Kulturni bum ispod Ajvaz-dedine stijene

Uz 500. Ajvatovica u Pruscu- Magazin Start

Kulturni bum ispod Ajvaz-dedine stijene

Piše: Muhamed Jusić (magazin Start BiH)
U subotu 5. juna na prostoru Musale u Pruscu pored Donjeg Vakufa, svečano je otvorena petstota kulturno-vjerska manifestacija Ajvatovica. Organizatori ove jubilarne manifestacije najavljuju da će ovogodišnji program i sadržaji biti dostojni ovog značajnog jubileja. Istovremeno u Muftijstvu travničkom koji je uz Organizacioni odbor glavni nosilac poslova organizacije, s ponosom ističu kako je Ajvatovica najveći skup muslimana u Evropi, a ove godine se očekuje rekordan broj gostiju ne samo iz čitave BiH nego i iz brojnih evropskih zemalja, te naročito iz Turske.
Na dovištu (mjestu sa kojeg se upućuje dova ili molitva) iznad Prusca već se pola milenija okupljaju mještani i njihovi gosti, pješaci i konjanici, tradicionalno sedmog ponedjeljka po Jurjevu, kako bi Svemogućem uputili molitvu za mir i blagostanje. Za Ajvatovicu se veže legenda o mističnom događaju iz života Ajvaz- dede za kojeg se kaže da je u Bosnu došao sa njenim osvojiteljem sultanom Mehmedom el-Fatihom II 1463. godine i da se u Pruscu nastanio sa zadatkom da na području Skopaljske doline širi islam.

Dva ovna i rascijepljena stijena
Prema narodnom predanju Ajvaz- dedo je za vrijeme svoga boravka na poziciji imama u Pruscu pronašao dobro planinsko vrelo iz kojeg je pokušao dovesti vodu u to planinsko mjesto koje je već dugo vremena kuburilo s nedostatkom pitke vode. Nedaleko od samog vrela ispriječila mu se stijena duga 74, široka 30 metara. Legenda kaže da se Ajvaz-dedo četrdeset dana uzastopno ranim sabah-namazom obraćao Allahu da se stijena rastavi. Četrdeseto jutro učeći dovu nakon sabah-namaza je zaspao i u snu vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio vidio je stijenu zaista rastavljenu. Nakon toga je Ajvaz- dedo sagradio vodovod od drvenih tomruka (cijevi) i proveo ga kroz spomenutu stijenu do Prusca. Nije poznato koliko je ovaj vodovod bio u ispravnom stanju iza smrti Ajvaz- dede, ali se zna da je prvi popravak vodovoda vršio Šejh Hasan Kafi Pruščak. Zatim ga je obnovio bosanski namjesnik Miralem - paša početkom 1785.godine. Ovaj vodovod je koristio Pruščanima sve do 1931. godine kada je higijenski zavod iz Banja Luke napravio moderan vodovod.
Od dana kada se, prema narodnom predanju, stijena rascijepila to mjesto postaje mjesto na koje su ljudi dolazili da se uvjere u snagu vjere koja je jača od kamene stijene i tako je ustanovljeno dovište na Ajvatovici čije petstoto obilježavanje se organizuje baš ove godine.

Zabrana trajala 44 godine
Nakon 1946. godine, Ajvatovica je bila zabranjena od tadašnjih komunističkih vlasti, a ponovna organizacija odlaska je otpočela 1990. godine i nije prestajala ni u godinama rata kada se plato pored Ajvaz- dedine stijene nalazio samo nekoliko stotina metara od vojne linije.
Nakon rata, Ajvatovica je prerasla u vjersko- kulturnu manifestaciju koja je iz godine u godinu obuhvatala sve više gradova i sve veći broj kulturnih, sportskih i vjerskih sadržaja. Najviše zasluga za transformaciju Ajvatovice u respektabilnu kulturnu, sportsku i vjersku manifestaciju pripada muftiji travničkom Nusretu ef. Abdibegoviću koji je od 1994. predsjednik Organizacionog odbora Dana Ajvatovice.
Tako su građani brojnih gradova Srednje Bosne u proteklih petnaest godina samo zahvaljujući Danima Ajvatovice mogli vidjeti kvalitetne pozorišne predstave, npr. Narodnog pozorišta iz Sarajeva ili Mostara, prisustvovati koncertu Sarajevske filharmonije ili kvalitetnoj promociji knjige, što se u ovom dijelu Bosne rijetko ili nikako ne dešava.
Istovremeno sa širenjem sadržaja išlo se i u izgradnju infrastrukture u Pruscu i njegovoj okolini. Prvo se asfaltirao put do samog Prusca iz pravca Bugojna i Donjeg Vakufa, a ovih dana se dovršava put i staza za konjanike i do same Ajvaz- dedine stijene pod planinom Šuljagom udaljene 6 km od Prusca. Prošle godine je pokrenuta inicijativa za brendiranje Prusca, a prave se i prvi planovi o tome kako iskoristiti turističke potencijale ovog kraja koji u okvirima Ajvatovice i van nje nisu do sada iskorišteni.
Pored brojnih sadržaja u Travniku, D.Vakufu, Bugojnu, G.Vakufu, Jajcu i Livnu i drugim manjim i većim mjestima ovog dijela BiH koji će biti organizovani u danima 500. Ajvatovice planirane su i vanprogramski sadržaji među kojima treba istaknuti postavljenje drame ''Gazi Husrev-beže ili bukagije'' Džemaludina Latića, promocija Ajvaz- dedinog štapa i staze i otkrivanje spomen-ploča na platou Ajvatovice. Centralna manifestacija će se održati u nedjelju 27. juna u Pruscu i ispred Ajvaz-dedine stijene uz direktan prijenos na BHRT-u.

Film "San o Ajvatovici"
Historija i tradicija „Ajvatovice“, najveće islamske kulturno – vjerske manifestacije u Evropi, ove godine bi trebala biti po prvi put ovjekovječena filmskim projektom. Dokumentarno-igrani film „San o Ajvatovici“ će putem dokumentarnih prikaza, ali i igranih scena prikazati legendu o Ajvaz-dedi, njegovu dovu Bogu, te njegovo zalaganje za dobrobit naroda tog kraja, saopćeno je iz agencije Mark-In.
Početak snimanja filma „San o Ajvatovici“ planiran je za mjesec mart na širem području grada Prusca. Glavnu ulogu tumačiti će priznati bh. glumac Admir Glamočak, a u okviru samog filma bit će izvedena i jedna od, prema mišljenju autora priloga, najljepših ilahija o vodi u izvedbi sopranistice Lejle Jusić.
Za produkciju ovog jedinstvenog filma zadužena je video produkcija agencije Mark-In, a autor, reditelj i scenarista filma je gdin. Janes Tadić. Ideja za realizaciju filma nastala je prošle godine u okviru projekta Festival ITEF, koji za jedan od ciljeva ima promociju turističkih potencijala Bosne i Hercegovine.
Samo u okviru Festivala ITEF 2010 „San o Ajvatovici“ bi trebalo pogledati preko 280.000 ljudi, a planirano je da bude uvršten i u program Splitskog festivala turističkog i eko- filma.
Svjetska premijera filma bit će realizovana u saradnji sa turskom nacionalnom televizijom TRT, koja je već iskazala veliki interes za njegovo emitovanje, a bh. premijera filma će biti dogovorena sa jednom od domaćih televizija.
Film „San o Ajvatovici“ bit će distribuiran i u DVD izdanju kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu, saopćeno je iz produkcijske kuće Mark-In.
Film, tvrde u Mark-In-u, realizuju uz punu podršku i odobrenje Muftiluka travničkog koji će pružiti svu tehničko-organizacionu podršku tokom snimanja.


Svečana spomen- monografija Ajvatovica
Povodom obilježavanja pola milenija postojanja dovišta Ajvatovica, izdavačko poduzeće ZORO d.o.o. iz Sarajeva, u saradnji s Muftijstvom travničkim je priredilo luksuznu spomen- monografiju pod naslovom Ajvatovica koja bi se trebala promovisati ovih dana. Izdavači s ponosom ističu kako je na izradi monografije radio tim stručnjaka i to „posljednjih desetak godina“. Za sada se zna da će se u monografiji naći prilozi: prof. dr. Mustafe ef. Cerića Mi smo potomci Ajvaz- dedini, mr. Nusreta ef. Abdibegovića Ajvatovica- simbol bosanske duhovnosti, akademika Enesa Karića Ajvatovica- duhovna značenja, Ivana Lovrenovića Tri zapisa o Ajvatovici, rahmetli dr. Muhameda Ždralovića Ajvatovica i ponešto oko nje, esej akademika Esada Durakovića Voda, Đoke Mazalića iz Zemaljskog muzeja Sarajeva Biograd- Prusac, stari bosanski grad i prof. Huseina Čepala Spomenička baština prusačkog kraja.
Monografija sadrži i sažetke svih studija an engleskom, francuskom, turskom i arapskom jeziku.

Ajvatovica- bogougodno djelo ili mrska novotarija
S jačanjem učenja islamske reformacije u BiH počele su se čuti sve otvorenije kritike na račun Ajvatovice kao pučke interpretacije vjere koja teško da ima uporište u islamskoj ortodoksiji. Iako su i raniji muslimanskih autoriteti, poput Mehmeda ef. Handžića, iskazivali skepticizam prema skupu na platou Ajvatovice, danas su najotvoreniji kritičari Ajvatovice iz reda pripadnika selefijskog (tzv. vehabijskog) pokreta. Za njih je Ajvatovica bida ili novotarija u vjeri koju je Poslanik Muhamed strogo zabranio. Oni obično citiraju hadis (izreku Poslanika) prema kojem je on zabranio bilo kakvo hodočašće osim u Meku, Medinu i Jerusalem. Za njih je neprihvatljivo to što neki od ljudi koji na Ajvatovicu dolaze to putovanje nazivaju „malim hadžom“ i što su nekada ljudi s tih mjesta donosili kamenje vjerujući da ono ima nadnaravne moći. Za brojne autoritete u Islamskoj zajednici, a ne samo selefije, takvi postupci su sporni i teško da mogu imati uporište u islamu. Bilo je i onih koji su javno za Ajvatovicu govorili kako je to samo jedan oblik širka ili politeizma. I pored svega većina smatra kako nijedan ozbiljan autoritet u IZ ne smatra Ajvatovicu „malom Ćabom“ i kako, ako se dese neke „nepravilnosti sa stanovišta šerijata“ onda treba raditi na tome da se one isprave, a ne na tome da se Ajvatovica sa svojom dugogodišnjom tradicijom ukine.

Ajvatovica- još od bogumilskih dana
Profesor historije i latinskog jezika u bugojanskoj Gimnaziji Husein Čepalo, inače autor knjige Ajvatovica- mala Ćaba je više puta iznio mišljenje kako današnja islamska Ajvatovica ima korijene u predislamskim korijenima Bošnjaka. Za njega je Ajvatovica specifičan islamski običaj koji ima autohtoni karakter, ali koji je prerastao iz bogumilskih molitvi za kišu, plodnost i zaštitu ljetnih usjeva. Kao dokaz za svoje tvrdnje prof. Čepalo navodi da i dova na Ajvatovici sadrži elemente proljetnih molitvi za dobru godinu, te da nakon održane dove pojedini težaci hodočasnici, obijaju i kupe prašinu sa Ajvaz-dedine stijene, da bi njome posuli svoje njive i livade, «kako bi rod što bolje ponio». I legenda o Ajvaz-dedi spominje sušne godine- tvrdi Čepalo.
O tome kako pomiriti dvije predaje: one o Ajvaz- dedi i tradicionalno bogumilskom svetištu Čepalo kaže: „Ajvaz-dedo je taj koji je pred pećinom dovu činio, pa je stijena raspukla i Prusac dobio vodu. Polazeći od toga da su ova godišnja dovišta izvorno bogumilska, onda se uklopila u religiozni sistem bosanskog islama, a tokom vremena gubili su bogumilski običaji i preovladali islamski.“