Uvodnik remazanskog broja Preporoda

Svjetlo na našu krhkost

Autor: Muhamed Jusić  (Preporod)

Dugo se u muslimanskoj kulturi i civilizaciji događaj koristio kako bi se pronašla godina, odnosno kako bi se orijentisali u vremenu.

Danas koristimo brojeve godina kako bi pronašli događaje u historiji. Ova 2020. godina po miladu – iako je tek počela – ostat će zapamćena kao Godina korone ili barem Godina COVID-a 19 u slučaju da, ne daj Bože, dobijemo i COVID-20.

Sve se desilo tako brzo. Zanoćili smo u jednom, a probudili se u drugom svijetu. I od tada do danas, ovo je skoro jedina tema koja dominira ne samo domaćim i svjetskim medijima već i cjelokupnim životima ljudi. I vjerski narativ i političke borbe i geopolitika i teorije zavjera, sve se vrti oko COVID-a 19. I to toliko da smo postali prezasićeni jednom jedinom temom, bez obzira kako bitna bila.

Ali sve što ovih dana, nakon prvog šoka, čujemo na ovu temu je tako očekivano i tako predvidivo. Snalazimo se od dana do dana, ponavljamo iste mantre ili neprovjerene vijesti, od lažnih lijekova do najboljih, pa najcrnjih scenarija. Većina o svemu još uvijek samo nagađa. Ali, to ne znači da su posljedice ove pandemije išta manje strašne. Naprotiv, jednostavno je rano ili smo još u šoku da sagledamo cjelokupnu sliku i sve implikacije događaja. A to će morati doći.

Prije ili kasnije, morat ćemo sebi postaviti teška pitanja o krhkosti svijeta kojeg smo “stvorili”, o svim zabludama lažne sigurnosti i ljudske nadmoći koju smo tako revnosno kultivirali. Morat ćemo se zapitati da li bi ovom bolešću bili ovoliko zaokupljeni da nije pogodila bogati Zapad. Zašto svijet nije ovako reagovao kada su SARS ili ebola prijetili čovječanstvu, ali u nekom drugom dijelu svijeta – u konkretnom slučaju onom dalekom i siromašnom?

Zasada možemo samo upoređivati naš odgovor u Bosni i Hercegovini i Islamskoj zajednici sa drugim državama ili vjerskim zajednicama u svijetu. Većina će reći da smo se i kao država i kao Zajednica dobro snašli u prvi mah te da smo adekvatno reagovali.

Međutim, morat ćemo se zapitati zašto smo kao država u skupini onih koje su morale posegnuti za jako restriktivnim mjerama koje počivaju na vanrednom stanju. Jer, očito je da države koje su krhke i imaju slabiji zdravstveni, politički i svaki drugi sistem, koje imaju autokratske vladare i gdje vlasti ne vjeruju građanima da će pokazati samokontrolu i odgovornost za vlastito i zdravlje drugih, u kojima građani ne vjeruju državnim organima da donose odluke u njihovom interesu i na osnovu provjerenih i utemeljenih procjena, imaju takve rigidne mjere sa policijskim satom i dugim cijevima na ulicama. Vidjeli smo kako su neke druge države, sa mnogo većom populacijom, prošle sa daleko blažim mjerama jer su bile sigurne da će građani poštovati instrukcije koje im daje država i znale su da im bolnički radnici neće pobjeći na fiktivna bolovanja, a bolnički radnici su bili sigurni da će im država osigurati sva sredstva za rad, da će imati dovoljno kreveta, respiratora, zaštitnih odjela i testera. Odgovor na ovo pitanje bi nam mnogo rekao o nama i državama i društvima u kojima živimo.

Nadati se da ćemo kada ovo prođe imati hrabrosti i odlučnosti da se ova pitanja otvore. Ali i ona o odnosu nekih vjernika, pa i vjerskih skupina, crkava i zajednica koje se u najmanju ruku nisu snašle u ovom izazovu. Vidjeli smo vjerske lidere koji su govorili da “virus ne može preživjeti u tijelu koje je prihvatilo Krista”, da je to sve samo globalna zavjera baš protiv njegove vjere, i slično, da bi za koju sedmicu umrli od korone. Vidjeli smo one koji su se upirali da, po svaku cijenu, sukobe vjeru i nauku.

Bilo je i među muslimanima onih koji su u ovim trenucima kada su u pitanju životi ljudi i pokušava se održati džemat i Zajednica, pa što da ne kažemo i država i njena ekonomija, kada su ljudi ostajali bez posla i prihoda kojim hrane svoje porodice, kada su mnogi lokalni i globalni politički projekti počeli loviti u mutnom, u svemu vidjeli jedino “Božiju kaznu ili odsustvo nje” (što je jednako nedopustivo uplitanje u gajb) ili su strah od bolesti i vlastito prizivanje Sudnjeg dana pokušali iskoristiti za “ugonjenje ljudi u suru”. To je bio njihov doprinos prevazilaženju krize. I to će ostati zapisano. Takvi su poput njihovih ideoloških predaka dok su Tatari bili na vratima Bagdada, odlučili hitno otvoriti duboke nikad zatvorene i stotinu puta prežvakane prijeporne teološke rasprave o stvarima koje su u vjeri općepoznate (ma ju’rafu mine-dini bi-darureh).

Za sada, dok još svaki dan brojimo novozaražene i umrle i ne znamo u kojem pravcu će ovo krenuti i kakve će posljedice po ljude i državu imati, valja nam nastaviti misliti o konkretnim koracima pomoći pojedincima, Zajednici, društvu i državi, a ove analize ostaviti za vrijeme kada voljom Božijom izađemo na sigurnu obalu.

Za muslimane i za Islamsku zajednicu vrijeme u kojem ćemo morati početi razmišljati o tome kako živjeti sa iskušenjem pandemije i osiguramo da ova bolest ne uništi svijet kakvim ga znamo, barem dok nismo sigurni da ćemo nakon njega napraviti bolji, dolazi u ramazanu. Izvrsna je to prilika da muslimani sa drugima prevaziđu prvobitni šok koji je bio opravdan i razumljiv, počnu poduzimati mjere koje će osigurati da život i ljudska svakodnevnica nadvladaju te da ne dozvole bolesti da ih sputa i porazi.

Ramazan je odlična prilika za to jer muslimani često u historiji snagu nisu crpili iz sebe nego iz vjere i pouzdanja u Silnog i Mudrog.

Već sada nam veliki umovi, i oni koji to žele biti, govore da svijet neće biti kao što je bio. Još uvijek se svi mudro sustežu od toga da nam kažu kakav će biti. Ali reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u predramazanskom intervjuu kojeg donosi ovaj broj Preporoda aludira na, možda na prvi pogled jednostavan, ali presudno bitan faktor rješavanja ove nedoumice. Kakav će svijet biti nakon COVID-a 19 ili sa ovim virusom zavisit će prvenstveno od nas samih, odnosno od toga da li ćemo dozvoliti da ova kriza u nama kao ljudima i kao vjernicima, kao što reče reisu-l-ulema, “pokrene ono najbolje ili ono najgore”. Ne možemo sada sagledati sve aspekte ove krize, ali se možemo svi zapitati šta smo učinili u ovom vremenu kušnje. Tu, zasada, završava svaka konstruktivna refleksija o vremenu COVID -19. Za sve drugo, realno, trebat će vremena i hladnih glava i puno moralne i svake druge individualne i kolektivne zrelosti, hrabrosti i odlučnosti.

Je li vrijeme da počnemo razmišljati o sigurnosti naših džamija?

Ilustracija: Prijedlozi za sigurnost džamija iz Ujedinjenog Kraljevstva

Piše: Muhamed Jusić (Preporod)

Posljednjih godina evidentan je porast napada koji se mogu povezati sa antimuslimanskim sentimentom i islamofobijom. Uspon nasilne radikalne desnice u prvi plan gurnuo je terorističke i napade iz mržnje čije su žrtve muslimani.

U martu 2019. britanski The Guardian je pisao o tome kako je broj antimuslimanskih napada iz mržnje koji su prijavljeni širom Britanije porastao za 593% samo u sedmici nakon što je bjelački supremacist izvršio pokolj nad vjernicima u dvije džamije na Novom Zelandu.

Ovi podaci su dostupni, između ostalog i zato što je Ujedinjeno Kraljevstvo razvilo odlične programe prijavljivanja i evidentiranja takvih incidenata. Možda je jedan od najpoznatijih takvih projekata od kojih bi se moglo učiti, ali i čije iskustvo bi se moglo prenijeti i na druge države je onaj nazvan «Tell Mama”. Kroz ovaj projekat, ali i brojne druge i tamošnja muslimanska zajednica je učinila jako puno kako  bi educirala svoje članove o tome kako da prepoznaju takve napade, kako da ih prijavljuju i kako da se nose sa fenomenom.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je na ovom planu poduzela tek prve korake. Formirana je Komisija za slobodu vjere koja priprema godišnji izvještaj koji evidentira i takve napade, Ilmijja je sa Misijom OSCE-a u BiH organizovala više seminara za obuku imama o tome kako postupati u slučajevima napada iz mržnje a razmatra se i mogućnost usvajanja Protokola o postupanju u slučajevima napada i zločina iz mržnje na  predstavnike, pripadnike, institucije ili objekte Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Muslimanski mehki ciljevi – džamija, žene, djeca

U ovom kontekstu posebno je značajno primjetiti kako se kao posebna meta radikalnog desničarskog nasilnog ekstremizma se sve češće javljaju, naročito u Evropi i Sjevernoj Americi, džamije i islamski centri. U Bosni i Hercegovini napadi na vjerske objekte još uvijek predstavljaju ozbiljan izazov, iako su nastojanja Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini da se nakon svakog napada na sakralne objekte izađe sa zajedničkom osudom doprinijela tome da se broj takvih napada u nekoliko zadnjih godina smanji.

Ali napadi kojima smo svjedočili u posljednje vrijeme, naročito brutalnost koja je iskazana u napadu u Christchurchu ukazuju na to da takvi napadi više nisu samo slučajevi skrnavljenja prostora nego da se radi o ozbiljnim terorističkim napadima koji smišljeno idu ka tome da uzrokuju što veći broj smrtno stradalih. Stručnjaci koji prate ovaj fenomen ukazuju na to da se u Evropi ali i svijetu rađa nova vrsta nasilnog ekstremizma i jedan teroristički pokret koji sve češće zagovara targetiranje «muslimanskih mehkih ciljeva», širom svijeta. Strašno je bilo slušati kako je terorista iz Christchurcha na svojoj listi meta imao i muslimanski vrtić koji je planirao napasti prije nego što je zaustavljen. Također su stravični uvidi u razgovore koje pripadnici neonacističkih i radikalnih skupina vode u zatvorenim forumima na tzv. dark netu a u kojima planiraju buduće napade na ono što smatraju da su simboli islama i muslimana, od nargila barova do džamija.

U jednom takvom razgovoru u koji su uvid imali eksperti iz sigurnosnog sektora jedan od ideologa daje savjete budućim napadačima da kada napadaju džamije ciljaju one prostorije u kojima klanjaju žene «jer su oni uvijek zatvoreni, nemaju posebne izlaze i manja je vjerovatnoća da će se neko suprotstaviti napadaču».

Ekstremisti idu tako daleko da napadima na džamije žeele povećati procjenu rizika za te objekte kako bi napravili finansijski teret džematima da moraju skuplje plaćati obavezno osiguranje u nekim zemljama kako bi ih na taj način zatvorili. Pretvaranje džamija u sigurnosne rizične objekte poskupljuje i osiguranje objekata, čak i parkinga koji se nalaze u njihovoj blizini, zbog čega će biti sve teže dobivati saglasnost lokanih zajednica za otvaranje novih džamija.

Zato je legitimno zapitati se je li vrijeme da počnemo ozbiljno razmišljati o sigurnosti džamija u domovini ali i dijaspori. Naravno da o tome razmišljaju nadležni u Islamskoj zajednici ali i državama u kojima se te džamije nalaze.

Suočeni sa sličnim izazovom i usponom antisemitizma, jevrejske zajednice su u posljednje vrijeme učinile jako puno na sigurnosnoj zaštiti sinagoga. Izrađene su posebne upute i protokoli od više međunarodnih i nacionalnih organizacija i institucija. U više država sigurnost tih objekata na sebe su preuzeli državni organi. Neke sinagoge u većim centrima imaju privatne zaštitarske organizacije koje plaća država.

Ali ovom pitanju se treba pristupiti itekako suptilno i bez ishitrenih i paničnih poteza i mjera. Nije sve jednostavno kako se čini. Pretjerana sekjuritizacija problema može biti kontraproduktivna. Cilj terorista i ekstremista i jeste da se muslimani, naročito oni koji žive tamo gdje ekstremisti smatraju da ne pripadaju, zastraše i da im se prouči da nisu dobrodošli. Ograđivanje džamija u npr. Evropi sigurnosnim zidovima i detektorima metala, što je već slučaj sa nekim sinagogama, loša je poruka da se radi o stranom elementu. Takva pretjerana sekjuritizacija, kao i neke instrukcije i preporuke koje su se mogle čuti od predstavnika vjerskih zajednica nakon nedavnog napada u Hanau, šalje dvostruku negativnu poruku; traumatiziraju muslimane i pokazuju ih kao nekoga ko je strani element koji narušava nacionalni i svaki drugi sklad. To je jedan od ciljeva ekstremista.

Kako odgovoriti na sigurnosne izazove?

Zato odgovor na sigurnosne izazove treba biti oblikovan uz konsultaciju stručnjaka. Jer eksperti upozoravaju da pretjerana budnost ne samo da ne može biti odgovor na sigurnosne izazove, već može stvoriti osjećaj nesigurnosti kod ljudi ili ih čak obeshrabriti od dolaska u džamijske prostorije. Bitno je da se svijest kod ljudi podiže na nivo da su oprezni ali se sigurnost objekata postiže drugim mjerama. Danas neke nacionalne države u Evropi vjerskim zajednicama nude takvu vrstu obuke. Nedavno sam sreo jednog britanskog muslimana koji vodi privatnu agenciju koja nudi takve usluge džamijama.

Sve mjere jačanja sigurnosti džamija moraju biti dio ukupne strategije društva za jačanje opće sigurnosti. Bilo kakvo samoinicijativno poduzimanje sigurnosnih mjera može biti opasno i kontraproduktivno, pa i lokalnim i državnim vlastima poslati pogrešnu poruku. Zato neke od mjera koje se predlažu u specijalističkoj obuci ili priručnicima za sigurnost džamija jeste da se takve mjere poduzimaju zajedno sa lokalnim vlastima i predstavnicima državnih sigurnosnih organa. Potrebno je da svaki džemat ima jednu ili više osoba koje će biti zadužena za kontakte sa predstavnicima lokalne vlasti i policije. Oni trebaju imati brojeve telefona odgovornih u policijskim strukturama. Većina evropskih država ili onih u Sjevernoj Americi imaju dobro razvijene programe policije u zajednici, odnosno pojedince obučene za rad u zajednicama. I u nekim policijskim organizacijama u Bosni i Hercegovini implementirani su takvi programi tako da se i tamo može osloniti na «policajce u zajednici».

Odgovorne osobe za sigurnost u svakom džematu trebaju proći posebnu obuku kako bi znali kako postupati u kriznim situacijama. Oni su u kontaktu sa službom hitne pomoći, vatrogascima i imaju sve druge informacije koje se dobijaju na specijalističkoj obuci. Nepotrebno je i kontraproduktivno da se čitav džemat opterećuje ovim izazovom.

Implementiranje sigurnosnih mjera podrazumijeva i postavljanje video nadzora na način da se ne ugrožava privatnost posjetitelja. To podrazumijeva upoznavanje sa zakonskim okvirima koji uređuju tu oblast i osiguravanje da se takva oprema postavlja u skladu sa zakonom ali i da se ne dešava da kamere npr. završe u abdesthanama. Preporuke idu i u pravcu toga da tokom većih okupljanja bude organizovana redarska služba koja će biti aktivna i tokom obavljanja obreda. Jako su zanimljive i preporuke o tome kako da se objekat prilagodi kako bi ispunjavao sigurnosne zahtjeve, ne samo one protupožarne koji su već zakonom predviđeni. Npr. zanimljivo je da se predlaže kako između glavnog prostora za klanjanje i ulaza mora biti izgrađen međuprostor, kako se eksplozivni ili zapaljivi predmeti ne bi mogli ubaciti direktno. Brojne su mjere i politike koje se mogu usvojiti kako bi se povećala sigurnost džamija i mjesta okupljanja. U ovom smislu postoje jako dobri priručnici koji mogu poslužiti kao osnova koja bi se mogla prepraviti da odgovara potrebama svake države i lokalne zajednice. Jedan takav priručnik je onaj američke organizacije Council on American-Islamic Relations u kojem se nalaze primjeri najbolje prakse u zaštiti džamija i zajednica (priručnik se može besplatno preuzeti na linku https://www.cairflorida.org/images/CAIR_Mosque_Safety_Best_Practices.pdf)

Najgore što se može uraditi jeste da se među vjernicima širi panika pod izgovorom da ih se poziva na oprez ili da se o ovim izazovom ne bavi ili se on ignoriše. Zato je legitimno još jednom zapitati se je li vrijeme da se na sastancima džematskih odbora, krovnih organizacija i redovnim savjetovanjima kako u domovini tako i dijaspori ovim pitanjem počne baviti profesionalno i sistematski i u okvirima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Tekst možete pročitati u printanom i digitalnom izdanju Preporoda.

Drugi seminar Mreže mladih dijaspore

Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ od 28.4. do 01.5.2018. organizuje drugi seminar Mreže mladih dijaspore.
Nakon prošlogodišnjeg prvog seminara u Minhenu, ove godine tridesetak mladih iz Danske, Norveške, Njemačke, Austrije, Australije i Francuske su se okupili u Centru za lično i profesionalno usavršavanje u Sarajevu.
Kroz radionice, predavanja i međusobno upoznavanje žele podržati ovaj projekat koji je zaživio u mnogim gradovima bh. dijaspore.
Stručni saradnici Uprava za vanjske poslove i dijasporu Medina Mehmedović-Mulalić i Muhamed Jugo su kroz raznovrstan i bogat edukativni program boravak bh. omladini iz dijaspore u BiH učnili ugodnim, korisnim ali i zabavnim.
U protekla tri dana naši omladinci su nakon vrlo korisnih i zanimljivih radionica sa Valdetom Peštalićem, stručnim saradnikom Agencija za certificiranje halal kvalitete IZ u BIH, obišli Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu, kao i druge kulturno-historijske znametitosti u Starom Gradu.
Družili su se sa muftijom Sjeverne Amerike dr. Sabahudin ef. Ćemanom i hfz. doc. dr. Kenanom Musićem, gl. imamom MIZ Sarajevo.
Drugog dana boravka u BIH obišli su vezirski grad Travnik i sa Muhamedom Jusićem, savjetnikom Reisu-l-uleme za medije i portparolom Islamske zajednice, razgovarali o muslimanima u Evropi.
Upoznali su se i sa skoro četverogodišnjom opsadom glavnog grada BiH, posjetom Sarajevskom ratnom tunelu, a na Vrelu Bosne su uživali u lijepom proljetnom popodnevu.
Današnji dan su upotpunili izletom na Jarčedole, gdje su kroz zanimljiv razgovor sa hafizom Saudinom Gobeljićem, tematizirali misiju i zadatke koje imaju u današnjem vremenu i društvu iz kojeg dolaze.
Drugi seminar Mreže mladih će se završiti posjetom Mostaru, vodopadu Kravice i Vrelu Bune.

"In Bosnia we have 140 years experience of administrating Islamic affairs in a secular state"

By: Hans von der Brelie - Euro News

Muhamed Jusic is the adviser to the Grand Mufti for Bosnia-Herzegovina's muslim community:

"In Bosnia we have 140 years experience of administrating Islamic affairs in a secular state...we are willing to share this experience with the European Union."

Listen here to the complete interview.

"In Bosnia we have 140 years experience of administrating Islamic affairs in a secular state" | Euronews

 

U Zenici organizovana promocija publikacije „Analiza ideologije tekfira i nasilni ekstremizam“

U utorak 6. marta 2018. godine u Zenici je održana promocija publikacije ''Analiza ideologije tekfira i nasilnog ekstremizma'' koju je organizovalo Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Muftijstvom zeničkim.

Promociji su prisustvovali glavni imami i imami sa područja Muftiluka zeničkog, a o publikaciji su govorili savjetnik Reisu-l-uleme za medije Muhamed Jusić, sekretar Vijeća muftija mr. Ahmed Purdić i glavni imam MIZ Zavidovići Izet ef. Čamdžić.

U svojstvu izaslanika muftije zeničkog na početku promocije prisutnima se obratio mr. Jakub ef. Salkica, glavni imam MIZ Zenica, prenoseći selame muftije zeničkog i izražavajući dobrodošlicu promotorima, glavnim imamima i imamima Muftiluka zeničkog.

Promotori publikacije ''Analiza ideologije tekfira i nasilnog ekstremizma'' govorili su o važnosti ove publikacije za Islamsku zajednicu i cjelokupno društvo u Bosni i Hercegovini osvrnuvši se na genezu razvoja ideologije tekfira i pojavu nasilnog ekstremizma.

Istaknuto je da spomenuta Analiza ideologije tekfira i nasilnog ekstremizma nije prva niti jedina aktivnost koju je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini poduzela po ovom pitanju. Također, ukazano je na činjenicu da cilj objavljivanja ove studije nije bio rasprava sa bilo kim, nego želja da se ponudi izvor relevantnih informacija iz kojeg će imami i vjeroučitelji, ali i ostali zainteresirani, steći uvid u argumente i mogućnost da ponude narativ utemeljen na validnim dokazima i adekvatnim tumačenjima islama.

Na kraju promocije mr. Ahmed Purdić predstavio je rad Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i upoznao prisutne sa mogućnošću prijavljivanja slučajeva povrede prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Islamska zajednica

Promocija publikacije „Analiza ideologije tekfira i nasilnog ekstremizma“ u Bihaćkom muftijstvu

U Bihaću i Bosanskoj Krupi je 22. i 23. januara 2018. održana promocija publikacije „Analiza ideologije tekfira i nasilnog ekstremizma“, koju je organizovalo Vijeće muftija u saradnji sa Bihaćkim muftijstvom. Promociji su prisustvovali svi imami i vjeroučitelji sa područja ovog muftijstva.

O publikaciji su govorili Hasan-ef. Makić, muftija bihaćki, Ahmed-ef. Adilović, muftija travnički, prof. dr. Fuad Sedić, dekan IPF u Bihaću,  Muhamed Jusić, savjetnik reisu-l-uleme za medije i Ahmed-ef. Purdić, sekretar Vijeća muftija.

Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je na svojoj četrnaestoj sjednici, održanoj  29. novembra 2017. godine, donijelo zaključak da se na području svakog muftijstva organizira promocija ove publikacije, koju je Vijeće muftija izdalo s ciljem upoznavanja imama i vjeroučitelja, ali i šire javnosti, sa ideologijom nasilnog ekstremizma i pokušajima zloupotrebe islamskog učenja.

Izvor: Islamska zajednica

Održan seminar za vjeroučitelje sa područja Muftiluka tuzlanskog

Muftijstvo tuzlansko i Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona za nastavnike Islamske vjeronauke sa Muftiluka tuzlanskog organizovali su stručni seminar koji je održan 9. januara u Tuzli.
Pomoćnik muftije tuzlanskog dr. Sead-ef. Seljubac je izrazio radost što seminaru prisustvuju svi nastavnici Islamske vjeronauke sa područja ovog Muftijstva. Seminari, koje već nekoliko godina organizuju Muftijstvo tuzlansko i Pedagoški zavod TK, tretiraju različite teme u odgoju i obrazovanju.
Izet Numanović, predstavnik Pedagoškog zavoda TK, kazao je kako to nisu isključivo vjerske teme nego su to i teme koje se tiču univerzalnog odgoja i obrazovanja učenika u osnovnim i srednjim školama. „Mislimo da nastavnici Islamske vjeronauke mogu dati svoj veliki doprinos u aktuelnom odgoju današnjice gdje se nalazimo pred različitim vrstama izazova, određenih pitanja i njihovog pravilnog razumijevanja,“ kazao je Numanović.

O Islamskoj vjeronauci kao faktoru u prevenciji nasilnog ponašanja govorio je prof. Muhamed Jusić koji je istakao da nam je potrebno promovisanje kritičkog mišljenja čak i kroz predmet Islamske vjeronauke. U drugom dijelu njegovog izlaganja Jusić je predstavio publikaciju “Ideologija tekfira i nasilni ekstremizam”.  Ovaj dokument je rezultat rada Komisije Vijeća muftija, koje je i izdavač publikacije zajedno sa Izdavačkim centrom El Kalem, a čiji je zadatak bio obraditi najrelevantnija pitanja koja se tiču ideologije tekfira i nasilnog ekstremizma. Publikacija sadrži ključne koncepte i pojmove koje radikalne skupine najčešće zloupotrebljavaju, ideologiziraju i izvode iz konteksta ustaljene islamske interpretacije.
Inkluzija u nastavi Islamske vjeronauke i izrada individualnih prilagođenih programa je tema o kojoj je govorila prof. Selma Hodžić, uposlenica Zavoda za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvoju, Tuzla. Ona je istakla da svi vjeroučitelji imaju pozitivne stavove prema djeci sa teškoćama u razvoju što može biti podsticajno da se ide dalje i da se kvalitetno urade prilagođeni programi koji se traže u osnovnim i srednjim školama, kao i u vrtićima.
Dr. Nezir Halilović, šef Odjela za vjeronauku u Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ-e, je kazao da svaki novi seminar za vjeroučitelje tretira ono što ranije nije obrađivano, što je aktuelno, ono što su životne teme. Dr. Halilović je tokom ovog seminara govorio i o važnost participacije vjeroučitelja u vannastavnim aktivnostima i u društvu. Kao asistenta u svom izlaganju uključio je i vjeroučitelja Dedić Saudina (OŠ Miladije) koji je iznio rezultate vlastitog istraživanja ove teme.
Vjeroučitelji su svojim sadržajnim diskusijama dali važan doprinos uspješnosti ovog seminara.
Izvor: Muftijstvo tuzlansko

Promovisan zbornik radova „Islamski koncept mira, slobode i sigurnosti

Danas je promovisan zbornik radova „Islamski koncept mira, slobode i sigurnosti“. U punoj velikoj sali Doma Oružanih snaga Bosne i Hercegovine djelo su predstavili brigadni general dr. Kenan Dautović, prof. dr. Enes Durmišević i prof. Mustafa Spahić.
Prof. Mustafa Spahić istakao je da Zbornik radova "Islamski koncept mira, slobode i sigurnosti" svjedoči o nepobitnoj istini da je islamska zajednica u svakoj situaciji spremna "stati pred ogledalo, pred sobom i pred čitavim svijetom" i osuditi sve moguće negativne konotacije te suočiti s njima, javno i otvoreno.
Prof. Spahić, jedan od promotora Zbornika, čije je predstavljanje danas u Sarajevu organiziralo vojno muftijstvo, pojasnio je da je ova knjiga neka vrsta priručnika o slobodi i demokratiji, nasilju i terorizmu te da daje osnovne, suštinske informacije i sliku o islamu.
Naglasio je da naslov Zbornika sadrži tri riječi, mir, slobodu i sigurnost, bez kojih je život čovječanstava nemoguć.
- Ljudi danas, ne samo da ne poznaju islam, već ne poznaju niti filozofiju niti jednu religiju svijeta, jer danas nema sistemskog obrazovanja - zaključio je Spahić i dodao da se sve svodi na društvene mreže, portale te da se radi o internet generaciji "čiji sloj obrazovanja ne prelazi dva milimetra".
Brigadni general dr. Kenan Dautović kazao je da će Zborniku prilikom njegovog predstavljanja pristupiti iz dva ugla, i to vojničkog i akademskog.
Ovaj, kako je rekao, Zbornik velike vrijednosti, donosi u fokus važne teme o kojima danas i muslimani, ali i oni koji to nisu, ne znaju dovoljno.
Istakao je da o islamu postoji stereotip kao religiji koja u sebi nosi neke nasilne elemente.
Zaključio je da se radi o dobrom štivu i za same muslimane koje im pomaže da bolje razumiju izazove s kojima se danas susreće međunarodna zajednica.
Prof. dr. Enes Durmišević pojasnio je da je Zbornik zbir nekoliko tekstova značajnih bošnjačko-muslimanskih autora, od reisu-l-ulema do njegovog savjetnika za medije, koji, između ostalog, govore o sekularnim i dogmatskim temama.
Napomenuo je da je glavni cilj objavljivanja ove knjige da se građani, u svjetlu svih nedavnih događanja u zemlji, ali i regiji, informiraju o islamu i zajednici bošnjačkih muslimana te da se razjasne neke stvari koje su možda predstavljene u pogrešnom svjetlu.
Izvor: BIR

Dnavni Avaz o napadu na povratnike

Glasnogovornik Islamske zajednice: Napadi na povratnike nisu nikada napadi samo na pojedince

Nakon napada na imovinu i upućenih prijetnji povratničkoj porodici Herceglija u Rogatici, savjetnik reisu-l-uleme za medije i glasnogovornik Islamske zajednice Muhamed Jusić kazao je za Preporod da se ovakvi napadi trebaju drukčije tretirati.

"Krajnje je vrijeme da se napadi na povratnike počnu drugačije tretirati u našem društvu, ali i pred pravosuđem. To nikada nisu napadi samo na pojedince. Skoro uvijek su tu i elementi zločina iz mržnje. Napadima na njih šalje se poruka čitavoj jednoj etničkoj ili vjerskoj skupini. Da ne kažemo da je terorizam po svojoj definiciji politički motivisano nasilje i napad na pojednica s ciljem da se zastraši čitava jedna zajednica. Ako se iskreno zamislimo nad ovim što se dešava povratnicima i kroz šta oni prolaze i šta oni koji ih napadaju žele postići, nalazimo da je to klasični terorizam. Važno je kako će istražni organi okarakterisati ovaj slučaj", kazao je Jusić.

 "Pratit ćemo cijeli slučaj i očekujemo da će institucije opravdati povjerenje"
Kontaktirali smo muftiju goraždanskog Remzija-ef. Pitića koji je kazao da  bošnjački povratnici neće podleći pod bilo kakvim pritiscima prijetnji i provokacija, te da će ostati dostojanstveni. "Pratit ćemo cijeli slučaj i očekujemo da će institucije opravdati povjerenje", kazao je muftija Pitić, ističući da je Muftijstvo u kontaktu s porodicom kojoj je na raspolaganju i glavni imam Rogatice.

U razgovoru s glavnim imamom Medžlisa Rogatica Amel-ef. Kozlićem dobili smo informacije da je porodica koja je izvršila napad na Herceglije od ranije poznata policiji. "Posjetli smo odmah porodicu Herceglija i dali podršku. U ovom slučaju je sve jasno i napad se ne može opisati samo kao puki incident. Postoji povijest problema s porodicom koja je izvršila napad", kazao je Kozlić.

Prema nezvaničnim informacijama jedan član porodice, koja je izvršila napad, priznao je danas policiji ovo krivično djelo.
Izvor: Preporod

Islamska zajednica u BiH: Ne postoji radikalni islam (AUDIO)

"Za Islamsku zajednicu je neprihvatljivo korištenje pojmova i termina kao što su "radikalni islam", "islamski terorizam" i slično - stav je Islamske zajednice. Povodom izjave premijera Republike Bugarske Boyke Borisova kako je uvjeren da u Bosni i Hercegovini ne postoji "radikalni islam" tražili smo komentar savjetnika reisu-l-uleme za medije i portparola Islamske zajednice Muhameda Jusića po ovom pitanju.
U izjavi za radio "BIR", Muhamed Jusić, savjetnik reisul-uleme za medije i portparol Islamske zajednice rekao je:

"Islam je jedan i njegov nauk je utemeljen na principima umjerenosti, slobode i tolerancije. Tačno je da postoje radikalni muslimani i da postoje ljudi koji su spremni zloupotrijebiti i islamsko učenje, ali to dvoje treba razlikovati.
Cijenimo u izjavi premijera Borisova to što je rekao da on smatra kako takva interpretacija islama ne postoji u BiH ali bi svi, pa i domaći političari, trebali biti oprezni oko terminologije koju koriste jer se njenim izborom, nekada i nenamjerno, mogu poslati pogrešne poruke.

Cilj nasilnih ekstremista je da ono što oni rade bude predstavljeno kao islam i mi im u tome ne trebamo pomagati." - kazao je Jusić za radio BIR.



Izvor: Radio BIR

Brisel: Održan radni doručak u Predstavništvu Islamske zajednice pri Evropskoj uniji

Brisel, 28. septembar 2017. (MINA) - Danas je Predstavništvo IZ u BiH pri Evropskoj uniji u Briselu organiziralo radni doručak povodom Nove 1439. hidžretske godine. Doručku su prisustvovali članovi Europskog parlamenta, funkcioneri Europske komisije i Ministarstva vanjskih poslova EU-e (EEAS) i predstavnici drugih vjerskih zajednica koje djeluju pri Europskoj uniji, kao i druge zvanice s kojima Predstavništvo održava redovne kontakte. Među zvanicama su bili zastupnici Europskog parlamenta: gosp. Ivan Jakovčić, gosp. Jasenko Selimović, gosp. Jozo Radoš i gosp. Dan Preda, izvjestitelj u Europskom parlamentu za Bosnu i Hercegovinu.

Na radnom doručku prisutnima su se obratili Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu, Muhamed Jusić, savjetnik Reisu-l-uleme za medije i Senaid Kobilica, šef Predstavništva IZ-e pri Europskoj uniji.

Zvanice su ovom prilikom informirane o aktivnostima Islamske zajednice i saradnji sa institucijama Europske unije. Poseban je akcenat stavljen na mogućnosti obrazovanja vjerskih kadrova europskih muslimana na Fakultetu islamskih nauka. Predstavljene su aktivnosti Islamske zajednice na polju suzbijanja nasilnog ekstremizma, kao i poteškoće s kojima se Islamska zajednica susreće u radu nakon neodgovornih izjava nekih političara iz bližeg bosanskohercegovačkog okruženja. Istaknuto je da takve izjave ne pomažu ovim naporima Islamske zajednice, nego dodatno kompliciraju ukupnu situaciju.

Zvanice su pokazale razumijevanje za napore Islamske zajednice i iskazale spremnost za dalju saradnju i svakojaku pomoć u prevazilaženju poteškoća i izazova.

Zašto je Evropi zanimljiv 'bosanski islam'

Al Jazeerini sagovornici smatraju da je 'bosanski islam' još nedovoljno razjašnjena tema.

Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke tvrdi da je sastanak njegovog šefa De Maizierea sa reisom Kavazovićem ocijenjen kao pozitivan- Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke (BMI)

Piše: Harun Cero (Al Jazeera)

 „Podržavam kada se muslimani iz Bosne i Hercegovine uključuju u rad Islamske konferencije Njemačke. Tradicionalni 'bosanski islam' sa njegovom orijentacijom na multireligijski suživot u Evropi, međureligijski dijalog i jasno odvajanje između države i religije predstavlja pravu podlogu za to“, kazao je ministar unutrašnjih poslova Njemačke Thomas de Maziere na sastanku sa reisu-l-ulemom Islamske zajednice BiH Huseinom ef. Kavazovićem u Berlinu.

U Evropi se već neko vrijeme vodi debata o tome da li bi BiH trebala biti uzor modernog islama, a Deutsche Welle je 2011. pisao o “bosanskom islamu“, kao mogućem modelu za Evropu.

Kavazovićev savjetnik za medije Muhamed Jusić, koji je prisustvovao sastanku reisa i njemačkog ministra, kaže da je sastanak poglavara Islamske zajednice u BiH sa De Maizierom jako bitan, ne samo za Islamsku zajednicu Bošnjaka u Njemačkoj, nego i za muslimane u Evropi, pa i Bosne i Hercegovine.

“Iako reisu-l-ulema u političkom smislu ne predstavlja Bosnu i Hercegovinu, pa čak ni Bošnjake jer oni nisu vjerska manjina i ne žele svoje mjesto u Evropi naći kao takvi nego kao suverena država i nacija, ostaje činjenica da ovi sastanci sigurno imaju i svoju političku poruku, a ona je prije svega ta da svi segmenti društva trebaju uraditi sve kako bi se stvorila povoljna klima za nastavak evropskog puta BiH,  te da ćemo na tom putu imati podršku brojnih prijatelja u Evropi i svijetu“, navodi.

Islam je jedan, kaže Jusić, i osnovni temelji njegovog učenja su isti.

Bosansko iskustvo življenja islama

U tom smislu, ističe, ne može se govoriti o “bosanskom islamu“, ali može o bosanskom iskustvu življenja islama.

“Islam se u Bosni saživio sa podnebljem i bošnjačkom predislamskom tradicijom i kulturom, te u interakciji s drugim stvorio jedan otvoreni kulturološki obrazac praktikovanja temeljnih postulata islamskog nauka. To iskustvo je podjednako islamsko kao i evropsko, i ono s razlogom može biti interesantno kako Evropi tako i novim generacijama muslimana koji u Evropi vide svoj dom. Bosna je putokaz njima da se podjednako može biti Evropljanin i dobar musliman“, kaže Jusić.

Dodaje da Islamska zajednica u BiH i muslimani-Bošnjaci imaju skoro preko 140 godina iskustva institucionalne organizacije vjerskog života u sekularnoj državi. Kaže da je to samo jedna od tih posebnosti bosanskog iskustva islama koje je sada tako zanimljivo Evropi.

“Model organizacije vjerskog života kakav je nastao u Bosni kroz instituciju reisu-l-uleme i Islamske zajednice je jedinstven u svijetu. Većina muslimana koji danas dolaze u Evropu nemaju iskustvo sa organizovanjem autonomne, od države odvojene vjerske institucije koju država priznaje. Od pada hilafeta u većini muslimanskih država vjerska pitanja se vode kroz ministarstva vjera ili vakufa“, navodi.

U nekim od njih, kaže Jusić, je direktna kontrola vlasti nad ulemom dok u drugima imaju neprimjereno uplitanje uleme u političke procese.

“U oba slučaja većini tih muslimana nedostaje iskustvo življenja islama u modernoj sekularnoj državi. Ovo je prilika da mi svoj model ponudimo Evropi i evropskim muslimanima. Jer je tzv. muslimansko pitanje postalo jedno od najbitnijih u Evropi, a ovo iskustvo može biti jedan od naših doprinosa evropskoj porodici naroda i država“, ističe.

Svojim nedavnim posjetama Briselu i Berlinu, kaže Jusić, reis Kavazović iskazuje spremnost Islamske zajednice u BiH za takvom razmjenom iskustava, a na Evropi i tamošnjim muslimanima je da procijene da li im nešto od toga što ona ima može koristiti.

Armina Omerika, profesorica idejne historije islama na Goethe Univerzitetu u Frankfurtu, smatra da je “bosanski islam“ još uvijek nedovoljno razjašnjena tema.

“U nekom teološkom smislu ili u smislu prakticiranja islama kao religije, vjerske prakse i učenja, 'bosanski islam' se ne razlikuje znatno od drugih sličnih pravaca zasnovanih na srodnim teološkim tradicijama i učenjima. Islamska zajednica izbjegava pojam 'bosanski islam', ja mislim da oni koriste izraz 'islamska tradicija Bošnjaka', upravo kako bi izbjegli tu vrstu regionalizacije islama. Kada se 'bosanski islam' stavlja u neku vrijednosnu relaciju sa nekim, navodno, drugim “islamima“, posebno onim sa Bliskog istoka, tu uvijek na neki način imate tu suptilnu konotaciju - podtekst, da je to 'bolji način islama' od, recimo, arapskog.  Taj podtekst je ono što je problematično kod takvih poređenja, jer je nemoguće davati generalizirane izjave o vjerskim stavovima pojedinaca, pogotovo u kompleksnim pluralističkim društvima, na čisto etničkoj osnovi ili na osnovu porijekla“, kaže Omerika.

Time se, navodi, pravi hijerarhija koja se zasniva na problematičnim stvarima.

“Time se kaže 'bosanski islam' je dobar zato što je evropski, a drugi, pošto nisu evropski, nisu dobri“, navodi ona.

Sekularna država u kojoj Islamska zajednica djeluje

Postoje, međutim, nastavlja Omerika, obilježja načina na koji se islam institucionalizirao u BiH, a koja odgovaraju zapadnoevropskim državnim akterima.

“Jedno od tih obilježja je da u BiH postoji centralna institucija koja administrira sve što je vezano za tu religiju, a to je Islamska zajednica. Ta institucija je poznata zapadnim zvaničnicima. Njemačka već dugo traži takvog partnera za razgovor u zemlji, a ne mogu ga dobiti u uslovima pluraliteta-heterogeniteta islamskih zajednica u zapadnoj Evropi. Pošto BiH ima više od 120 godina iskustva sa takvim centralizovanim oblikom organizacije islama, sa jasnim vjerskim autoritetom, onda je to nešto što je političarima i drugim akterima ovdje na Zapadu jako primamljivo“, kaže ona.

Islamska zajednica u BiH je, kaže Omerika, prihvatila sekularnu državu kao državni oblik u kojem ona djeluje i to, po njenom mišljenju, važi i za većinu muslimana na Zapadu:

“I oni su su prihvatili sekularnu državu. Ali to ne važi nužno za islamske institucije u njihovim zemljama porijekla, kao ni za određene oblike političkog islama koji djeluju i na Zapadu. Ima još jedna stvar. Donedavno je ta tradicija islamskog reformizma, odnosno modernizma, bila dominantna teološka struja u BiH kada je islam u pitanju, a IZ kao institucija još uvijek baštini tu tradiciju kao svoju glavnu smjernicu.“

Omerika ističe da treba biti realan i uvidjeti da su uslovi za društvenu-strukturalnu integraciju islama u zapadnoj Evropi drugačiji od onih u bliskoistočnim zemljama.

“Zemlje se razlikuju. Pa čak i u samoj Njemačkoj imate ogromnu razliku između pojedinih pokrajina. Onda uzmite cijelu Zapadnu Evropu sa skroz različitim tradicijama sekularizma. Mi ovdje govorimo i o ogromnim razlikama kada su u pitanju zakonski okviri te integracije. Islamske zajednice na Zapadu trenutno nisu u istoj situaciji u kojoj je bila Islamska zajednica Bošnjaka u bivšoj Jugoslaviji. Ovdje imate jednu ogromnu dozu heterogeniteta. Zato je jako teško uzeti bilo koju tradiciju islama kao neku podlogu. “Bosanski islam“ može da bude neka vrsta inspiracije, odnosno, Bošnjaci mogu zastupati svoj model i treba da ga zastupaju, ali bez pretenzija da se taj model kroz neke eksterne faktore nameće drugim zajednicama koje ga ne prihvataju. I u samoj BiH postoje svađe da li je taj centralizovani model prihvatljiv za sve muslimane“, navodi Omerika.

Kulturni šok

Zastupati tu tradiciju, objašnjava, je jedna stvar, ali druga stvar je da Bošnjaci ne smiju dopustiti da budu instrumentalizirani u smislu marginalizacije drugih islamskih zajednica.

“No, svakako je za pozdraviti ukoliko se Bošnjaci-muslimani u Njemačkoj aktivnije uključe u društvene tokove i debate, te u procese strukturalne integracije islama u Njemačkoj, nego što je to dosad bio slučaj, i ukoliko njihovo prisustvo postane vidljivije u opće-društvenom smislu.“

Profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i politički analitičar Ahmet Alibašić kaže da se svi pitaju po ćemu se to “bosanski islam“ razlikuje od poimanja te religije u nekim drugim zemljama, ali, čini mu se, da “još nismo artikulirali odgovor ili odgovore na to pitanje“.

“Mislim da je u pitanju ono što ćemo nakon nekog vremena imati u mnogim muslimanskim zajednicama Evrope i drugih modernih društava. Bošnjaci su u kontinuiranom 'dijalogu' sa modernošću i postmodernošću od 1830-ih kada su bili pilot projekat osmanske modernizacije. Taj dijalog u ime bosanskih muslimana vodile su u početku dijelom a kasnije dominantno domaće intelektualne snage. To je rezultiralo tumačenjima i praksom islama koja ne odudara od savremenih evropskih kulturnih senzibiliteta. Dakle, mislim da je tajna u toj konstantnoj dijalektici vjere islama i evropske kulture zahvaljujući kojoj islam ovdje ne izgleda tako strano kao kada jedan musliman iz nekog tradicionalnog društva Afrike ili Azije dođe u neko od najprogresivnijih zapadnih društava. U takvim prilikama zapravo svjedočimo obostrani kulturni šok ali kako i muslimani i nemuslimani uvijek ne razlučuju vjeru od kulture onda se sve svede na to da islam nije kompatibilan sa evropskim vrijednostima“, smatra Alibašić.

On nabraja neke karakteristike tog bosankog izraza islama: “Prvo, bosanski muslimani su vremenom prihvatili ljudsko-pravaški koncept "slobode vjere" kao moralno-pravni okvir u kome žele iskazivati svoju vjeru. Iz toga proizilazi niz drugih karakteristika tumačenja i prakse islama. Drugo, islamskim poslovima ovdje upravlja Islamska zajednica kao sui generis institucija koja nije ni dio vladinog aparata, a ni obično nevladino udruženje te kao takva uživa povjerenje većine bosanskih muslimana i spašava nas uobičajene konfuzije u upravljanju islamskim vjerskim poslovima. Konačno, bosanski muslimani već dugo vremena imaju vlastite vjerske autoritete i vjerske obrazovne institucije koje posreduju proces razumijevanja između njih i evropskog okruženja ostajući pri tome u stalnom kontaktu sa centrima islamske učenosti u muslimanskom svijetu“.

'Što vidimo to vjerujemo'

Jasno mu je, navodi, da “nismo uvijek uspjeli u tom susretu sa modernošću ostati vjerni svojoj misiji, niti su nam ta naša rješenja uvijek pomogla da budemo prihvaćeni od svih krugova u Evropi, a posebno ne od nekih naših komšija, ali govorimo o dominantnim tokovima“.

On, slično kao i Omerika, nije siguran da se može kazati da je “bosanski islam“ podloga za integraciju te religije u Evropi.

Bilo bi to, kaže, preambiciozno s obzirom da je iskustvo BiH u tom pogledu vrlo specifično i kao takvo teško direktno prenosivo.

“Ali ono sigurno jeste jedan pozitivan primjer koji može pomoći u izgradnji povjerenja, razbijanju obostranih predrasuda i ohrabrivanju svih učesnika u procesu susretanja islama i Evrope da su islamske i evropske vrijednosti kompatibilne u mjeri koja omogućava uzajamno obogaćujući suživot. Taj živi primjer je podjednako potreban i muslimanima i nemuslimanima u vremenu opće manipulacije strahom i spekulacija svakakvim scenarijima“, kaže on.

U tom pogledu je, zaključuje Alibašić citirajući englesku poslovicu, “seeing is believing - što vidimo to vjerujemo“, iskustvo Bosne i Hercegovine dragocjeno.

Izvor: Al Jazeera