16.1.15

RELIGIJA I POMIRENJE U BOSNI I HERCEGOVINI - očima suvremenih sociologâ religije

Na konferenciji sa prof. dr. Ivanom Markešićem i prof. dr. Esadom Ćimićem 

Čitateljima Prometeja već je zacijelo poznato ne samo da se u organizaciji Sveučilišta u Edinburghu (Škotska) i Centra za empirijska istraživanja religije iz Sarajeva već dvije i pol godine provodi projekt znanstvenog istraživanja religije i pomirenja u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama, nego da im je također – temeljem medijskih izvješća – poznato i do kojih se rezultata u tome istraživanju došlo. Da se s navedenim znanstvenim istraživanjem nije stalo i da se neće stati vidi se iz najave gore spomenutih institucija da će se u svrhu produbljivanja navedenoga znanstvenog istraživanja i nastavka znanstvenog projekta ovaj tjedan, točnije od 16. do 18. siječnja 2015., na Fakultetu društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Sveučilište 'Hercegovina', Bijakovići–Međugorje, održati dvodnevna znanstvena konferencija s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom „RELIGIJA I POMIRENJE U BOSNI I HERCEGOVINI – IZAZOVI I MOGUĆNOSTI: izgradnja akademske istraživačke mreže usredotočene na pomirenje i religiju u BiH i susjednim zemljama“. Konferencija će se održati uz potporu njemačke Zaklade Konrad Adenauer Stiftung (Ured u BiH) i Sveučilišta 'Hercegovina' iz Bijakovića i bit će logičan nastavak dosadašnjih istraživanja ovih institucija.

Uvid u kompletnije rezultate tih istraživanja čitatelji Prometeja mogu izvršiti na stranicama: http://relwar.wordpress.com/activities/research/second-surveypublished/ i prethodno na: http://relwar.wordpress.com/activities/research/rebuilding-after-conflict-inbosnia-herzegovina/survey-on-attitudes-to-reconciliation-bosnia-herzegovina/

Kako je izdolje priloženoga Programa vidljivo, na konferenciji ćesvojim izlaganjima sudjelovati sociolozi religije – starije i mlađe generacije - iz Bosne i Hercegovine,Hrvatske, Slovenije, Srbijei Škotske. Govorit će o nekim za Bosnu i Hercegovinu, ali i za njezine susjedne države, veoma važnim temama – o odnosu i ulozi religije i religijskih zajednica prema pomirenju i izgradnji povjerenja.

Već u petak, 16. siječnja 2015., nakon pozdravadobrodošlice koje će sudionicima Konferencije iskazati rektor Sveučilišta 'Hercegovina', prof. dr. Milenko Brkić, te ravnatelj zaklade Konrad Adenauer Stiftungu BiH, prof. dr. Karsten Dümmel, bit će u okviru govora o projektu FAKTORI POMIRENJA: RELIGIJA, LOKALNI ODNOSI, LJUDI I POVJERENJE, obrađivane sljedeće teme: Temelj i razvoj istraživačkog projekta 'Religija i pomirenje' (G. Wilkes, Škotska, UK), Žene, religija i pomirenje u poslijeratnoj BiH (Z. Popov Momčinović, BiH), Indikatori religioznosti u istraživanjima (Z. Kuburić, Srbija), Političke preferencije i podrška procesima pomirenja i izgradnje povjerenja (D. Marko, Srbija), Stavovi mladih o religioznosti i pomirenju u BiH (M. Jusić, BiH).

U subotu, 17. siječnja 2015.,u prvome dijelu rada konferencije, dat će se jedan širi povijesni pregled socioreligijskih istraživanja u Bosni i Hercegovini i regiji. Posebna pozornost posvetit će sekako dobivenim rezultatima u tim socioreligijskim istraživanjima tako i razvoju znanstvene grane sociologije religije. U tome smislu raspravljat će se o sljedećim temama: K određivanju socijalne distance među vjerskim zajednicama (katolici, muslimani, pravoslavni) u Bosni i Hercegovini (E. Ćimić, Hrvatska), Religioznost i autoritarizam – gdje je ključ za pomirbu? (S. Flere,Slovenija) te Duhovnost ili religija? (I. Grubišić, Hrvatska).

Svoja iskustva iz predratnih istraživanja u Bosni i Hercegovini iznijet će R. Dunđerović (Srbija) Faktori diskriminacije učenika na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, I. Markešić (Hrvatska) Kočničari pomirenja u BiH: obični građanin ili političke i crkvene elite? te I. Cvitković (BiH) Poteškoće (nekadašnje i sadašnje) u sociološkom istraživanju religioznosti stanovništva u BiH. Oni će dati glavne naglaske iz znanstvenih analiza rezultata tih istraživanja te ukazati na metodološke izazove u usporedbi s današnjim vremenom.

Upravo o tim izazovima 'starih', ali i potrebama i mogućnostima 'novih istraživanja' u sociologiji religije u BiH i susjednim zemljama govorit će D. Abazović (BiH) Šta je još od interesa za sociologiju? O nužnosti istraživanja sociopolitičkih identiteta kodiranih u religijskim kategorijama, A. Kristić (BiH) Zapreke za učinkovitost mirovnih aktera religioznih profila, Đ. Čekrlija (BiH) Ni stado ćud ne mijenja: Religioznost kao distinktivna karakteristika pojedinca ili društvena orijentacija, zatim S. Kukić (BiH) Metodološki izazovi društvenih istraživanja u bh. društvu s obzirom na društvenu funkciju religije te N. Knežević (Srbija) Profanizacija svetoga i sakralizacija političkog u javnom diskursu verskih velikodostojnika na prostoru zapadnog Balkana.

Sudionici konferencije će radi osobnog upoznavanja s bogatstvom religijske raznolikosti ovoga kraja sredinom dana posjetiti tekiju u Blagaju, manastir u Žitomislićima kraj Počitelja te župu Međugorje.

Na kraju konferencije, u nedjelju, 18. siječnja 2015., svoj kritički osvrt na tijek i rezultate dosadašnjih istraživanja dat će G. Andrejč (Škotska, UK) 'Vjera', 'religija', 'pomirenje' – konceptualna razmatranja u bh. kontekstu, Đ. Šeta (BiH) Međureligijska saradnja u izgradnji društvenog kapitala u lokalnoj sredini kroz ženske nevladine organizacije te jedan od glavnih organizatora ove konferencije, ravnatelj Fakulteta, mr. sc. Marko-Antonio Brkić (BiH) Religijska višedimenzionalnost i frustracija društvenim identitetom (pojedinačnim i kolektivnim) u procesu izgradnje povjerenja u BiH.

Kako se iz gore navedenoga vidi, smisao konferencije je „povezati prethodna iskustva iz ranijih istraživanja o društvenoj ulozi religije u BiH i susjednim zemljama“te naznačiti„nove potrebe, izazove i mogućnosti istraživanja u području sociologije religije“, poglavito s obzirom „na odnos religije i pomirenja, odnosno izgradnje povjerenja“, čime se, temeljem najnovijih zbivanja u Europi i svijetu, ali posebno u Bosni i Hercegovini i zemljama u njezinu okruženju, „želi probuditi i produbiti interes društva u cjelini“.

Svi zainteresirani su dobrodošli.


Ivan Markešić (Prometej.ba)