Alija Izetbegović je
uvijek bio zainteresiran za sporazumijevanje istoka i zapada, poručeno je danas u Sarajevu tokom Međunarodnog simpozija "Srednji put
u religiji, kulturi i politici - misao ravnoteže i
umjerenosti u djelu Alije Izetbegovića",
javlja Anadolija.
Profesor Fakulteta islamskih nauka (FIN) i akademik Enes
Karić govorio je o vjerskim
temeljima religijskog, jezičkog i
kulturnog pluralizma u islamu i muslimanskom poštivanju
prava na različitost.
- Uzimajući
njegove (Izetbegovićeve op.a.) knjige za
svjedoke, a kako vrijeme prolazi, njegove knjige sve pouzdanije svjedoče zato što
ljudi, njegovi savremenici odlaze baš kao i
njihova vremena. Usudili bismo se reći da se
Alija Izetbegović u svojim gimnazijskim, potom
univerzitetskim godinama, potrudio na profiliranju građenja svojih stavova kao čovjek,
rekao bih istočno-zapadnog ishodišta u vjerovanju, mišljenju, moralnom stavu, životnim odlukama - rekao je Karić.
Naglasio je kako to znači da je
on na svoj način bio duboko humanistički profiliran, priznavao je vjerske
temelje religijskog, jezičkog i
kulturnog pluralizma u islamu, kao i onom islamu koji je bio esencijalizirani.
- Prema uvidu u njegova djela, Alija se najčešće
referirao na one strane Kur’ana ili
stavke koje možemo kazati da su u svakom
vremenu nudile pluralnu perspektivu i ohrabrivale pluralne stavove. Sudimo li
prema njegovim pisanim djelima, ali i prema ljudskom i političkom učinku,
Alija Izetbegović je bio duboko svjestan da su
mu važne univerzalne poruke iz
mnogih alineja Kur’ana, kao one da u "u
vjeri nema prisile". To je bila njegova najdraža alineja i često ju
je navodio - istakao je Karić.
Osvrnuvši se i
na "Islam između između istoka i zapada", te druga Izetbegovićeva djela poput "Sjećanja" i "Moj bijeg u
slobodu", Karić je rekao da su ona dočekana od impozantnog broja
muslimanskih intelektualca kao štivo
svojevrsnog oslobođenja od tradicionalističkih klišeiziranih
tumačenja islama.
- Alija Izetbegović je
uvijek bio zainteresiran za sporazumijevanje istoka i zapada - naglasio je Karić.
Hrvatski novinar i publicista Danko Plevnik govorio je o
Izetbegovićevoj "Islamskoj
deklaraciji" u kontekstu prošlosti i
sadašnjosti.
Pozivajući se na
riječi nobelovca Ive Andrića koji je smatrao da čovjekov posmrtni život traje sve dok god se poznanici
sjećaju njegovog fizičkog lika, Plevnik je rekao da u tom
smislu Alija Izetbegović za
njega i dalje postoji.
- Imao sam čast
upoznati ga u teškim trenucima za BiH.
Upoznali smo se u Sarajevu 19. decembra 1998. kada me Hasan Muratović doveo u njegov kabinet. Razgovarali
smo o suvremenim načelima života u Evropi i o nacionalnom identitetu. Poklonio sam mu
svoju knjigu "Smisao Bosne" i u posveti napisao "Gospodinu Aliji
Izetbegoviću, čiji je moralni mir u najtežim
povjesnim trenucima za suvremenu Bosnu i Hercegovinu bio konstantan, oko kojeg
su ljudi, svih narodnosti, svjetonazora i vjeroispovjesti mogli ujedinjavati
svoje nade u opstanak bosanskohercegovačkog
samopoštovanja". Uzeo je
knjigu, pročitao posvetu i kazao:
"Ja to ne zaslužujem".
To nije bilo rečeno pred kamerama niti za
interese "public relationsa" i zato sam ga poštovao. On se nikada nije dičio mržnjom, nego voljom za slobodom - rekao je Plevnik.
Dalje je rekao kako se Izetbegović odlučio potajno
boriti za pravo postojanja islama kao društvene
klime, ali je ipak bio osuđen kao
inicijator političkog islamizma.
- On nije poduzimao korake za nasilno uvođenje islamskog teokratskog aranžmana, već se odavao osobnoj društvenotvornoj
fantaziji, naglašavajući važnost
ponovnog osvajanja duše -
poručio je Plevnik, te naglasio
kako Izetbegovićev refleksivni interes nije
bila Bosna i Hercegovina, niti Jugoslavija, već ummet.
Plevnik je dodao kako Izetbegović u svojim "Sjećanjima"
potvrđuje činjenicu da "Islamska deklaracija" nije bila
usmjerena prema Jugoslaviji, već prema
islamskom svijetu, u želji za
osposobljavanjem islamskih masa, da uče nešto o vlastitoj povijesti.
O ostatku treće
sesije simpozija, islamski teolog i analitičar dešavanja na Bliskom Istoku i Balkanu
Muhamed Jusić govorio je o odnosu
muslimana prema radikalizmu, ekstremizmu i terorizmu, profesor Dževad Hodžić o
odnosu religije, morala, prava i politike u razumijevanju islama u djelima
Alije Izetbegovića, te Hasan Džilo na temu "Dobra djela -
neodvojivi dio religijskog iskustva u mišljenju
Alije Izetbegovića".
Na dvodnevnom simpoziju, koje će biti
završen večeras, učestvovalo
je više od dvadeset naučnih djelatnika i profesora iz BiH,
Hrvatske, Turske i Makedonije. Organizatori simpozija su Muzej Alija Izetbegović i Fakultet islamskih nauka (FIN) u
Sarajevu.
IZVOR: AA
