Terorizam se ne smije primjenjivati selektivno, niti se smije povezivati s bilo kojom vjerom ili etničkom skupinom, smatraju stručnjaci
SARAJEVO -Faruk Vele
(Anadoulu Agency)Iako je zvanična istraga hrvatske policije o postavljanje dviju improviziranih eksplozivnih naprava u zagrebačkom Podsusedu i u Stenjevcudovela do 54-godišnjeg Vojislava Blaževića, dio medija u Hrvatskoj u startu je ova nedjela pokušao pripisati ''islamskom terorizmu''.
Istovremeno, ovosedmični slučaj miniranja spomenika pripadnicima Armije Bosne i
Hercegovine u Mostaru se uopće ne tretira kao terorizam već kao slučaj
izazivanja opće opasnosti.
Čak uprkos tome što je, kako ističu i stručnjaci u oblasti sigurnosti, a sudeći i po načinu i mjestu izvršenja nedjela, cilj nepoznatih bombaša bio da posiju strah među građane grada na Neretvi i da upute određenu poruku. Mnogo toga upućuje i na političke motive ovog napada.
Čak uprkos tome što je, kako ističu i stručnjaci u oblasti sigurnosti, a sudeći i po načinu i mjestu izvršenja nedjela, cilj nepoznatih bombaša bio da posiju strah među građane grada na Neretvi i da upute određenu poruku. Mnogo toga upućuje i na političke motive ovog napada.
Slično je bilo i u jesen 2006. godine kada je zbog ispaljivanja ''zolje'' na
Berićet džamiju u Jasenici, južno od Mostara, uhapšen Josip Grbeš. Ni njega
kantonalni tužioci u Mostaru, na opće iznenađenje, nisu teretili za terorizam,
već samo za izazivanje opće opasnosti!? Štaviše, Grbeš je tada priznao da je
raketu na bogomolju ispalio upravo iz ''mržnje prema muslimanima'', ali je za
svoje nedjelo dobio samo godinu i pol zatvora.
Nameće se pitanje da li terorizam može biti samo ''islamski'' ili ukoliko je na bilo kakav način vezan za muslimane?
Nameće se pitanje da li terorizam može biti samo ''islamski'' ili ukoliko je na bilo kakav način vezan za muslimane?
Terorističkom prijetnjom je, primjerice, proglašena navodna priprema ''grupe
vehabija'' da miniraju križ na brdu Hum iznad Mostara sredinom jula 2006.
godine.
Ispostavit će se da je izvjesni Elviz Aličić iz Bužima, koji je ranije više puta procesuiran zbog prevara, obmanuo Federalnu upravu policije. Na kraju je tvrdio da mu je nepoznat neko nudio da za 9.000 marka (4.600 eura) minira križ, ali se ispostavilo da je lagao.
Ispostavit će se da je izvjesni Elviz Aličić iz Bužima, koji je ranije više puta procesuiran zbog prevara, obmanuo Federalnu upravu policije. Na kraju je tvrdio da mu je nepoznat neko nudio da za 9.000 marka (4.600 eura) minira križ, ali se ispostavilo da je lagao.
Policija je nasjela jer je Aličić svoju laž upakovao u oblandu ''islamskog
terorizma''. Takav napad ni tada, a ni poslije, srećom, nije izveden. Pa,
ipak, pripadnici MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) su i stotinjak
dana poslije čuvali križ na brdu Hum od nepoznatih islamskih terorista. Svojevremeno
je bila plasirana i lažna informacija o pripremama napada islamista na
Međugorje i Stari most u Mostaru
Spomenuti Aličić je i 2010. godine ponovno izmanipulirao policiju i pokušao da 54 kilograma eksploziva, koje je pronašao na smetlištu, podvali predsjedniku Medžlisa Islamske zajednice Jablanica Ekremu Džini i jednom muškom frizeru u tom gradu. Ponovo je utvrđeno da je lagao, i to bez ikakvih posljedica.
No, bauk ''islamskog terorizma'' ne postoji samo u BiH i na Balkanu.
Kada je Anders Behring Breivik22. jula 2011. godine izveo teroristički napad ispred zgrade Vlade u Oslu i na otoku Utoya nadomak Osla, a u kojima je ubijeno ukupno 77 i ranjeno 240 osoba, neki strani mediji su u prvim izvještajima napad pripisali islamistima.
Histerija straha
Muhamed Jusić, islamski teolog, novinar i publicista, autor knjige ''Islamistički pokreti'' kaže da se termin terorizma selektivno primjenjuje, te da razloge treba tražiti u nepostojanju definicije terorizma.
''Nakon 11. septembra u medijima, ali i u političkim krugovima, stvorena je ta neka histerija straha od toga što se naziva ''islamskim terorizmom''. Ali, iz dana u dan, iz događaja u događaj, nas činjenice demantiraju. Ovo što se dešavalo u Mostaru i Zagrebu potvrđuje da je terorizam nešto s čim se suočavaju sva društva svijeta i da podloga za terorizam mogu biti vjera, nacionalna politika ili čak dnevna politika, kao što je to slučaj u Mostaru danas. Koriste ga i razni anarhistički pokreti. Mora se biti dosljedan u primjeni definicije terorizma. Terorizam se ne smije primjenjivati selektivno, niti se smije povezivati s bilo kojom vjerom ili etničkom skupinom'', kazao je Jusić, inače koordinator projekta Islam in South East Europe (ISEEF).
Ako se terorizmom definira kao upotreba nasilja zarad političkih ciljeva i radi slanja poruka prema određenoj grupi, dodaje Jusić, mnogi događaji u Bosni i Hercegovini morali su biti definirani kao terorizam. Ali, to nije bio slučaj.
''Krajnje je vrijeme da se dođe do jedne dosljednosti u pravnom i društvenom definiranju terorizma'', rekao je Jusić.
Terorizam nema nikakvog isključivog vjerskog predznaka
Ekspert za terorizam i profesor Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu dr. Vlado Azinovićupozorio je, također, da ''terorizam nema nikakvog isključivog vjerskog ili ideološkog predznaka''.
''Terorizam je sredstvo kojim su se kroz historiju služili razni sekularni, vjerski, marksistički, lenjinističkii anarhistički pokreti. Unaprijed pripisivati neki predznak te prirode nije primjereno'', izjavio je Azinović komentirajući nedavno pokušaje da se napad u Zagrebu pripiše islamistima.
Spomenuti Aličić je i 2010. godine ponovno izmanipulirao policiju i pokušao da 54 kilograma eksploziva, koje je pronašao na smetlištu, podvali predsjedniku Medžlisa Islamske zajednice Jablanica Ekremu Džini i jednom muškom frizeru u tom gradu. Ponovo je utvrđeno da je lagao, i to bez ikakvih posljedica.
No, bauk ''islamskog terorizma'' ne postoji samo u BiH i na Balkanu.
Kada je Anders Behring Breivik22. jula 2011. godine izveo teroristički napad ispred zgrade Vlade u Oslu i na otoku Utoya nadomak Osla, a u kojima je ubijeno ukupno 77 i ranjeno 240 osoba, neki strani mediji su u prvim izvještajima napad pripisali islamistima.
Histerija straha
Muhamed Jusić, islamski teolog, novinar i publicista, autor knjige ''Islamistički pokreti'' kaže da se termin terorizma selektivno primjenjuje, te da razloge treba tražiti u nepostojanju definicije terorizma.
''Nakon 11. septembra u medijima, ali i u političkim krugovima, stvorena je ta neka histerija straha od toga što se naziva ''islamskim terorizmom''. Ali, iz dana u dan, iz događaja u događaj, nas činjenice demantiraju. Ovo što se dešavalo u Mostaru i Zagrebu potvrđuje da je terorizam nešto s čim se suočavaju sva društva svijeta i da podloga za terorizam mogu biti vjera, nacionalna politika ili čak dnevna politika, kao što je to slučaj u Mostaru danas. Koriste ga i razni anarhistički pokreti. Mora se biti dosljedan u primjeni definicije terorizma. Terorizam se ne smije primjenjivati selektivno, niti se smije povezivati s bilo kojom vjerom ili etničkom skupinom'', kazao je Jusić, inače koordinator projekta Islam in South East Europe (ISEEF).
Ako se terorizmom definira kao upotreba nasilja zarad političkih ciljeva i radi slanja poruka prema određenoj grupi, dodaje Jusić, mnogi događaji u Bosni i Hercegovini morali su biti definirani kao terorizam. Ali, to nije bio slučaj.
''Krajnje je vrijeme da se dođe do jedne dosljednosti u pravnom i društvenom definiranju terorizma'', rekao je Jusić.
Terorizam nema nikakvog isključivog vjerskog predznaka
Ekspert za terorizam i profesor Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu dr. Vlado Azinovićupozorio je, također, da ''terorizam nema nikakvog isključivog vjerskog ili ideološkog predznaka''.
''Terorizam je sredstvo kojim su se kroz historiju služili razni sekularni, vjerski, marksistički, lenjinističkii anarhistički pokreti. Unaprijed pripisivati neki predznak te prirode nije primjereno'', izjavio je Azinović komentirajući nedavno pokušaje da se napad u Zagrebu pripiše islamistima.
