Osam godina nakon napada na World Trade Center u New Yorku, 'borba protiv terorizma' imala je višestrukog uticaja na medije i shvatanje slobode informacije i izražavanja. Sa druge strane, mediji su takodje imali velikog uticaja na kreiranje novog javnog diskursa o terorizmu i percepciji 'drugog' u tom kontekstu.Kako definišemo terorizam danas? Kako mediji izvještavaju o terorizmu? Kakva su profesionalna iskustva bavljenja ovom temom u BiH, koje su prepreke, izazovi, dileme? Kako je dosadašnje izvještavanje o terorizmu uticalo na islamističke pokrete i muslimansku zajednicu u BiH i svijetu?
O tome se sinoć razgovaralo u sarajevskom Mediacentru, tokom debate sa gostima Vladom Azinovićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Esadom Hećimovićem, novinarom magazina BH DANI i Muhamedom Jusićem, islamskim teologom iz BiH, esejistom i prevodiocem.
Vlado Azinović terorizmom kao temom za istraživanje počeo sa baviti nakon napada u SAD-u 2001. godine. Naslovi i udarne vijesti vodećih svjetskih medija, osim što su pominjali BiH kao mjesto nastanka Al-Kaide, imali su tendenciju da uvjere da je cijeli svijet u ratu protiv teorizma.
„Ako je teror po svom izvornom značenju strah, a terorizam zastrašivanje što je u suštini strah kao emocija, kako možemo biti u ratu protiv emocije? Ako je terorizam taktika, kako možemo voditi rat protiv taktike? I tu leži odgovornost medija – podlegli su pritisku jer su prihvatili konstrukciju 'rat protiv terorizma'“, kaže Azinović.
Za novinara Esada Hećimovića, koji takođe godinama istražuje utjecaje terorističkih grupa u Bosni i Hercegovini, postoje dva otvorena pitanja za ovo društvo. Kakva je veza BiH sa napadima 11. septembra, ako se zna da je u Sarajevu u dva navrata ('92. i '95.) boravio čovjek za kojeg tvrde da je napravio prvi plan napada za Bin Ladena.
Drugo pitanje je – kako je to utjecalo na sliku BiH u svijetu, dovodeći je u vezu sa svjetskim terorizmom.
Na pitanje iz publike 'šta misli o tvrdnjama da su Amerikanci inscenirali napade', Hećimović je odgovorio: „O tome mislim što i o tvrdnjama da su Sarajlije inscenirale napad na Markale.“
'Terorizam je kad ubiješ jednog a zastrašiš milione'
Zbog medijske pažnje i načina na koji joj se daje prostor u medijima, danas se može primijeniti krilatica 'terorizam je da ubiješ jednog a zastrašiš milione', kaže Muhamed Jusić, islamski teolog i esejist.
„Potreba za medijskom pažnjom dodatno radikalizira ekstremističku taktiku. Želja za medijskom pažnjom je sve veća. Za Al-Zarqawija niko nije znao niti je imao ugled, dok ga u UN-u kao prijetnju nije pomenuo Colin Powell. Od tada gradi ugled u unutrašnjim strukturama Al-Kaide, iako mu je ranije spočitavan kriminalni dosije. Prevagnula je logika 'dok ga Amerikanci traže, mora da je dobar'“, pojašnjava Jusić.
Govoreći o simbiozi medija i terorizma, Jusić je upozorio da islamistički pokreti svaki put idu sve dalje pokušavajući pridobiti medijsku pažnju. Primjer za to je slučaj jednog od samoubilačkih napada pripadnika Al-Kaide, u kojem policija nije objavila informaciju da je bombaš bombu nosio u stomaku.
Informaciju je naknadno objavila Al-Kaida, da izazove još veći strah i pokaže da su teroristi nadmoćni i nad detektorima.
U tom kontekstu, zajednički zaključak je da su mediji dio igre te da nekada nesvjesno, a nekada i vrlo svjesno, pomažu cijeli proces, te da je neophodno više pažnje i odgovornosti posvetiti načinu na koji se o terorizmu i teroristima izvještava.
Zbog medijske pažnje i načina na koji joj se daje prostor u medijima, danas se može primijeniti krilatica 'terorizam je da ubiješ jednog a zastrašiš milione', kaže Muhamed Jusić, islamski teolog i esejist.
„Potreba za medijskom pažnjom dodatno radikalizira ekstremističku taktiku. Želja za medijskom pažnjom je sve veća. Za Al-Zarqawija niko nije znao niti je imao ugled, dok ga u UN-u kao prijetnju nije pomenuo Colin Powell. Od tada gradi ugled u unutrašnjim strukturama Al-Kaide, iako mu je ranije spočitavan kriminalni dosije. Prevagnula je logika 'dok ga Amerikanci traže, mora da je dobar'“, pojašnjava Jusić.
Govoreći o simbiozi medija i terorizma, Jusić je upozorio da islamistički pokreti svaki put idu sve dalje pokušavajući pridobiti medijsku pažnju. Primjer za to je slučaj jednog od samoubilačkih napada pripadnika Al-Kaide, u kojem policija nije objavila informaciju da je bombaš bombu nosio u stomaku.
Informaciju je naknadno objavila Al-Kaida, da izazove još veći strah i pokaže da su teroristi nadmoćni i nad detektorima.
U tom kontekstu, zajednički zaključak je da su mediji dio igre te da nekada nesvjesno, a nekada i vrlo svjesno, pomažu cijeli proces, te da je neophodno više pažnje i odgovornosti posvetiti načinu na koji se o terorizmu i teroristima izvještava.
Preuzeto sa: http://www.radiosarajevo.ba/content/view/10915/32/
