Tamna strana Facebooka
Piše: Muhamed Jusić (Start br.267)
Kada se krajem prošlog mjeseca avion Boeing 737-800 agencije Turkish Airlines sa 127 putnika srušio prilikom slijetanja na amsterdamski aerodrom Schiphol, internet društvene mreže su još jednom pokazale svoju aktuelnost, kao i to da su postale nezaobilazan društveni i medijski fenomen. Naime, upravo su korisnici platforme za društveno umrežavanje Twitter, tačnije jedan od njih koji se zatekao na licu mjesta i koji je napravio snimke svojim mobitelom, prvi izvijestili o ovoj nesreći u kojoj je smrtno stradalo dvadeset ljudi. Čak je i CNN, doduše nerado, priznao da su prvu informaciju o padu aviona preuzeli sa Twittera, te kako su na toj stranici korisnici, prije nego je CNN bilo šta doznao, već bili postavili snimke, komentare i svjedočenja očevidaca te da su imali skoro konstantno izvještavanje o svemu što se dešavalo, kako u Holandiji tako i u Turskoj.
Vlasništvo Facebooka
O društvenoj ulozi koju sve češće internet društvene mreže imaju na mobilisanje mladih već smo pisali u jednom od prošlih brojeva Starta i to na primjeru Grčke, Hrvatske i BiH. Međutim, da društvene mreže na internetu nisu samo fenomen koji nove izazove postavlja pred konvencionalne medije koji se sa njima moraju natjecati sa potpuno drugačijim (možda i zastarjelim) pravilima igre i da one ne prijete samo korumpiranim i nesposobnim vladama, uvjerili smo se još jednom ovih dana. Čini se da je ipak Facebook i njemu slične stranice najveći izazov prije svega za same korisnike koji često nisu svjesni u šta se upuštaju kada se upuste u tu paralelnu virtualnu realnost, jer većina njih ne zna za sve postojeće opasnosti, a o onim nepredviđenim da i ne govorimo.
Nakon što je početkom februara administracija Facebooka skoro neprimjetno pokušala izmijeniti pravila korištenja, još jednom se virtualna javnost uzbudila i pokrenuta je široka debata o tamnoj strani Facebooka. Ponovo su se mogle pročitati čitave stranice i stotine postova o opasnostima, izazovima i nejasnoćama koje sa sobom povlači ovakav vid komunikacije. Ono što je posebno interesantno je to što se do sada uvijek govorilo o opasnostima koje korisnicima Facebooka dolaze od zlonamjernih korisnika, ali je ovaj put fokus bio na samim vlasnicima.
Sve je počelo sa skoro nebitnim obavještenjem kako „od sada sve što jednom objavite ili postavite na Facebooku, bila to fotografija, video ili tekst Facebook polaže autorsko pravo i to zauvijek.“ Novo pravilo je nekoliko sedmica bilo na snazi, a da niko nije primijetio. Razlog je jednostavan. Većina korisnika nikada i ne čita takva pravila korištenja i slične instrukcije. Tek je blogeru Consumeristu zasmetao čitav tekst novog pravila u kojem je stajalo da „ovime dajete Facebooku neopozivo, trajno, prenosivo, plaćeno, pravo (s pravom podnajma) da koristi, kopira, objavljuje, pretražuje, pohranjuje, javno objavljuje, prenosi, reformatira, modificira, editira, prevodi, izdvaja, prilagođava i distribuira sve korisničke sadržaje koje postavite... u komercijalne svrhe te radi reklamiranja...“, i on je pokrenuo on-line hajku i to nigdje drugo nego na samom Facebooku.
Da ne bude zabune, Facebook je i prije imao "neopozivo" pravo upotrebe svih objavljenih datoteka, fotografija i videosnimaka, a ovim izmjenama se to pravo njima garantuje i nakon što korisnik izbriše svoj profil. I to je, čini se, prelilo čašu. Mnogi korisnici, ali i teoretičari individualnih sloboda, u ovome su vidjeli dokaz za svoje teorije o povezanosti sistematskog prikupljanja ličnih podataka na društvenim mrežama sa nekontrolisanim nadzorom nad privatnim životom pojedinca. Svima je jasno da Facebook već vrši tzv. profiliranje (drugim riječima, prati svaku vašu aktivnost na platformi) kako bi vam sugerisao ljude koje možda znate ili grupe za koje biste mogli biti zainteresovani- naravno na osnovu onih ljudi s kojima već komunicirate, grupa u koje ste se učlanili i stranica koje posjećujete. Takvo nešto čine i druge internet platforme. G-mail vam skenira svaki vaš mail koji pošaljete tražeći ključne riječi na osnovu kojih vam onda odabiru reklame koje će se pojaviti uz vaš inbox. Kada takve mogućnosti postoje nije ni čudo da toliko ljudi sumnja u to da se po istom tom obrascu sve te informacije mogu i zloupotrijebiti. Jednostavno je teško biti nadohvat tolike količine informacija a ne posegnuti za njima. Poznato je da Facebook, koji je u djelomičnom vlasništvu Microsofta, već neko vrijeme traga za novim načinima izvlačenja profita iz ovog mega popularnog projekta.
Izmjena pravila korištenja koju je Facebook pokušao progurati išla je u pravcu maksimiziranja profita i u budućnosti, jer su nova pravila igre nalagala da korisnik više nikadne može izbrisati podatke koje je jednom postavio i da sve što ste ikada napisali ili postavili na Facebook ostaje tamo ili u vlasništvu ove kompanije. Većina onih koji su se usprotivili ovakvoj odluci i organizovali Facrebook (!) grupu Facebook Privacy bila je svjesna implikacija koje takva odluka može imati u budućnosti, jer im niko nije mogao garantovati da te informacije neće biti proslijeđene trećoj strani ili iskorištene na neki drugi način. Nije tajna da bi brojne marketinške kompanije mogle itekako kvalitetno iskoristiti podatke o tolikom broju korisnika i njihovim navikama.
Ova odluka je izazvala takve reakcije (prijavila se i grupa koja je prijetila kolektivnim brisanjem profila i napuštanjem Facebooka) da je direktor (CEO) i osnivač Mark Zuckerberg samo nekoliko dana kasnije odlučio poništiti nova pravila sve dok „kompanija ne razjasni kako se sve koriste podaci koji su na Facebook postavljeni“. Uzalud su bila Zuckerberu pojašnjenja kako je promjena bila potrebna kako bi Facebook nastavio objavljivati neophodne korisničke podatke i nakon što se profil izbriše, primjerice, ako je neko ostavio poruku na "oglasnoj ploči". I nakon odluke da se obustave izmjene pravila korištenja virtualna zajednica se nije smirila, jer niko nema garancije da se sve što objavite na nekoj od društvenih platformi neće tamo i ostati. Zato je savjet stručnjaka jednostavan: ne stavljajte na net ono što niste spremni halaliti i budite svjesni da nad onim što jednom postavite u virtualni svijet interneta, više nemate nikakvu kontrolu bez obzira na sva pravila privatnosti koja vam samo daju lažni osjećaj sigurnosti i kontrole.
Opasnost sa svih strana
Sve da možemo biti sigurni da vlasnici Facebooka i sličnih platformi neće zbog žeđi za profitom zloupotrijebiti vaše privatne podatke i utaliti ih nekoj marketinškoj firmi koja bi željela znati što više o vašim životnim navikama, opasnosti koje vrebaju sitne ribe u ogromnom virtualnom moru su nesagledive.
Informatički stručnjaci dugo upozoravaju kako su već neko vrijeme glavna meta napada internet hakera postale upravo društvene mreže poput Facebooka, MySpacea i Twittera. Fortinet, međunarodna kompanija koja se bavi informatičkim tehnologijama, još je početkom prošle godine, o čemu su pisali i regionalni listovi poput hrvatskog Lidera, upozoravala kako je 60 miliona korisnika Facebooka već bilo zaraženo instaliranjem aplikacije poznate kao Secret Crush, koja bi navodno trebala one članove Facebooka koji je instaliraju obavještavati o tome da je njihov profil privlačan nekom od drugih članova. Ono što korisnici nisu znali jeste da su pokretanjem tog programa ustvari instalirali zaraženi kod koji pri downloadiranju pokušava zaraziti korisnikov kompjuter spywareom Zangom. Ista firma je u istom prilogu upozoravala kako je već tada na istoj mreži bilo 1.800.000 korisnika sa programom koji im špijunira kompjuter, a koji toga nisu bili svjesni.
Osim toga što je Faceook sa 175 miliona korisnika kao druga po veličini mreža na internetu nakon MySpace-a, najprimamljiviji zalogaj za hakere, on je i plodno tlo za različite malverzacije. Tako nisu bili rijetki slučajevi lažiranja identiteta naročito poznatih ličnosti čije lične profile konstruišu treća lica kako bi ih, nerijetko kompromitovali. Čak se u izvještajima nekih američkih policijskih struktura navodi kako su sitni lopovi preko Facebookovog status reporta (kojim korisnik svakog trenutka može svojim prijateljima reći šta radi) prikupljali informacije o tome kada se ljudi ne nalaze u kući kako bi je opljačkali ili kako bi upratile kretanje i navike potencijalne žrtve.
A da ostanete bez posla?
Da na Facebooku vrebaju opasnosti kojih korisnici nisu ni svjesni uvjerila se i mlada Kimberley Swann iz Clactonu u Essexu koja je na Facebooku kukala kako joj je posao dosadan u marketinškoj tvrtki Kimberley Swann. Nedugo za tim, dobila je otkaz jer je njen šef vidio komentare, pozvao je u kancelariju i saopštio joj kako je otpuštena jer on „ne želi da se njegova kompanija povlači po vijestima". Već duže vremena brojne kompanije, ali i vladine institucije bore se da zabrane svojim korisnicima dangubljenje na sličnim sajtovima jer su, prema njihovom mišljenju, gubici milionski. Nije da su šefovi uvijek u pravu, ali iz ličnog iskustva svi mi znamo da što nam je koji Facebook prijatelj manje pritisnut poslom i obavezama, to je njegov profil češće osvježen i ažuriran.
Tako je, prema pisanju Podgoričkog lista"Vijesti", susjedna Crna Gora krenula stopama brojnih država svijeta koje su državnim uposlenicima zabranili dangubljenje na internetu za vrijeme radnog vremena. Prema toj odluci, ako zaposleni od 9 do 16 sati u toku radnih dana pokušaju otvoriti neku od stranica društvenog umrežavanja ili čak YouTube, na ekranu će im se pojaviti obavještenje administratora da im je pristup onemogućen.
Prema pisanju domaćih medija prva se na takvu mjeru u BiH odlučila Vlada Distrikta Brčko koje je svojim korisnicima pored Facebooka zabranila pristup i blogerskoj zajednici Blogger.ba.
Osim toga, sve češće su žalopojke korisnika Facebooka koji tvrde kako su bili suspendovani sa posla ili nisu dobili posao, jer je neko od odgovornih u firmi preko nekog zajedničkog frenda ili nekog nepoznatog prijatelja kojeg su prihvatili kao svog samo da bi raji pokazali koliko imaju prijatelja, doznali neke detalje iz privatnog života koje nipošto ne bi stavili u svoj CV, kao na primjer da im je duša dernečiti do kasno u noć, što su redovno potkrijepili ažuriranim fotografijama svakog dotičnog derneka.
Facebook- opasnost za nacionalnu sigurnost
CNN je sredinom prošle godine izvijestio kako je izraelsko ministarstvo odbrane društvenu web stranicu Facebook identificiralo kao najnoviju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Dužnosnici ministarstva su saopštili kako neki vojnici nesmotreno postavljaju svoje slike s tajnom opremom, unutrašnjosti kasarni i vojno osjetljivim lokacijama. Prema neimenovanom izvoru iz Ministarstva, vlada je čak sastavila i pravilnik o korištenju takvih stranica koji je, iako još nije zvanično odobren, već distribuiran među vojnicima, a prema kojem se, između ostalog, vojnicima dozvoljava pristup takvim stranicama sve dok ne otkriju da su pripadnici oružanih snaga ili dok ne počnu iznositi osjetljive informacije o onome što čine dok su na dužnosti.
Slične strahove su pokazali i u kanadskom ministarstvu sigurnosti koji su naročito zabrinuti za sigurnost 2 500 svojih vojnika raspoređenih u Afganistanu od kojih su zatražili da smanje prekomjerno korištenje interneta. "Pristaše El-Kaide također surfaju internetom i pretražuju 'Facebook' i druge internetske platforme za druženje... te, iako se to može smatrati pretjerivanjem, informacije pokupljene na tim 'sajtovima' mogu dovesti u opasnost vojnike i njihove porodice", prenosi CBC internu prepisku kanadske vojske koju je priopćila HINA. U istom prilogu se navodi i izjava brigadnog generala Petera Atkinsa da talibani s Facebooka skidaju informacije o broju poginulih na suprotnoj strani, te ocjene o taktici i toku bitaka što njima opet omogućuje osmišljavanje gerilske taktike.
Kanadski vojnici nisu odoljeli pa su tako objavili i svoje fotografije koje ne samo da otkrivaju njihov identitet već i lokacije na kojima su snimljene.
