BiH
se već duže vremena suočava sa ozbiljnim padom nataliteta i već sada smo u
poziciji da, prema najnovijim analizama stručnjaka, taj trend ne možemo
zaustaviti ni da kojim čudom uspijemo povećati rodnost nacije. To može biti tek
jedan korak a o drugima koje bi trebali već sada poduzimati niko i ne govori.
 |
| Izvor: N1 |
Piše:
Muhamed Jusić (Preporod)
Već
neko vrijeme brojna istraživanja koja provode respektabilne svjetske agencije
ukazuju na to da BiH ali i drugim zemljama regiona prijete ozbiljni problemi sa
prirodnim priraštajem stanovništva. U Hrvatskoj i Srbiji se o tome daleko više
govori i piše i već se radi na politikama koje bi ovaj trend zaustavile. U
Bosni i Herecogovini, kao što smo već navikli, skoro niko ozbiljno ne pristupa
ovom problemu i sve se svodi na nekoliko kratkih tekstova u medijima sa
bombastičnim naslovima. I rješenja koja se nude za ovaj problem u javnosti samo
potvrđuju koliko se ovim problemom bavi površno i neozbiljno. Zato je pažnje
vrijedna analiza koju je za The Brookings Institution uradio Wolfgang
Fengler, vodeći ekonomist u Svjetskoj banci specijalizovan za trgovinu i konkurentnost
na Zapadnom Balkanu. U ovoj analizi koja je kod nas prošla neprimjećeno
gospodin Fengler navodi mjere koje bi država trebala poduzeti kako bi se trend
pada broja stanovnika zaustavio a koji prevazilazi priču o tome kako bi samo
trebalo povećati natalitet.
Razmjere
prblema
Ali
krenimo od samog problema. Ovih dana kada počinje nova školska godina ozbiljan
trend pada nataliteta se najboje osjeti na smanjenom broju učenika koji upisuju
škole. Svima je poznato da širom BiH ne samo da imamo prazne učionice nego i
čitave škole koje bi se trebale zatvoriti.
Trend
negativnog prirodnog priraštaja u Bosni i Hercegovini bilježi se od 2012.
godine, a podaci pokazuju kako BiH gubi i do 12.500 ljudi od ukupnog broja
stanovnika svake godine što je alarmantan podatak koji ukazuje na eskalaciju
bijele kuge. Ovo je poručeno sa okruglog stola o temi "Prijeti li nam
eskalacija bijele kuge?" u organizaciji Saveza za podršku ekonomskog i
socijalnog razvoja "Horizont 2024" o čemu je izvijestila Al Jazeera
Balknas.
U
prilogu se navodi kako su najveći razlozi bijele kuge loša socio-ekonomska
situacija u zemlji, porast broja prekida trudnoće (abortusa) kod žena, ali i
psihološki aspekti vezani za osnivanje porodice i stupanje u bračnu zajednicu.
Prema riječima sekretara Saveza Dejana Radmilovića, neophodno je ukazati na
bijelu kugu prije nego ona postane prirodna katastrofa.
"Podaci
Agencije za statistiku BiH o negativnom prirodnom priraštaju iz 2014. pokazuju
da je iznosio 5.500 osoba. Od 2012. godine povećava se negativni prirodni
priraštaj u BiH za gotovo 1.000 osoba. Broj raste, a ako se nastavi ovakav
trend iznosit će nekih 6.500 ljudi ove godine. Prema najboljem scenariju, BiH
gubi 12.500 ljudi od ukupnog broja stanovnika svake godine", kazao je
Radmilović.
Bijela
kuga ili depopulacija predstavlja smanjenje broja stanovnika te očituje mali
broj rođenih osoba.
Jedan
od velikih uzročnika ove pojave jeste čin abortusa za koji specijalista
ginekologije i akušerstva u Univerzitetu Kliničkog centra u Sarajevu Vahidin
Katica napominje kako je također u porastu kod žena.
"Struka
kaže da je to najgori način planiranja porodice. Žena koja dođe da to obavi, dovedena
je pred svršen čin i to je potez očajnika. Najčešće se radi o ekonomskim
razlozima, ali i pokušaju „približavanja Evropi i svijetu“, žene pokušavaju
ostvariti sebe u poslovnom svijetu stoga kasno ulaze u bračnu zajednicu i
nerijetko se dešava da i poslodavac može utjecati na status te žene",
kazao je Katica.
Prema
njegovim riječima, zbog velikog broja privatnih klinika nije moguće napraviti
jedinstveni registar o broju abortusa ali broj registrovanih u javnim klinikama
iznosi gotovo 2.000 godišnje.
"Mogu
reći da cifra tih abortusa iznosi više puta više nego što statistika
pokaže", kazao je u istom prilogu Al Jazeere, dodajući kako je teško
govoriti o starosnoj dobi žena koje se najčešće odlučuju na pobačaj.
Pored
toga, gorući problem predstavlja maloljetnička trudnoća i abortusi u toj dobi.
"Ako
se jednom susretnemo s tim, to je opet jako puno. Radi se o djevojčicama od 15
do 19 godina i ne trebamo zatvarati oči pred tim problemom", poručio je
Katica uz apel nadležnima i cijeloj javnosti na rješenje problema bijele kuge
prvenstveno poboljšanjem životnog standarda građana.
Međutim,
ovo je tek jedan dio problema a njegovo rješavanje će zahtijevati daleko
kompleksnije mjere koje prevazilaze i podsticanje na osnivanje porodice i
povećanja rodnosti. To može biti tek jedna mjera, a kako sada stvari stoje na
ovom problemu se sistematski i planirano ništa ne radi kao ni na izmjeni
zakonskih rješenja koja bi olakšala porodicama da se odluče da imaju veći broj
djece.
Moguća
rješenja
U
tekstu „Četiri lekcije iz BiH o tome kako zaustaviti demokrafski pad (Four
lessons from Bosnia and Herzegovina on turning around demographic decline)
objavljenom na stranici instituta The Brookings, Wolfgang Fengler, ranije
spomenuti ekspert Svjetske banke piše: „Visoka rodnost neće sama riješiti
problem. Čak kada bi se nekim čudiom i desio preokret u rodnosti i priraštaju
Bosni bi trebale najmanje dvije generacije da ponovo ima broj stanovnika koji
je imala 1990-ih.“
Za
BiH, zemlju sa ekonomijom srednjih primanja gdje je relativno visok životni
vijek građana (prosjek od 76 godina) a duboko siromaštvo i dalje rijetko,
glavni izazov je izlazak iz osjećaja stagnacije koji je dominantan među
građanima u posljednjoj dekadi koja je rezultat manjka radnih mjesta i
poslovnih mogućnosti.
Zato
ova stručnjak predlaže četiri ključne politike na kojima bh vlasti trebaju
raditi kako bi osigurale da se trend pada stanocništva zaustzavi. Te čeitiri
preporuke su:
Prvo,
najveći izazov je kako oživjeti gradove. Iako je većina stanovništva ruralna,
njihove mogućnosti ovise od povezanosti sa prosperitetnim gradovima. Što su
vitalniji gradovi to je više posla za sve, uključujući i one koji danas žive u
ruralnim područjima.
Drugo,
BiH mora uspostaviti bolji balans između imigracije i emigracije. Normalno je da
talentovani ljudi odlaze kako bi dobili internacionalno iskustvo. Međutim,
uspješne ekonomije u nastajanju moraju naći načina da te ljude ili ponovo vrate
ili da privuku druge talentovane ljude iz drugih dijelova svijeta.
Treće,
naseljima koja ostaju bez stanovništva mora se upravljati tako da i dalje budu
ugodna za život. To se može postići simoboličnim intervencijama kao što su uklanjanje
starih građevina ili preuređenje javnih površina. Primjer za to su projekti
koji su provedeni u njemačkim gradovima Pittsburgh i Dessau. Naravno, to nisu
jedina rešenja koja ova studija nudi, ali jesu primjeri kako se od onih
područja u BiH u kojima je očita depopulacija ne smiju olahko dizati ruke nego
mora postojati državna strategija repopulacije i zadržavanja stanovništva. Za
takve projekte postoji bogato iskustvo i ekspertiza širom Evrope koja na tome
radi već godinama, kao i fondovi EU koji mogu BiH biti dostupni uz malo više
političke volje i znanja.
Četvrto,
mora se ponovo promisliti o mehanizmu dostavljanja usluga i on se mora tako
organizovati da bude dostupan ljudima u manjim naseljima te istovremeno da bude
finansijski prihvatljiv za državu. Inovacije u poljima kao što su tele-medicina
(tele-medicine) i učenje sa distance (distance learning) su
posebno obećavajuće za zemlje koje imaju problem s demografskim padom.
Na kraju, mediji mogu skretati pažnju na
problem, ali je na naučnim i političkim elitama i nadležnim institucijama da se
počnu ozbiljno baviti njime, ukoliko im je uistinu stalo do budućnosti ove
zemlje. Već sada priča o tome kako bi trebali imati više djece nije dovoljna
niti će dati željene rezultate, a mi smo i na tom koraku zapeli.
