Piše: Muhamed Jusić (Magazin Start BiH)
Američki predsjednik Barack Obama najavio je da će se ponovo kandidovati za tu poziciju i na predstojećim izborima 2012. pokušati još jednom osigurati podršku duboko politički i ideološki podijeljenih američkih birača.
Američki predsjednik Barack Obama najavio je da će se ponovo kandidovati za tu poziciju i na predstojećim izborima 2012. pokušati još jednom osigurati podršku duboko politički i ideološki podijeljenih američkih birača.
Na rubu recesije
Međutim, analitičari vjeruju kako mu to neće biti nimalo lak poduhvat s obzirom na veliko nezadovoljstvo i tešku ekonomsku situaciju u kojoj se Amerika i većina njenih građana nalazi. Njegova pobjeda prije tri godine došla je na krilima priče o nadi, vjeri u obnovu američkog sna (vidi se to i iz naslova jedne od Obaminih knjiga koja je iz štampe izašla baš tih dana, naslovljene sa „Smjelost nade: promišljanja o povratku američkog sna“) i bure nezadovoljstva prema neuspješnoj politici Busha Mlađeg, te neuspjelih ratova koje je u Iraku i Afganistanu vodila njegova administracija. Međutim, danas je ostalo malo onih koji vjeruju u Obamine lijepe riječi i povode se samo za njegovom karizmom, kao i onih koji utjehu i nadu nalaze u njegovim inspirativnim govorima. Oni danas gledaju u njegove rezultate i svoje prazne novčanike, i zato ih tek 45 odsto smatra da on „radi dobar posao“. Nakon ubistva Osame bin Ladina njegova popularnost je značajno porasla, ali samo nakratko i kako vrijeme odmiče ona se ponovo obrušava. Većina ljudi u Americi, ali i svijetu, od Obame je očekivala puno više, možda i previše. Danas se Amerika nalazi na rubu još jedne recesije.
Naime, proračunski deficit SAD - a mogao bi dosegnuti 14,3 biliona dolara što je i zakonski limit. Ukoliko američke vlasti ne povećaju limit zaduživanja, SAD neće biti u stanju podmirivati svoje obveze, a to će onemogućiti pristup tržištu obveznica. Zakonodavci tvrde da neće odobriti daljnje povećanje limita zaduživanja bez konkretnih koraka i prijedloga kako držati dug pod kontrolom. Iz Ministarstva finansija upozoravaju na katastrofalne posljedice ako Kongres ne odobri povećanje limita, a niko ne smije ni pomisliti šta bi se u tom slučaju moglo dogoditi. Istovremeno, nekoliko kongresmena je tužilo Obamu pred Ustavnim sudom zbog toga što je bez saglasnosti zakonodavne vlasti Ameriku, poput Bushove administracije u Iraku i Afganistanu, uveo u još jedan rat, ovaj put u Libiji, bez jasnih ciljeva i izlazne strategije.
Naime, proračunski deficit SAD - a mogao bi dosegnuti 14,3 biliona dolara što je i zakonski limit. Ukoliko američke vlasti ne povećaju limit zaduživanja, SAD neće biti u stanju podmirivati svoje obveze, a to će onemogućiti pristup tržištu obveznica. Zakonodavci tvrde da neće odobriti daljnje povećanje limita zaduživanja bez konkretnih koraka i prijedloga kako držati dug pod kontrolom. Iz Ministarstva finansija upozoravaju na katastrofalne posljedice ako Kongres ne odobri povećanje limita, a niko ne smije ni pomisliti šta bi se u tom slučaju moglo dogoditi. Istovremeno, nekoliko kongresmena je tužilo Obamu pred Ustavnim sudom zbog toga što je bez saglasnosti zakonodavne vlasti Ameriku, poput Bushove administracije u Iraku i Afganistanu, uveo u još jedan rat, ovaj put u Libiji, bez jasnih ciljeva i izlazne strategije.
Aprilski skoro pa kolaps
Ni pozicija Amerike na međunarodnoj sceni nije se nešto dramatično popravila. Od mirovnih pregovora između Izraela i Palestine nema ništa, a mnogi kritikuju i njegovu neodlučnost da principijelno podrži promjenu režima u svim arapskim zemljama, a ne kao što je to slučaj bio do sada, samo onih koji su se pokazali kao nekooperativni prema Washingtonu ili u kojima su građani bez ičije podrške svrgnuli režime koji su od Amerike godinama dobijali razne oblike podrške.
Ipak, kako sada stvari stoje ključno pitanje oko kojeg će se lomiti koplja u predizbornoj godini biće ipak ekonomija. Tako će vjerovatno pitanje smanjenja deficita te obima savezne vlade ostati pri vrhu debata tokom kampanje za predsjedničke izbore 2012. godine i upravo će ono odlučivati o novom ili novom-starom stanovniku Bijele kuće. A o kakvom se teškom političkom pitanju radi najbolje govori činjenica da se u aprilu savezna američka državna administracija našla pred samim kolapsom, jer su republikanci nakon što su preuzeli kontrolu nad Kongresom odlučno stali na put Obaminoj administraciji.
Naime, još od preuzimanja nadzora nad Kongresom u januaru, republikanci su obećali smanjenje državne potrošnje i obuzdavanje deficita. Demokrati su također izrazili spremnost za rezanje rashoda, ali su se usprotivili republikanskim prijedlozima ušteda na račun ključnih državnih službi i socijalnih programa, kao "ideološki" obojenima. Republikanci su pak optuživali demokrate i predsjednika da predlažu samo prividne uštede. Čelnici američkog Kongresa i predsjednik Barack Obama postigli su dogovor o budžetu samo nešto više od sat vremena prije isteka krajnjeg roka izbjegavši u posljednjem trenutku djelimičnu, a možda čak i potpunu, obustavu rada državne uprave. U nekoliko navrata je izgledalo kako se dogovor neće postići i da će napori za osiguravanje finansiranja vlade za ostatak fiskalne godine, odnosno do kraja septembra, propasti prije svega zbog duboko ukorijenjenih ideoloških razilaženja oko toga kako smanjiti bilion dolara vladinog proračunskog deficita te nacionalni dug u iznosu od preko14 biliona dolara.
Obama je pozdravio teško postignuti sporazum kao "najveće godišnje rezanje potrošnje u historiji" SAD-a, dok je predsjednik Predstavničkog doma Kongresa, republikanac John Boehner kazao da će sporazum smanjiti državnu potrošnju u idućih 10 godina za 500 milijardi dolara.
Analize Rusije i Brazila
Američki astronomski deficit ne brine samo Obamu i građane Sjedinjenih država koji su već sada i svoje praunuke do guše zadužili, već i čitav svijet. Najbolje se to moglo primijetiti na proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke kada su se na udaru kritike našle razvijene industrijske zemlje. Tada su svjetski mediji saopštili kako su predstavnici Brazila i Rusije ustvrdili kako budžetski deficiti mnogih industrijskih zemalja, prije svega SAD-a, predstavljaju ozbiljnu opasnost za stabilnost i razvoj svjetske ekonomije, a ne samo tih zemalja. Oni su tada optužili najveće industrijske zemlje da ubrzano povećavaju svoj javni dug, te da novi ekonomski “armagedon” svijet može zadesiti već tokom ove godine. Ako se to desi, brojni svjetski mediji prenose mišljenja stručnjaka kako bismo “vrlo brzo zaboravili na krizu iz 2008“. Naime, tadašnja kriza je izazvana pretjeranom kupovinom kuća na kredit u SAD koje veliki broj građana nije mogao da vraća. Sada, umjesto pretjeranog zaduživanja građana, imamo pretjerano zaduživanje država i glad koja najstrašnije prijeti najnerazvijenijim zemljama- smatraju stručnjaci.
Ove strahove je ubrzo opovrgao Timothy Geithner, sekretar za finansije SAD, i Wolfgang Schäuble, njemački ministar finansija, koji su, komentarišući tvrdnje koje su se mogle čuti na skupu MMF-a i Svjetske banke, izjavili kako ti strahovi Brazila i Rusije nisu opravdani. Geithner čak tvrdi da će administracija predsjednika Baracka Obame nedavno najavljenim programom štednje znatno smanjiti ogroman državni dug najveće privredne sile na svetu koji sada iznosi 11 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda. Međutim, šta će se desiti ako Obamin plan ne uspije, kao što u potpunosti nisu uspjeli i raniji planovi njegove administracije o ubrzanom izlasku iz recesije i kao što je kroz iglene uši provukao svoj nacrt budžeta za ovu godinu, Geithner nije rekao, zbog čega se i dalje brojni pribojavaju „ekonomskog armagedona“.
Ipak, kako sada stvari stoje ključno pitanje oko kojeg će se lomiti koplja u predizbornoj godini biće ipak ekonomija. Tako će vjerovatno pitanje smanjenja deficita te obima savezne vlade ostati pri vrhu debata tokom kampanje za predsjedničke izbore 2012. godine i upravo će ono odlučivati o novom ili novom-starom stanovniku Bijele kuće. A o kakvom se teškom političkom pitanju radi najbolje govori činjenica da se u aprilu savezna američka državna administracija našla pred samim kolapsom, jer su republikanci nakon što su preuzeli kontrolu nad Kongresom odlučno stali na put Obaminoj administraciji.
Naime, još od preuzimanja nadzora nad Kongresom u januaru, republikanci su obećali smanjenje državne potrošnje i obuzdavanje deficita. Demokrati su također izrazili spremnost za rezanje rashoda, ali su se usprotivili republikanskim prijedlozima ušteda na račun ključnih državnih službi i socijalnih programa, kao "ideološki" obojenima. Republikanci su pak optuživali demokrate i predsjednika da predlažu samo prividne uštede. Čelnici američkog Kongresa i predsjednik Barack Obama postigli su dogovor o budžetu samo nešto više od sat vremena prije isteka krajnjeg roka izbjegavši u posljednjem trenutku djelimičnu, a možda čak i potpunu, obustavu rada državne uprave. U nekoliko navrata je izgledalo kako se dogovor neće postići i da će napori za osiguravanje finansiranja vlade za ostatak fiskalne godine, odnosno do kraja septembra, propasti prije svega zbog duboko ukorijenjenih ideoloških razilaženja oko toga kako smanjiti bilion dolara vladinog proračunskog deficita te nacionalni dug u iznosu od preko14 biliona dolara.
Obama je pozdravio teško postignuti sporazum kao "najveće godišnje rezanje potrošnje u historiji" SAD-a, dok je predsjednik Predstavničkog doma Kongresa, republikanac John Boehner kazao da će sporazum smanjiti državnu potrošnju u idućih 10 godina za 500 milijardi dolara.
Analize Rusije i Brazila
Američki astronomski deficit ne brine samo Obamu i građane Sjedinjenih država koji su već sada i svoje praunuke do guše zadužili, već i čitav svijet. Najbolje se to moglo primijetiti na proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke kada su se na udaru kritike našle razvijene industrijske zemlje. Tada su svjetski mediji saopštili kako su predstavnici Brazila i Rusije ustvrdili kako budžetski deficiti mnogih industrijskih zemalja, prije svega SAD-a, predstavljaju ozbiljnu opasnost za stabilnost i razvoj svjetske ekonomije, a ne samo tih zemalja. Oni su tada optužili najveće industrijske zemlje da ubrzano povećavaju svoj javni dug, te da novi ekonomski “armagedon” svijet može zadesiti već tokom ove godine. Ako se to desi, brojni svjetski mediji prenose mišljenja stručnjaka kako bismo “vrlo brzo zaboravili na krizu iz 2008“. Naime, tadašnja kriza je izazvana pretjeranom kupovinom kuća na kredit u SAD koje veliki broj građana nije mogao da vraća. Sada, umjesto pretjeranog zaduživanja građana, imamo pretjerano zaduživanje država i glad koja najstrašnije prijeti najnerazvijenijim zemljama- smatraju stručnjaci.
Ove strahove je ubrzo opovrgao Timothy Geithner, sekretar za finansije SAD, i Wolfgang Schäuble, njemački ministar finansija, koji su, komentarišući tvrdnje koje su se mogle čuti na skupu MMF-a i Svjetske banke, izjavili kako ti strahovi Brazila i Rusije nisu opravdani. Geithner čak tvrdi da će administracija predsjednika Baracka Obame nedavno najavljenim programom štednje znatno smanjiti ogroman državni dug najveće privredne sile na svetu koji sada iznosi 11 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda. Međutim, šta će se desiti ako Obamin plan ne uspije, kao što u potpunosti nisu uspjeli i raniji planovi njegove administracije o ubrzanom izlasku iz recesije i kao što je kroz iglene uši provukao svoj nacrt budžeta za ovu godinu, Geithner nije rekao, zbog čega se i dalje brojni pribojavaju „ekonomskog armagedona“.
