Autor F. KARALIĆ – Dnevni Avaz, 2011-07-06 06:12:00
Ako se u Gornju Maoču šalje 60
0 policajaca, zašto se isto to ne uradi 12. jula u Srebrenici, kada se usred čaršije vrijeđaju žrtve, rekao reis Cerić Prvi dan naučnog skupa „Islamska scena u BiH“ koji je jučer počeo na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a na kojem, osim kompetentnih stručnjaka, učestvuju i državni službenici, novinari i diplomati, obilježila je debata o pojavama alternativnih islamskih učenja u BiH. Kolokvij su organizirali Fondacija „Konrad Adenauer“ i Udruženje ilmijje Islamske zajednice (IZ) u BiH.
Sigurnost građana
Reisu-l-ulema IZ u BiH Mustafa ef. Cerić podsjetio je na pojave koje su danas na sceni, a dovode se u vezu s islamom. On je kazao da je teroristički napad na Policijsku stanicu u Bugojnu prošle godine uznemirio sve, a posebno IZ. Također, poručio je da nedjela koje pojedinci čine u ime islama ne čine štetu IZ, jer to nema veze s ovom vjerom.
On je podsjetio da se u BiH svake godine okupljaju pripadnici Ravnogorskog pokreta, koji javno govore o tome da se sprema rat. Baš zbog toga, reis Cerić smatra da država mora biti objektivna i neutralna, te svi pokreti i grupe koji ugrožavaju mir i sigurnost građana moraju biti tretirani po istim kriterijima.
- Ne možete poslati 600 policajaca u Gornju Maoču, a istovremeno gledati kako se 12. jula u Srebrenici usred čaršije vrijeđaju žrtve genocida, koje su dan ranije ukopavali svoje najmilije. Zašto tamo nisu poslati policajci. Mi tražimo da se prema svima primjenjuju isti aršini - kazao je reis Cerić te izrazio nadu da će sljedeći sličan simpozij okupiti i pripadnike drugih vjerskih zajednica i organizacija.
Predstavnik IZ u BiH i učesnik kolokvija prof. Muhamed Jusić kazao je da pitanje islamskog učenja u BiH i svijetu podliježe trendu globalizacije.
Otvoreno govoriti
- Javljaju se različite interpretacije islama, što nužno ne znači da su sva ta učenja negativna. Ipak, postoje neke tendencije koje zabrinjavaju veći dio bh. javnosti. Predstavnici IZ u BiH žele otvoreno razgovarati o tim temama kako bismo napravili mjeru između pluralizma misli, ideja i stavova - rekao je Jusić.
Sekularizam u Turskoj
Reis Cerić je tokom diskusije kazao da je najidealniji oblik sekularizma onaj zastupljen u Turskoj.
- Turski sekularizam je uporediv samo sam sa sobom i ne bi se mogao svugdje primijeniti, čak ni u svim muslimanskim državama. Nadam se da će Turci staviti patent na svoj sekularizam - rekao je reis Cerić.
Brojni stručnjaci
Za dvodnevni skup planirano je sedam tema koje će obraditi kompetentni stručnjaci, a učestvuju Mensur ef. Pašalić, prof. dr. Enes Karić, prof. Mustafa Spahić, prof. dr. Fikret Karčić, doc. dr. Dževad Hodžić, mr. Ahmet Alibašić, prof. Ekrem Tucaković i brojni drugi intelektualci i stručnjaci iz ove oblasti
Islamska scena u BiH: Opasno pretvaranje vjere
u ideologiju
Detalj sa dvodnevnog kolokvija; foto: Senad Gubelić
Piše: Edina Kamenica -Oslobođenje
06/07/11 01:57
Turska, Malezija i Indonezija na djelu pokazuju pozitivni sekularizam, istakao prof. dr. Enes Karić • Musliman koji ne priznaje šerijat izlazi iz islama, izjavio reis Cerić • Šerijat se primjenjuje samo na muslimane, objasnio Mustafa Spahić
u ideologijuDetalj sa dvodnevnog kolokvija; foto: Senad Gubelić
Piše: Edina Kamenica -Oslobođenje
06/07/11 01:57
Turska, Malezija i Indonezija na djelu pokazuju pozitivni sekularizam, istakao prof. dr. Enes Karić • Musliman koji ne priznaje šerijat izlazi iz islama, izjavio reis Cerić • Šerijat se primjenjuje samo na muslimane, objasnio Mustafa Spahić
Kako pomiriti razliku između onoga što pripada državi i onoga što je Božije, upitala je na jučerašnjem, prvom danu kolokvija „Islamska scena u BiH" Sabina Wolkner, direktorica bh. Fondacije „Konrad Adenaur", uz Udruženje ilmijje u BiH, suorganizatora ovog skupa, čiji je cilj da se državnim službenicima, diplomatama, medijskim radnicima pruži što cjelovitija i preciznija informacija o pojavama alternativnih islamskih učenja i islamske prakse.
Odgovorio je prvi prof. dr. Enes Karić, koji je prije toga napravio kratak pregled alternativnih učenja i trvenja, koja su se pojavila odmah nakon smrti Poslanika Muhammeda a. s. Citirajući mišljenje da je „muslimanska povijest uvijek ispod nogu muslimana", dr. Karić je podsjetio na činjenicu da su ti sukobi prvenstveno nastajali iz političkih, kulturološko-civilizacijskih, a tek onda iz teoloških naravi. Za vrijeme prvog halife Ebu Bekra, umro prirodnom smrću 634. godine, dolazi do pobune beduinskih plemena, koja su prihvatila islam, ali ne i zekjat (porez): "Oni su tada bili pobijeđeni, ali su se reintegrirali kada je halifa prešao u Damask", kazao je dr. Karić, istakavši da je 644. g. ubijen h. Omer. Iako se islam širio i država cvjetala, opet je bilo nezadovoljnih. Da ne bi došlo do centralizacije vlasti, h. Omer je zabranio ashabima, najboljim prijateljma Poslanikovim, da sele iz Medine. I halifa Osman je ubijen 656. godine, a uzrok tome je bio rivalitet plemena kojeg je predstavljao, Kurejšija i poklonika Hazreti Alija, koji potom postaje halifa. No, i on je ubijen 661. godine, kao posljedica sukoba mekanskih, aristokratskih i narodnih elemenata. Dakle, istakao je dr. Karić, „trojica halifa su ubijena, a bili su izabrani na demokratski način". Upravo za četvrtog halifu, zeta Poslanikovog, muža njegove kćerke Fatime, od kojeg je, prema shvatanju šija (pristaša, zagovornika) nastupio imamet, dolazi do raskola islamske zajednice, (velike kušnje). Dr. Karić je naglasio da su tri sljedbe ranog islama: sunizam, šiizam, haridžitizam, ali unutar svake od njih je mnoštvo raznih sekti, pravaca, pokreta, „gdje vlada gipka tolerancija": može se biti hanefija po obredu, i mevlevija po uvjerenju, ali haridžija i šija nikad ne može biti ista osoba.
Stara i nova Vijećnica
Dr. Karić je zapitao: "Možemo li se mi izvorno negdje vratiti? Evo, Vijećnica se obnavlja, ali to nikada neće biti ona Vijećnica, nego djelo sadašnjih majstora... Postoji uvijek napetost između reformatora i onog - čime se reformirati", ustvrdio je dr. Karić, a odgovarajući na pitanje, rekao je: "Nije antivjerski, antireligijski da građanska država osigura prostor za različite diskurse, ali postoji i sklonost gledanja da svi muslimani na ovom svijetu ne prihvataju državu, što nije tačno... Šerijat je samo jedan od izvora zakonodavstva... Turska, Malezija i Indonezija na djelu pokazuju pozitivni sekularizam... Naravno, ima sekulara i sekulara. I komunizam je bio sekularan, i fašizam je bio sekularan... Muslimani nisu an block protiv pozitivnog sekularizma", naglasio je prof. dr. Karić, a u diskusiju se uključio i reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, koji je, inače, pozdravivši učesnike, naglasio da „znanje o činjenicama nije i znanje o vrijednostima", te dodao da „čovjek neće biti lojalan ni zajednici ni društvu u kojem nema mogućnost iskazivanja sposobnosti. A prihvatanje zakona je dokaz čovjekove slobode..."
Za reisa Cerića je dilema da li su muslimani za ili protiv sekularizma istrošena... Podsjetivši na razne njegove modele, francuski, američki, komunistički („kada je država silom htjela ukloniti religiju"), reisu-l-ulema je upozorio i na to da se postavljanjem tog pitanja nekada misli da se muslimani žele odreći islama i šerijata: "To se nikada neće dogoditi. Musliman koji ne priznaje šerijat izlazi iz islama... Državu treba praviti na principu demokratije i ljudskih prava, da ljudi odlučuju koliko će biti šerijata i da u sredinama u kojima su nemuslimani manjina njima budu osigurana sva prava. Bez toga nema konstruktivnog dijaloga", kazao je reis Cerić, pomenuvši i sam Tursku „koja je prošla kroz sekularizam i sada su tamo najbolji muslimani. Ali, turski sekularizam je uporediv samo sa sobom, i ja se nadam da će Turci staviti patent na njega". Da li je nepoštivanje zakona države vrsta anarhije, zapitao je predstavnik federalnog MUP-a profesora dr. Muhameda Jusića, koji je, govoreći o islamističkim pokretima u 20. stoljeću i u BiH, istakao da ti pokreti nisu nikad bili monolitni: "Zašto oni hoće da se vrate na izvor, da naprave McDonalds religiju, što se može konzumirati svugdje, kao što su i McDonaldsi svugdje", zapitao je prof. Jusić, zaključivši da je to uvijek odgovor na aktuelno stanje muslimana.
REIS CERIĆ NA KOLOKVIJU 'ISLAMSKA SCENA U BIH':
Odgovorio je prvi prof. dr. Enes Karić, koji je prije toga napravio kratak pregled alternativnih učenja i trvenja, koja su se pojavila odmah nakon smrti Poslanika Muhammeda a. s. Citirajući mišljenje da je „muslimanska povijest uvijek ispod nogu muslimana", dr. Karić je podsjetio na činjenicu da su ti sukobi prvenstveno nastajali iz političkih, kulturološko-civilizacijskih, a tek onda iz teoloških naravi. Za vrijeme prvog halife Ebu Bekra, umro prirodnom smrću 634. godine, dolazi do pobune beduinskih plemena, koja su prihvatila islam, ali ne i zekjat (porez): "Oni su tada bili pobijeđeni, ali su se reintegrirali kada je halifa prešao u Damask", kazao je dr. Karić, istakavši da je 644. g. ubijen h. Omer. Iako se islam širio i država cvjetala, opet je bilo nezadovoljnih. Da ne bi došlo do centralizacije vlasti, h. Omer je zabranio ashabima, najboljim prijateljma Poslanikovim, da sele iz Medine. I halifa Osman je ubijen 656. godine, a uzrok tome je bio rivalitet plemena kojeg je predstavljao, Kurejšija i poklonika Hazreti Alija, koji potom postaje halifa. No, i on je ubijen 661. godine, kao posljedica sukoba mekanskih, aristokratskih i narodnih elemenata. Dakle, istakao je dr. Karić, „trojica halifa su ubijena, a bili su izabrani na demokratski način". Upravo za četvrtog halifu, zeta Poslanikovog, muža njegove kćerke Fatime, od kojeg je, prema shvatanju šija (pristaša, zagovornika) nastupio imamet, dolazi do raskola islamske zajednice, (velike kušnje). Dr. Karić je naglasio da su tri sljedbe ranog islama: sunizam, šiizam, haridžitizam, ali unutar svake od njih je mnoštvo raznih sekti, pravaca, pokreta, „gdje vlada gipka tolerancija": može se biti hanefija po obredu, i mevlevija po uvjerenju, ali haridžija i šija nikad ne može biti ista osoba.
Stara i nova Vijećnica
Dr. Karić je zapitao: "Možemo li se mi izvorno negdje vratiti? Evo, Vijećnica se obnavlja, ali to nikada neće biti ona Vijećnica, nego djelo sadašnjih majstora... Postoji uvijek napetost između reformatora i onog - čime se reformirati", ustvrdio je dr. Karić, a odgovarajući na pitanje, rekao je: "Nije antivjerski, antireligijski da građanska država osigura prostor za različite diskurse, ali postoji i sklonost gledanja da svi muslimani na ovom svijetu ne prihvataju državu, što nije tačno... Šerijat je samo jedan od izvora zakonodavstva... Turska, Malezija i Indonezija na djelu pokazuju pozitivni sekularizam... Naravno, ima sekulara i sekulara. I komunizam je bio sekularan, i fašizam je bio sekularan... Muslimani nisu an block protiv pozitivnog sekularizma", naglasio je prof. dr. Karić, a u diskusiju se uključio i reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, koji je, inače, pozdravivši učesnike, naglasio da „znanje o činjenicama nije i znanje o vrijednostima", te dodao da „čovjek neće biti lojalan ni zajednici ni društvu u kojem nema mogućnost iskazivanja sposobnosti. A prihvatanje zakona je dokaz čovjekove slobode..."
Za reisa Cerića je dilema da li su muslimani za ili protiv sekularizma istrošena... Podsjetivši na razne njegove modele, francuski, američki, komunistički („kada je država silom htjela ukloniti religiju"), reisu-l-ulema je upozorio i na to da se postavljanjem tog pitanja nekada misli da se muslimani žele odreći islama i šerijata: "To se nikada neće dogoditi. Musliman koji ne priznaje šerijat izlazi iz islama... Državu treba praviti na principu demokratije i ljudskih prava, da ljudi odlučuju koliko će biti šerijata i da u sredinama u kojima su nemuslimani manjina njima budu osigurana sva prava. Bez toga nema konstruktivnog dijaloga", kazao je reis Cerić, pomenuvši i sam Tursku „koja je prošla kroz sekularizam i sada su tamo najbolji muslimani. Ali, turski sekularizam je uporediv samo sa sobom, i ja se nadam da će Turci staviti patent na njega". Da li je nepoštivanje zakona države vrsta anarhije, zapitao je predstavnik federalnog MUP-a profesora dr. Muhameda Jusića, koji je, govoreći o islamističkim pokretima u 20. stoljeću i u BiH, istakao da ti pokreti nisu nikad bili monolitni: "Zašto oni hoće da se vrate na izvor, da naprave McDonalds religiju, što se može konzumirati svugdje, kao što su i McDonaldsi svugdje", zapitao je prof. Jusić, zaključivši da je to uvijek odgovor na aktuelno stanje muslimana.
REIS CERIĆ NA KOLOKVIJU 'ISLAMSKA SCENA U BIH':
Turska ima najidealniji se
kularizam, nadam se da će ga patentirati
Utorak 05.07.2011.
Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu danas je počeo dvodnevni kolokvij o temi 'Islamska scena u Bosni i Hercegovini', čiji je inicijator reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, koji je održao i uvodnu riječ. Skup su zajednički organizirali Udruženje ilmije Islamske zajednice BiH i Fondacija Konrad Adenauer
Cilj kolokvija je da se službenici u državnim službama sigurnosti, pravosuđu i tužilaštvu, medijski djelatnici kao i diplomate u BiH informiraju o pojavama alternativnih islamskih učenja i islamske prakse koje se posljednjih godina sreću u BiH, tako da je skup počeo predavanjem prof. dr. Enesa Karića s FIN-a o reformatorskim pokretima i radikalnim grupama u muslimanskoj povijesti, a prof. Muhamed Jusić iz IZ BiH nastavio je predavanjem o temi "Islamistički pokreti u XX stoljeću i njihovo prisustvo u BiH".
Nakon ovoga uslijedila je diskusija u radikalnim muslimanskim grupama u BiH, a reis Cerić se dodirnuo i sekularnosti modernih država, iako je tema "Religija i politika u sekularnom društvu" na dnevnom redu tek sutra:
"Bili smo svjedoci agresivnog ateizma, kada je država pokušavala da zatre sva prava vjernika", rekao je Cerić za vrijeme diskusije, dodavši da je najidealniji oblik sekularizma onakav kakav je zastupljen u Turskoj: "Sad su napredna zemlja, zato što su rušili sekularizam. Turski sekularizam je uporediv samo sam sa sobom i ne bi se mogao svugdje primijeniti, ne bi se mogao primijeniti ni u svim muslimanskim državama. Nadam se da će Turci staviti patent na svoj sekularizam".
Cerić je govorio i o šerijatskom pravu, rekavši da se nijedan musliman, bez obzira da li je liberalan ili konzervativan, nikad ne može odreći šerijata, jer bi to ujedno značilo da izlazi iz vjere.
U tom kontekstu, predstavnik Federalnog MUP-a koji je učestvovao u radu kolokvija je pitao koji je onda način da se policija i sigurnosne službe bore protiv terorizma u BiH, kada pripadnici radikalnog islamskog pokreta - kakav je recimo Naser Palislamović, jedan od osumnjičenih za počinjeni teroristički napad na Policijsku stanicu u Bugojnu 2010. godine - ne priznaju zakone države BiH, nego samo Božije zakone.
Na to je prof. Mustafa Spahić sa Gazi Husrev-begove medrese rekao da se šerijat "izričito primijenjuje samo posebno": "Primjena šerijata na univerzalne ljude je nemoguća, jer bi to predstavljalo negaciju slobode. Šerijat se primijenjuje samo na one koji hoće da budu muslimani".
Prof. Spahić je još rekao i da se ljudi moraju boriti i suprotstaviti nasilju i teroru, čak i ako on dolazi od naših najbližih.
"Nije dozvoljeno skrivanje terorista i ratnih zločinaca, kao što je to Srbija radila kad je riječ o Mladiću, a sada će još za to biti i nagrađena", dodao je prof. Spahić.
Profesor FIN-a koji je svojim predavanjem otvorio današnji kolikvij, prof, dr. Enes Karić iskoristio je ovu priliku da kaže da je "veoma važno razvijati kulturu o tome šta je doista Božije kod svećenstva i imama, a šta je ljudsko. Moramo znati da je ophođenje s Kur'anom ljudsko, i zato svako mora imati ljudsku odgovornost kako tumači vjeru".
Prisutne je pozdravila i direktorica Fondacije Konrad Adenauer u BiH Sabine Wolkner koja je rekla da vjerske zajednice, posebno u multietničkim društvima kao što je to slučaj u BiH, treba da se otvore za razgovor da bi doprinijele razumijevanju.
Ipak, da od razgovora nema ništa, postalo je jasno vrlo brzo kada smo zamolili reisu-l-ulemu Mustafu ef. Cerića za intervju za DEPO PORTAL.
Nakon njegovog mlakog stiska ruke i našeg upita, reis je kratko rekao da nema vremena. Na naše insistiranje da intervju možemo dogovoriti i za narednu sedmicu ili nekad kad njemu odgovara, čovjek koji je prethodno slatkorječivo pred kamerama u izjavi govorio da u Islamskoj zajednici BiH "hoće da čuju sve glasove, i one koji nam se ne dopadaju", uputio nas je na Ekrema Tucakovića, glasnogovornika IZ BiH, koji ga prati u stopu. Rekao je da će se brzo vratiti, pa smo ga sačekali da isprati reisa Cerića do svog auta, međutim on se ni nakon 15 minuta čekanja nije vratio na FIN. Tako smo, uprkos dobroj namjeri, ostali bez intervjua sa vrhovnim poglavarom IZ u BiH.
(DEPO/md)
kularizam, nadam se da će ga patentiratiUtorak 05.07.2011.
Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu danas je počeo dvodnevni kolokvij o temi 'Islamska scena u Bosni i Hercegovini', čiji je inicijator reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, koji je održao i uvodnu riječ. Skup su zajednički organizirali Udruženje ilmije Islamske zajednice BiH i Fondacija Konrad Adenauer
Cilj kolokvija je da se službenici u državnim službama sigurnosti, pravosuđu i tužilaštvu, medijski djelatnici kao i diplomate u BiH informiraju o pojavama alternativnih islamskih učenja i islamske prakse koje se posljednjih godina sreću u BiH, tako da je skup počeo predavanjem prof. dr. Enesa Karića s FIN-a o reformatorskim pokretima i radikalnim grupama u muslimanskoj povijesti, a prof. Muhamed Jusić iz IZ BiH nastavio je predavanjem o temi "Islamistički pokreti u XX stoljeću i njihovo prisustvo u BiH".
Nakon ovoga uslijedila je diskusija u radikalnim muslimanskim grupama u BiH, a reis Cerić se dodirnuo i sekularnosti modernih država, iako je tema "Religija i politika u sekularnom društvu" na dnevnom redu tek sutra:
"Bili smo svjedoci agresivnog ateizma, kada je država pokušavala da zatre sva prava vjernika", rekao je Cerić za vrijeme diskusije, dodavši da je najidealniji oblik sekularizma onakav kakav je zastupljen u Turskoj: "Sad su napredna zemlja, zato što su rušili sekularizam. Turski sekularizam je uporediv samo sam sa sobom i ne bi se mogao svugdje primijeniti, ne bi se mogao primijeniti ni u svim muslimanskim državama. Nadam se da će Turci staviti patent na svoj sekularizam".
Cerić je govorio i o šerijatskom pravu, rekavši da se nijedan musliman, bez obzira da li je liberalan ili konzervativan, nikad ne može odreći šerijata, jer bi to ujedno značilo da izlazi iz vjere.
U tom kontekstu, predstavnik Federalnog MUP-a koji je učestvovao u radu kolokvija je pitao koji je onda način da se policija i sigurnosne službe bore protiv terorizma u BiH, kada pripadnici radikalnog islamskog pokreta - kakav je recimo Naser Palislamović, jedan od osumnjičenih za počinjeni teroristički napad na Policijsku stanicu u Bugojnu 2010. godine - ne priznaju zakone države BiH, nego samo Božije zakone.
Na to je prof. Mustafa Spahić sa Gazi Husrev-begove medrese rekao da se šerijat "izričito primijenjuje samo posebno": "Primjena šerijata na univerzalne ljude je nemoguća, jer bi to predstavljalo negaciju slobode. Šerijat se primijenjuje samo na one koji hoće da budu muslimani".
Prof. Spahić je još rekao i da se ljudi moraju boriti i suprotstaviti nasilju i teroru, čak i ako on dolazi od naših najbližih.
"Nije dozvoljeno skrivanje terorista i ratnih zločinaca, kao što je to Srbija radila kad je riječ o Mladiću, a sada će još za to biti i nagrađena", dodao je prof. Spahić.
Profesor FIN-a koji je svojim predavanjem otvorio današnji kolikvij, prof, dr. Enes Karić iskoristio je ovu priliku da kaže da je "veoma važno razvijati kulturu o tome šta je doista Božije kod svećenstva i imama, a šta je ljudsko. Moramo znati da je ophođenje s Kur'anom ljudsko, i zato svako mora imati ljudsku odgovornost kako tumači vjeru".
Prisutne je pozdravila i direktorica Fondacije Konrad Adenauer u BiH Sabine Wolkner koja je rekla da vjerske zajednice, posebno u multietničkim društvima kao što je to slučaj u BiH, treba da se otvore za razgovor da bi doprinijele razumijevanju.
Ipak, da od razgovora nema ništa, postalo je jasno vrlo brzo kada smo zamolili reisu-l-ulemu Mustafu ef. Cerića za intervju za DEPO PORTAL.
Nakon njegovog mlakog stiska ruke i našeg upita, reis je kratko rekao da nema vremena. Na naše insistiranje da intervju možemo dogovoriti i za narednu sedmicu ili nekad kad njemu odgovara, čovjek koji je prethodno slatkorječivo pred kamerama u izjavi govorio da u Islamskoj zajednici BiH "hoće da čuju sve glasove, i one koji nam se ne dopadaju", uputio nas je na Ekrema Tucakovića, glasnogovornika IZ BiH, koji ga prati u stopu. Rekao je da će se brzo vratiti, pa smo ga sačekali da isprati reisa Cerića do svog auta, međutim on se ni nakon 15 minuta čekanja nije vratio na FIN. Tako smo, uprkos dobroj namjeri, ostali bez intervjua sa vrhovnim poglavarom IZ u BiH.
(DEPO/md)
Islam između tradicije i ekstremizma
SRNA - 05.07.2011 14:12
SARAJEVO - Neke od alternativnih islamskih grupa koje djeluju u BiH nisu u skladu sa zapadnim shvatanjem demokratije ili ravnopravnosti polova, izjavila je danas u Sarajevu Sabina Volkner, direktor Fondacije "Konrad Adenauer" u BiH.
"Nepotpune informacije o alternativnim islamskim pokretima često dovode do njihovog precjenjivanja ili potcjenjivanja, kao i osjećaja nesigurnosti", ocijenila je Volknerova na početku dvodnevnog skupa o temi "Islamska scena u BiH".
Muhamed Jusić iz Islamske zajednice u BiH je konstatovao da različite interpretacije islama koje su nekada bile strane na prostorima BiH "zapljuskuju obale tradicionalnog islama".
Prema njegovim riječima, to ne znači da su svi ti novi trendovi, novi pravci i učenja, po automatizmu negativni, ali Jusić upozorava da postoje tendencije koje na neki način zabrinjavaju veći dio javnosti u BiH, pa i Islamsku zajednicu.
"Islamska zajednica je otvorena za različite stavove i učenja, ali ima moralnu obavezu da sačuva tradicionalno učenje i da garantuje da se u tom otvaranju prema muslimanskom svijetu čitav proces ne odvede u pogrešnom pravcu, da ne skrene u nekom pravcu radikalizma, ekstremizma, što bi bilo kontraproduktivno", zaključio je Jusić.
Poglavar Islamske zajednice u BiH reis Mustafa Cerić rekao je na otvaranju skupa u Sarajevu da "slobodna zajednica znači toleranciju različitih uvjerenja.
Skup koji je organizovala Fondacija "Konrad Adenauer" u saradnji sa Udruženjem ilmije, okupio je službenike iz oblasti bezbjednosti, pravosuđa i medija, kao i diplomate, a za cilj ima informisanje o pojavama alternativnih islamskih učenja i islamske prakse posljednjih godina u BiH
SRNA - 05.07.2011 14:12
SARAJEVO - Neke od alternativnih islamskih grupa koje djeluju u BiH nisu u skladu sa zapadnim shvatanjem demokratije ili ravnopravnosti polova, izjavila je danas u Sarajevu Sabina Volkner, direktor Fondacije "Konrad Adenauer" u BiH.
"Nepotpune informacije o alternativnim islamskim pokretima često dovode do njihovog precjenjivanja ili potcjenjivanja, kao i osjećaja nesigurnosti", ocijenila je Volknerova na početku dvodnevnog skupa o temi "Islamska scena u BiH".
Muhamed Jusić iz Islamske zajednice u BiH je konstatovao da različite interpretacije islama koje su nekada bile strane na prostorima BiH "zapljuskuju obale tradicionalnog islama".
Prema njegovim riječima, to ne znači da su svi ti novi trendovi, novi pravci i učenja, po automatizmu negativni, ali Jusić upozorava da postoje tendencije koje na neki način zabrinjavaju veći dio javnosti u BiH, pa i Islamsku zajednicu.
"Islamska zajednica je otvorena za različite stavove i učenja, ali ima moralnu obavezu da sačuva tradicionalno učenje i da garantuje da se u tom otvaranju prema muslimanskom svijetu čitav proces ne odvede u pogrešnom pravcu, da ne skrene u nekom pravcu radikalizma, ekstremizma, što bi bilo kontraproduktivno", zaključio je Jusić.
Poglavar Islamske zajednice u BiH reis Mustafa Cerić rekao je na otvaranju skupa u Sarajevu da "slobodna zajednica znači toleranciju različitih uvjerenja.
Skup koji je organizovala Fondacija "Konrad Adenauer" u saradnji sa Udruženjem ilmije, okupio je službenike iz oblasti bezbjednosti, pravosuđa i medija, kao i diplomate, a za cilj ima informisanje o pojavama alternativnih islamskih učenja i islamske prakse posljednjih godina u BiH
Saopćenje MINA:
Sarajevo, 5. juli 2011. (MINA) - „Islamska scena u BiH", naziv je dvodnevnog kolokvija koji je u organizaciji Udruženja ilmijje IZ u BiH i saradnji s Fondacijom Konrad Adenauer danas počeo na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Cilj kolokvija je da se službenici u državnim službama sigurnosti, pravosuđa i tužilaštva, medijski radnici, kao i diplomate u BiH, informiraju o pojavama alternativnih islamskih učenja i islamske prakse koje se posljednjih godina sreću u BiH.
Nakon pozdravnih govora Mensura Pašalića, predsjednika Udruženja ilmije i Sabine Volkner, direktorice Fondacije Konrad Adenaur, kolokvij je zvanično otvorio reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uvodnim referatom u kojem je dao presjek islamskih pogleda na život i društvo i aktuelne pojave koje su danas na sceni, a dovode se u vezu s islamom.
Danas prvog dana rada Kolokvija referate su imali prof. dr Enes Karić: Reformatorski pokreti i radikalne grupe u muslimanskoj povijesti, prof. Muhamed Jusić: Islamistički pokreti u XX stoljeću i njihovo prisustvo u BiH prof. Mustafa Spahić: Sociološko-politička analiza pojave radikalizma, prof. Dr Fikret Karčić: Alternativne muslimanske grupe između šerijata i sekularnog prava.
Sutra, drugog dana izlaganja će imati doc. dr Dževad Hodžić: Religija i politika u sekularnom društvu, mr. Ahmet Alibašić: Islamski spektar - terminološko razgraničenje i prof. Ekrem Tucaković: Uloga IZ, medija i državnih institucija u pronalaženju rješenja. (Rijaset.ba)
Sarajevo, 5. juli 2011. (MINA) - „Islamska scena u BiH", naziv je dvodnevnog kolokvija koji je u organizaciji Udruženja ilmijje IZ u BiH i saradnji s Fondacijom Konrad Adenauer danas počeo na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Cilj kolokvija je da se službenici u državnim službama sigurnosti, pravosuđa i tužilaštva, medijski radnici, kao i diplomate u BiH, informiraju o pojavama alternativnih islamskih učenja i islamske prakse koje se posljednjih godina sreću u BiH.
Nakon pozdravnih govora Mensura Pašalića, predsjednika Udruženja ilmije i Sabine Volkner, direktorice Fondacije Konrad Adenaur, kolokvij je zvanično otvorio reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uvodnim referatom u kojem je dao presjek islamskih pogleda na život i društvo i aktuelne pojave koje su danas na sceni, a dovode se u vezu s islamom.
Danas prvog dana rada Kolokvija referate su imali prof. dr Enes Karić: Reformatorski pokreti i radikalne grupe u muslimanskoj povijesti, prof. Muhamed Jusić: Islamistički pokreti u XX stoljeću i njihovo prisustvo u BiH prof. Mustafa Spahić: Sociološko-politička analiza pojave radikalizma, prof. Dr Fikret Karčić: Alternativne muslimanske grupe između šerijata i sekularnog prava.
Sutra, drugog dana izlaganja će imati doc. dr Dževad Hodžić: Religija i politika u sekularnom društvu, mr. Ahmet Alibašić: Islamski spektar - terminološko razgraničenje i prof. Ekrem Tucaković: Uloga IZ, medija i državnih institucija u pronalaženju rješenja. (Rijaset.ba)
