuju širok opseg nepolitičkih aktera, poput porodica žrtava, prosvjetnih radnika, te da su nevladine organizacije koje predstavljaju žrtve i žensa populacija dobili veću podršku za učešće u procesu pomirenja.
Ispitanici smatraju da je ohrabrivanje djece da razgovaraju o očekivanjima u budućnosti veoma važno, kao i uloga prosvjetnih radnika i reforme obrazovanja u edukaciji djece o prošlosti i rješavanju stereotipa. Istraživanje je pokazalo da su ispitanici veću podršku u procesu pomirenja dali dijalogu i raspravama, umjesto presudama i izvinjenjima političkih i vjerskih lidera za djela počinjena tokom rata.

Više od 75 posto ispitanika vjeruje da bi aktivnosti za uspostavu pomirenja i izgradnje povjerenja imale uticaja na državnom nivou, ali kada se to svede na lokalni nivo i njihovu sredinu, postotak podrške opada. Nešto veći postotak podrške za pomirenje na lokalnom nivou, ispitanici su dali procesu pomirenja i izgradnje povjerenja na regionalnom nivou.
- Detaljniji rezultati istraživanja biće objavljeni u naučnim publikacijama 2014. i 2015. godine. Vjerujem da će nalazi koje smo danas prezentiral biti motivacija i drugima da se uključe u sudbonosni proces pomirenja - istakao je Brkić.
Slika koja se kreira u bosanskohercegovačkim medijima i političkom diskursu daleko je od stvarnosti koja se prikazuje na terenu, kazao je Muhamed Jusić, takođe jedan od učesnika u istraživanju. On je dodao da je istraživanje pokazalo da ljudi na terenu drugačije doživljavaju suočavanje sa prošlošću i izgradnju pomirenja.
- Bitno je poslati poruku da većina građana BiH ima povjerenje i zalaže se za izgradnju pomirenja, da je slika u čitavoj BiH ista. Manjina u Federaciji i Republici Srpskoj se isto osjeća i misli. Naš je cilj bio da naučnim metodma zađemo iza površine od onoga što se nalazi u dnevnicima i medijima - zaključio je Jusić.

Većina ljudi u BiH ima povjerenje i zalaže se za izgradnju povjerenja

Piše: Samir Keč-Novo vrijeme

U Sarajevu su danas prezentirani rezultati znanstvenog istraživanja "Faktori pomirenja: religija, lokalni odnosi, ljudi i povjerenje". Istraživanje je provedeno u maju 2013. godine u 13 gradova širom BiH. Nakon što je 2012. godine provedeno pilot istraživanje na uzorku od 616 ispitanika, ove godine je više od 2.600 ispitanika odgovaralo na pitanja o političkom, ekonomskom i društvenom diskursu za promjene u svrhu pomirenja i izgradnje povjerenja među narodima i građanima

U svih 13 gradova rezultati su potvrdili jačinu javne podrške za pomirenje i izgradnju povjerenja. Čak 75 posto ukupnog uzorka govori da bi ozbiljni pokušaji da se izgrade odnosi između vjerskih i etničkih grupa u BiH imali utjecaja na budućnost zemlje. Osim toga, većina ispitanika je odgovorila da je poboljšanje ekonomije najveći prioritet za zemlju, 39,9 posto vjeruje da je politička promjena najvažnija, a samo 29 posto odgovorilo da je poboljšanje društvenih odnosa najvažniji prioritet za zemlju.


Bavljenje prošlošću, gledanje u budućnost

Ovo istraživanje je potvrdilo da je za proces izgradnje povjerenja važno postići dogovor o povijesnim činjenicama koje se odnose na genocid. S druge strane, skoro polivina ispitanika je odgovorila da su aktivnosti koje se bave prošlošću važne ili veoma važne za budućnost zemlje.

Nacionalni i religijski identitet nije prepreka promjenama

Prema rezultatima istraživanja, oko 45 posto ispitanika navelo je da osjećaj nacionalnog identiteta njima nije važan, a veoma mali postotak samtra da on oblikuje odluke u njihovim privatnim živtima. Ispitanici koji se identificiraju kao religijozniji češe su podržavali proces pomirenja, kao i proces koji se bavi pitanjima povezanim s prošlošću. Muslimani su, češće nego katolic ili pravoslavci, podržavali aktivnosti pomirenja koje se bave prošlošću ili su fokusirane na potrebe žrtava i manjinskih grupa.

Ateisti i agnostici su češće podržavali obrazovne inicijative i inicijative za dijalog koje su osmišljene da izgrađuju razumijevanje i pomirenje.

Aktivnosti pomirenja najviše podržavaju penzioneri, ratni veterani, žene i radnici koji imaju siguran stalni posao.


Građani imaju povjerenje

Govoreći o značaju ovog istraživanja, Muhamed Jusić iz Centra za napredne studije Sarajevo, te član istraživačkog tima, istakao je da većina građana BiH ima povjerenje, zalaže se za izgradnju povjerenja.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta Religija i etika u ratu i stvaranju mira Univerziteta u Edinburghu i Centra za empirijska istraživanja religije u BiH.


Autori istraživanja su: George Wilkes, Ana Zotova, Zorica Kuburić, Gorazd Andrejč, Marko-Antonio Brkić, Muhamed Jusić, Zlatiborka Popov Momčilović i Davor Marko

30.11.13

Većina građana u BiH podržava proces pomirenja i izgradnje povjerenja

Saopćenje za medije povodom novog naučnog istraživanja
Izgradnja razumijevanja i poštovanja religijske i društvene različitosti

Većina građana u BiH podržava proces pomirenja i izgradnje povjerenja


Ova studija istražuje stavove prema pomirenju i izgradnji povjerenja širom Bosne i Hercegovine. Ispitivanje je obuhvatilo ispitanike iz 13 gradova širom države: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Stolac, Jajce, Tuzla, Srebrenica, Livno, Bijeljina, Brčko, Trebinje, Bihać i Teslić. U bosanskohercegovačkoj javnosti posljednjih mjeseci javne rasprave i medijsko praćenje događaja rezultirale su porastom podjela u političkom i javnom životu. Posebno zbog toga što se u rezultatima našeg istraživanja javlja i drugačija perspektiva, studija Sveučilišta u Edinburgu i CEIR-a objavljuje preliminarne rezultate istraživanja u ovom dokumentu.


Podržavate li prijedlog da se javni prihodi troše na: (u %)
Ispitivanje je provedeno u maju 2013. godine, i s 2606 obrađenih upitnika ovo istraživanje, koje povezuje stavove o pomirenju sa socijalnim porijeklom, među najvećim je društvenim istraživanjima napravljenim nakon nedavnog rata – i svakako projektirano da u najvećoj mjeri obuhvati različit obim lokaliteta i regija. Istraživanje potvrđuje nedvosmislenu podršku za opsežan proces pomirenja koja je identificirana u prethodnom pilot istraživanju iz 2012. godine, koje je obuhvatilo 616 odgovora iz izbalansiranog uzorka konstitutivnih naroda u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Bugojnu. Kada potpuniji rezultati ovog drugog istraživanja budu objavljeni u decembru  2013. godine, predstavljat će najsnažniji dokument koji je do danas dostupan za procjenu stavova prema procesu pomirenja u Bosni i Hercegovini.

Među najvažnijim rezultatima istraživanja nalaze se i ovi podaci:

•             77% ispitanika kaže da vjeruje da je proces pomirenja, koji bi bio osmišljen i koji bi se temeljio na povjerenju i iskrenosti u BiH, važan.
•             Nastavnici i osobe koje predstavljaju sve i/ili nijednu nacionalnu grupu posebno imaju najviši procijenjeni potencijal u procesu pomirenja (72% odnosno 76,8% ispitanika ih je smatralo ili važnim ili veoma važnim za ovaj proces).
•             Premda su ispitanici bili znatno manje skloni potencijalnoj ulozi koju bi u procesu pomirenja mogli imati političari (51,9% ih smatra važnim), velika većina snažno podržava proces u kome se političari ozbiljno bave mišljenjem običnih ljudi (76,8%).
•             Podrška za aktivnosti koje promoviraju razumijevanje i poštovanje različitosti  je velika (77,8%).
•             Objavljivanjem potpunih rezultata studije bit će vidljivo da ovi podaci odražavaju javno mišljenje širom zemlje, s neznatnim varijacijama po gradovima.

Trošenje sredstava iz javnih budžeta na aktivnosti koje doprinose izgradnji razumijevanja među narodima i građanima,posebno među mladima i djecom školskog uzrasta, imaju veliku podršku javnosti.
Ovi rezultati su podsjetnik da većina stanovništva širom Bosne i Hercegovine – iz svih konstitutivnih naroda i izvan njih, od najreligioznijih do onih koji uopće nisu religiozni, svih uzrasta i profesija – shvaćaju potrebu za pomirenjem veoma ozbiljno. Mnogi pojedinci iz ovog raznolikog uzorka su razočarani učinkom političkih elita. Većina njih tvrdi da je ekonomski napredak trenutno važniji od društvenih ili političkih promjena. Međutim, također vjeruju da je proces pomirenja na nivou cijele države dovoljno važan da je vrijedan truda, te vjeruju da je važno uključiti široku lepezu sudionika kako bi ovaj proces mogao biti uspješan.

Kada je uzorak u pitanju, istraživači u ovom projektu promatrali su razlike koje se pojavljuju u odnosu na geografski položaj, religijsku ili nereligijsku identifikaciju, rod, naciju, ekonomski položaj, ratno iskustvo, starost, obrazovanje i naročito važno – percepciju o tome pripadaju li „većini“ ili „manjini“ u svome okruženju. Međutim, u oba spomenuta istraživanja uzorak nije primarno određen prema nacionalnom ili religijskom identitetu, niti prema razlikama u porijeklu. Svi anketirani, bez obzira pripadaju li nekome od konstitutivnih naroda ili ne, imaju usporediv opseg odgovora na pitanja o prioritetima pomirenja, a ono na šta ovo istraživanje ukazuje su donekle različite tendencije među različitim dijelovima populacije i na različitim lokacijama. Istraživanje je pokazalo da siromašniji građani nisu negativniji prema aktivnostima pomirenja nego bogatiji, niti je slučaj da su manje obrazovani ispitanici negativniji nego oni s višim stupnjem obrazovanja.

Također je evidentno da se ne može pouzdano pretpostaviti da su građani u manjim, relativno jednonacionalnim sredinama manje otvoreni za saradnju nego građani u većim gradovima s tradicionalno miješanom populacijom.

•             Ovo istraživanje ponovo potvrđuje izuzetno snažnu podršku pomirenju među religioznim ispitanicima, koju je pokazalo i pilot istraživanje. Studija je, također, mogla identificirati načine na koje ispitanici koji sebe opisuju kao nereligiozne ispoljavaju snažnu posvećenost aktivnostima s ciljem pomirenja, posebno onima koje promoviraju građansko razumijevanje.
•             Istraživanje također, kao i prethodno, potvrđuje izuzetno snažnu podršku aktivnostima pomirenja među bivšim vojnicima – ratnim veteranima.
•             Penzioneri su se pokazali kao jedan od najjačih izvora potpore za aktivnosti pomirenja kroz ovo istraživanje.
•             Istraživanje također pokazuje određene stavove prema pomirenju koji, iako nisu generalno pozitivni, sugeriraju grupe s određenim stepenom skepticizma ili onih koji osjećaju nedostatak jake posvećenosti potrebi za pomirenjem.
o             Istraživanje pokazuje da se promjena društva promatra  kao manje žurna potreba u odnosu na ekonomsku ili političku promjenu.
o             Dok mnogi ispitanici ukazuju na to da bi njihov grad trebao štititi prava manjina ili memorijalnih mjesta, broj onih koji smatraju da postoji potreba za procesom pomirenja na lokalnoj razini je znatno manji od broja onih koji smatraju da je važno pomirenje na razini Bosne i Hercegovine.
o             Potpuniji rezultati istraživanja će pokazati da su mišljenja o važnosti procesa pomirenja u nekim gradovima neupitna, dok su na drugim mjestima s manje uvjerenja. Ovo istraživanje ukazuje na tendenciju da ispitanici s većim prihodima imaju u principu pozitivniji stav o pomirenju, ali i na to da su stabilna očekivanja u vezi s poslovnim perspektivama jače povezana s pozitivnim stavovima o pomirenju. Jedna od najpozitivnijih grupa ispitanika su penzioneri s relativno malim primanjima.

Istraživanje je bilo osmišljeno tako da se osobe same izjasne o svome nacionalnome i religijskom ili nereligijskom identitetu,te da kažu koliki značaj pridaju vlastitim identitetima u svom životu.

•             Ogromna većina ispitanika (92,7%) identificirala se kao pripadnik ili pripadnica jednoga od tri konstitutivna naroda.
•             Približno 8% ispitanika je naznačilo da nacionalni identitet uzimaju u obzir kada donose odluke o prijateljstvima i o svom privatnom životu. Postotak ispitanika koji su odabrali da svoj identitet opišu kao nepripadanje nijednom od tri konstitutivna naroda, odnosno koji se identificiraju kao nacionalne manjine ili koji nisu htjeli odgovoriti, bio je relativno mali: 7,3%. Ove grupe nisu ni izrazito religiozne niti izrazito nereligiozne.

Osjećaj nacionalne pripadnosti mi je važan: (u %)
Jedno istraživanje samo po sebi nije pouzdan alat za otkrivanje faktora koji imaju najviše utjecaja na javne stavove o pomirenju: predmet sadrži kompleksan opseg tema, stoga je teško generalizirati o perspektivama koje se tiču ove teme, čak i u okviru jednog dijela populacije, a kamoli objasniti najevidentnije korelacije između stavova i porijekla. U svakom slučaju, istraživanje koje podriva uvriježene pretpostavke o javnom mišljenju može pomoći da se brže promijeni javno razumijevanje. Ovo istraživanje je uslijedilo nakon konsultacija sa širom javnošću i na temelju relevantnih povratnih informacija koje je istraživački tim dobio nakon prvog istraživanja. Pitanja u anketi su formulirana i preformulirana s ciljem razumijevanja različitih interpretacija stavova javnosti do kojih se došlo u konzultativnim probama. Nova faza javnih interpretativnih diskusija širom Bosne i Hercegovine započet će nakon objavljivanja sljedećeg, kompletnijeg izvještaja s rezultatima ovog istraživanja, koje je planirano zadecembar  2013.

Ovo prethodno objavljivanje prvih rezultata služi i kao snažno podsjećanje na dva problema:
•             javne polemike lahko oduzmu energiju javnom kritičkom otporu prema politikama podjele, što je jasno primijećeno u našoj studiji,
•             u toj diskusiji lahko je primijetiti odjek tvrdnji o strahovima stranaka koje predstavljaju ili osporavaju interese konstitutivnih naroda, a mnogo je teže prepoznati zastupanje nacionalnih napora, s velikom podrškom javnosti, usmjerenih na izgradnju razumijevanja, na razgovor o prošlosti i stvaranje široke javne osnove za povjerenje i razgovor među podijeljenom populacijom u državi.

Ovo je drugo istraživanje iz studije Univerziteta u Edinburgu i CEIR-a o stavovima o religiji i pomirenju u Bosni i Hercegovini.

Rezultate prvog istraživanja možete pogledati ovdje: http://relwar.files.wordpress.com/2012/10/edinburg-hrvweb2.pdf

Autori:
George Wilkes, Sveučilište u Edinburgu
Ana Zotova, Sveučilište u Beogradu
Gorazd Andrejč, Sveučilište u Cambridgeu
Zorica Kuburić, Sveučilište u Novom Sadu
Marko-Antonio Brkić, Sveučilište/Univerzitet "Hercegovina" u Mostaru
Muhamed Jusić, Centar za napredne studije u Sarajevu
Zlatiborka Popov-Momčinović, Sveučilište u Istočnom Sarajevu

Davor Marko, Sveučilište u Beogradu

4.12.12

Povjerenje je temelj za budućnost BiH

Kako građani BiH vide ulogu institucija, vjerskih zajednica, većinskih i manjinskih zajednica, javnih ličnosti... u procesu pomirenja
(s.v.) 
U Bugojnu su predstavnicima, političkog, akademskog, vjerskog, kulturnog i društvenog života grada predstavljeni rezultati istraživanja Reconciliation and Trust Building in Bosnia and Herzegovina, Pomirenje i izgradnja povjerenja u Bosni i Hercegovini, koje su proveli članovi tima Univerziteta u Edinburghu i tima Centra za empirijska istraživanja religije u Bosni i Hercegovini.
Istraživanje je provedeno na teritoriji Sarajeva, Banja Luke, Mostara i Bugojna, s ciljem stjecanja dubljeg uvida u percepcije stanovništva o procesu pomirenja i izgradnje povjerenja u BiH, kao i same ideje pomirenja.
Između ostalog, ispitivana je percepcija stanovništva o ulozi institucija, državnih i lokalnih u ovom procesu, vjerskih zajednica, obrazovnih institucija, novinara, većinskih i manjinskih zajednica, kulturnih i javnih ličnosti, s težnjom da se utvrdi u kojoj su mjeri ove percepcije uslovljene karakteristikama kao što su dob, spol, nacionalna identifikacija, religioznost, pripadnost manjini/većini na ispitivanom teritoriju, i po/ratnim iskustvima.
Sam istraživački projekat, njegove ciljeve, metodologiju i najzanimljivije nalaze iz preliminarnog istraživanja prezentovao je član istraživačkog tima, islamski teolog i stalni saradnik magazina Start BiH Muhamed Jusić.
S obzirom da je jedno od bitnih pitanja kojim se istraživanje bavilo i istraživanje korelacije između religioznosti i stavova o izgradnji povjerenja i pomirenju uvodničari u diskusiju kojom je moderirao mr. Davor Marko, bili su glavni imam Medžlisa IZ Bugojno Vehid ef. Arnaut i bugojanski župnik fra Zoran Tadić.
Prisutni su bili ohrabreni rezultatima istraživanja koji su pokazali da je u BiH i Bugojnu 88,2 odsto svih ispitanika potvrdilo da će proces izgradnje povjerenja i iskrenih odnosa biti važan za budućnost BiH, te da ovaj proces većina shvata važnim, te da smo kao društvo opredijeljeni da radimo na najboljim mehanizmima ponovne uspostave povjerenja među ljudima.

12.11.12

Survey on Attitudes to Reconciliation, Bosnia-Herzegovina

Download Executive Summary here.
Published in Sarajevo, October 2012.
© Project on Religion and Ethics in the Making of War and Peace, The University of Edinburgh, and the Center for Empirical Research on Religion in Bosnia and Herzegovina.
Download Survey Report in English.
Download Survey Report in Bosnian.
Download Survey Report in Croatian.
Download Survey Report in Serbian.

Comments are welcomed here and at the site of our partners, www.diskursi.com. Do you have any reflections on the subject of the report? Comments will remain open for the next few weeks, and will be used in planning for the next round of research at the beginning of 2013.
Source: www.relwar.org