U kom pravcu će krenuti Nacija islama nakon smrti W. D. MuhamedaPiše:Muhamed Jusić
Početkom septembra u Americi je umro imam W. D. Muhamed (Mohammed) čovjek koji je naslijedio svog oca Elijah Muhameda u vođenju kontraverznog crnačkog pokreta Nacija islama. U novijoj afroameričkoj historiji ostat će zapamćen kako još jedan borac protiv rasizma i društvene segregacije, ali i kao neko ko je dobrim dijelom uspio izmijeniti učenje svoga oca i Naciju islama približiti doktrinama mainstream sunitsko- muslimanskog učenja.
Muhamed je umro u svome domu u Markhamu u 74. godini života. Njegov amidžić Sultan Muhamed izdao je saopštenje u ime porodice u kojem se ne spominju detalji, niti uzrok smrti nego se od njegovih sljedbenika i prijatelja traži da se mole za „njihovog oca i lidera“. Zajednica Amerikanaca afričkog porijekla bila je šokirana viješću, svi relevantni svjetski mediji su objavili prilog o njegovom životu i smrti. Kod nas u Bosni, čak i u muslimanskim vjerskim krugovima, vijest je prošla nezapaženo. O samom pokretu Nacija islama (Nation of Islam) kod nas se jako malo zna iz prostog razloga što se vrlo malo pisalo o ovom autentičnom crnačkom pokretu koji se poziva na islam. Kuriozitet neakademske javnosti je postojao zbog činjenice da u BiH živi znatan broj muslimana. Bilo je to očito svaki put kada bi u javnost procurile vijesti kako je neka od afroameričkih zvijezda odlučila prihvatiti islam, kada je saopšteno kako se Michael Jackson stavio pod zaštitu Nacije islama ili kada bi, naročito među mlađom populacijom procurile pjesme repera umjetničkog imena Allah. Posebnu znatiželju prema Naciji islama bh javnost je pokazala nakon što je FTV počela prikazivati igrani serijal Oz kojeg je producirao HBO u kome se među brojnim grupacijama u zatvoru Emerald City ("Em City") pojavljuju i crni muslimani koje predvodi karizmatični imam Kareem Said. U danima nakon što se serija počela prikazivati skoro redovna tema na kafi u Bugojnu bio je imam Said uz pitanje: kakva su ono mraka oni Saidovi muslimani, je li ono stvarno ima u Americi?
Iako Said svojim ponašanjem, odijevanjem, stavovima i izjavama (izgovaranjem šehadeta u kome se Muhameda, as., priznaje kao posljednjegi Božijeg poslanika u jednoj od epizoda) teško da se može uklopiti u viziju pripadnika početnog učenja Nacije islama, on je u stvari personifikacija promjene koju je u pokret unio sada već preminuli W.D. Muhamed približavajući Naciju bliže oficijelnoj interpretaciji islama.
Nacija islama je pokret kojeg je utemeljio misteriozni lutalica Muhamed Farad (poznat kao Weli Farad ili samo Farad), koji je migrirao u Ameriku 1930. i godinu dana kasnije uspostavio u Detroitu prvi hram pokreta koji je svojim učenjem bio mješavina crnačkog rasizma, protestantske armagedonske teologije i islamske vjerske terminologije.
Njegovi su sljedbenici bili siromašni Afroamerikanci koji su vjerovali da je Farad otjelovljeni bog, koji je došao da oslobodi, kako je on nazvao, "posljednju pronađenu naciju islama na Zapadu" ili kako je tvrdio da mu je sam Bog objavio „posljednje potomke crnih Azijaca iz plemena Šabaz“.
Godine 1934., Farad je misteriozno nestao ostavljajući iza sebe Elijaha Muhameda (koji se prije zvao Robert Pol) za svoga nasljednika. U to vrijeme pokret teško da je imao išta zajedničkog, osim imena, sa zvaničnom islamskom ortodoksijom. Elijah Muhamed je za nestalog Farada tvrdio da je utjelovljenje boga koji je i sam crnac, dok je sebe proglasio poslanikom što je u suprotnosti sa islamskim vjerovanjem u Muhameda kao posljednjeg Božijeg poslanika. Prema Elijahovom učenju bijelci su, za razliku od ljudi afričkog porijekla, demonska stvorenja koja su pod kontrolom Satane. Bog im je dozvolio da privremeno vladaju zemljom, što objašnjava kolonijalizam i robovlasničke odnose i siromaštvo kome su izloženi crnci. Faradovim dolaskom nagoviješten je bliski trenutak u kome će Bog sa lica zemlje uništiti bijele đavole i to u „apokaliptičnoj vatri koja će zahvatiti čitav svijet“. Nadalje, suprotno islamskom učenju on je podučavao kako ne postoji džennet niti džehennem. „Poznavanje svog porijekla, svog Boga, svoje vjere i svoga neprijatelja jeste raj, a nepoznavanje jeste pakao“- naučavao je Elijah. Među još nekim kontraverznim naučavanjima je i ono o tome kako se Farad (utjelovljeni bog) rodio 1877. godine i kako i sada živi u Meki gdje će živjeti još 444 godine.
Wallace Delaney Muhamed (koji će promijeniti svoje ime u Warith Deen) je rođen u Hatramcku u Michiganu kao sedmo dijete Elijaha i Clare Muhamed. Nakon što je završio srednju školu na University of Islam, obrazovnoj instituciji u vlasništvu Nacije islama, služio je u paravojnim formacijama pokreta poznatim kako Fruit of Islam (FOI ili Plodovi islama). Nakon toga, prema njegovoj biografiji dostupnoj na stranicama pokreta, služio je kako sveštenik pokreta u jednom od hramova u Philadelphiji. Godine 1961. osuđen je na tri godine zatvora jer je odbio da se odazove obaveznoj vojnoj mobilizaciji. Prema istom izvoru upravo je u zatvoru, gdje je provodio više vremena čitajući i izučavajući učenje svoga oca usporedo sa onim islamskim, zaključio kako učenje Nacije islama nema skoro ništa zajedničko sa zvaničnim učenjem islama.
Prema pisanju britanskog The Guardiana nakon izlaska iz zatvora, odvojio se od očevog pokreta i oformio svoju vlastitu grupaciju nazvanu The Afro-Descendant Upliftment Society s ciljem da Naciju približi sunitskom učenju islama. Nakon što je 1965. ubijen karizmatični Malcolm X koji je iz istih razloga napustio Naciju W. D. se vratio pod očevo okrilje.
Ni nakon toga Warith Deen nije odustao od svoga nauma zbog čega je dva puta i suspendiran iz članstva zbog svojih disidentskih stavova. Međutim, to ga nije spriječilo da bude izabran za nasljednika svoga oca nakon njegove smrti u vođenju Nacije. U februaru 1975. pred dvadeset hiljada sljedbenika koji su se bili okupili u Chicagu da obilježe rođendan Master Farada, inauguriran je za novog lidera u to vrijeme vrlo razgranane i brojne organizacije.
Nakon što je preuzeo vodstvo, W.D. Muhamed nije gubio vrijeme i odmah je počeo raditi na zauzimanju novog kursa. Juna 1975. omogućio je članstvo svim vjernicima, bez obzira na rasu. Da bi spriječio stvaranje organizirane opozicije i izbjegao rizik od prevrata raspustio je paravojni FOI. Umjesto posta na Božić, što su do tada praktikovali članovi Nacije, uveo je post mjeseca ramazana.
U procesu islamizacije pokreta W. D. Muhamed je pokazao zavidnu vještinu reinterpretacije tradicije i teoloških tekstova na kojoj bi mu pozavidio svaki teolog. Svojim podanicima je objašnjavao kako je poruka koju je njegov otac naučavao bila jedina adekvatna s obzirom na kontekst i na poziciju u kojoj su se u to vrijeme Amerikanci afričkog porijekla nalazili. Nakon što je takva doktrina polučila svoje rezultate, sada kada je svijest Afroamerikanaca na sasvim novom nivou treba je zamijeniti novom, boljom i adekvatnom za novi kontekst koja će dodatno nastaviti proces prosvjetiteljstva unutar crnačke populacije. Na sličan način on je reinterpretirao pojam „bijeli đavo“ koji za njega nije bio nikakav rasistički pojam nego termin za osudu stanja svijesti u kojem su se neki ljudi nalazili za vrijeme segregacije i izrabljivanja njegovog naroda. Demonizacija bijelog čovjeka nije bila ništa drugo do dio procesa oslobađanja crnaca i ponovnog vraćanja samopouzdanja i potiranja osjećaja niže vrijednosti. Na identičan način W.D. Muhamed je redefinisao skoro sve postulate učenja Nacije islama kako bi joj dao sasvim novo lice.
U slučajevima kada mu sunitska tradicija nije davala dovoljno prostora za islamizaciju on nije prezao ni od zalaska u šiitsku interpretaciju islama kako bi postigao svoj cilj. Tako je učenje Nacije islama o misterioznom nestanku osnivača pokreta, Faradu i njegovom navodnom vanvremenskom postojanju i besmrtnosti poistovjetio sa šiitskim učenjem o skrivenom imamu Mehdiju (Mehdi Muntazar) koja se suštinski i ne razlikuju.
Proces islamizacije pratila je i promjena imena organizacije. 1976. godine Nacija islama (NOI) je postala Svjetska zajednica islama (World Community of al-Islam in the West -WCIW). Nedugo zatim organizacija je preimenovana u Američku muslimansku misiju (American Muslim Mission) da bi na poslijetku dobila naziv Muslimansko američko društvo (Muslim American Society -MAS). S promjenom imena mijenjala se i prateća terminologija; hramovi su postajali džamije ili mesdžidi (arapski naziv za džamiju), sveštenici su postajali imami i sl.
Prema tekstu kojeg je u britanskom The Guardianu (petak, 12. septembar 2008.) objavio škotski historičar i pisac Malise Ruthven, ekspert za islam, islamističke fundamentalističke pokrete i BBC-ev saradnik novi pravac kojeg je W.D: Muhamed zacrtao pokretu donio mu je brojne političke i ekonomske koristi. Godine 1975. W.D. Muhamed se susreo sa egipatskim predsjednikom Enverom Sadatom u Chicagu. Godinu dana nakon tog susreta, Nacija islama je od emira emirata Sharjah (Ujedinjeni Arapski Emirati) dobio donaciju od, u to vrijeme daleko vrednijih, šesnaest miliona dolara za kupovinu džamija i školskih prostora.
Međutim, u isto vrijeme njegova vizija islamizacije nije prošla bez protivljenja i opozicije.1977. jedan od vodećih lidera Nacije Louis Farrakhan se, nezadovoljan novim kursom, sa malom grupom istomišljenika otcijepio od matičnog pokreta i osnovao „obnovljenu“ Naciju islama. Farrakhan je tvrdio kako je W.D. iznevjerio učenje svoga oca i da on, Farrakhan i sada komunicira sa Elijah Muhamedom koji nikada nije umro kao ni Farad. Vremenom je i odmetnuto krilo NOI-a približilo svoje stavove islamskom učenju, ali je to još uvijek daleko od islamske ortodoksije. Farrakhan i Muhamed su se zvanično pomirili dvijehiljadite godine kada su viđeni zajedno na džumi u Chicagu. I pored toga W.D je ostao izrazito kritički raspoložen prema znatnom broju lidera odmetnutog krila kao i prema njihovoj interpretaciji očevog učenja. Ni „obnovljena“ Nacija islama nije umirala od ljubavi za W.D. Muhamedom. Na njihovoj oficijelnoj web stranici nije se našlo prostora za Muhameda čak ni nakon vijesti o njegovoj smrti.
I pored procesa islamizacije kojeg je provodio prema vlastitoj viziji, Nacija islama još uvijek nije prihvaćena kako integralni dio ummeta (zajednice muslimanskih vjernika). Postoje još uvijek dijelovi učenja koje islamska ortodoksija smatra spornim. Možda je baš zato rijetkost da druge etničke zajednice muslimana uzimaju učešće u aktivnostima džemata koje vodi Nacija. Jedno je sigurno: nijedan drugi član Nacije islama nije učinio više na oplemenjivanju učenja ovog u početku vrlo militantnog i rasizmu sklonog pokreta. Na tome su mu odali priznanje skoro svi zvaničnici drugih vjerskih zajednica sa kojima je redovno učestvovao u zajedničkim projektima.
Još uvijek nema indicija ko bi mogao naslijediti W.D. Muhameda u vođenju nacije i da li će se proces islamizacije nastaviti, te da li će on ikada biti dovršen ili će fenomen crnog islama u Americi ostati
Anterfile I
Malcolm X
I prije W D Muhameda u pokretu je bilo pokušaja revidiranja stavova o crnačkoj dominaciji i pokušaja približavanja islamskoj ortodoksiji. Najpoznatiji slučaj je onaj Elijahovog glasnogovornika Malcolma X. Malcolm je rođen kao Malcolm Little u mjestu Omaha (Nebraska) 19. maja 1925. godine kao dijete Earla i Louise (rođ. Norton) Little. Unutar Nacije islama kruži predanje prema kojem su njegovog oca, baptističkog propovjednika, zaklali pripadnici bjelačke rasističke udruge Crni legionari. Godine 1939. godine Malcolmova je majka proglašene mentalno nestabilnom osobom i hospitalizirana nakon čega se o Malcolmu i njegovoj braći i sestrama brinu različiti skrbnici. Nakon burnog djetinjstva i mladosti tokom kojih je često dolazio u sukob sa zakonom Malcolm ulazi u okvire Nacije islama. Tada uzima novo ime Malcolm X u kojem ono X simbolizira odbacivanje svog ropskog imena. S obzirom da je bio vrlo vješt govornik brzo je napredovao unutar Nacije islama. Vremenom je postao toliko popularan među sljedbenicima Nacije islama da je došlo do raskola između njega i Elijaha Muhameda. Izvori Nacije islama tvrde kako je do raskola došlo jer je Elijah kritikovao Malcolmovu sklonost ka ženama i promiskuitetno ponašanje. Kakogod, 8. marta 1964. godine Malcolm je obznanio da istupa iz Nacije islama i osniva zasebnu organizaciju- Muslimansku džamiju. Iste je godine odlučio poći na hadž u Meku gdje se susreo sa saudijskim kraljem Fejsalom. S hadža će se vratiti s novim imenom - El-Jajj Malik El-Shabazz i odlučan da ispravi učenje Nacije islama i da ga dovede u sklad sa izvornim islamskim učenjem. Malcolomova popularnost je vrtoglavo rasla i njegovoj viziji islamizacije se odazivalo sve više starih pripadnika Nacije islama, ali i novih članova. To se nije svidjelo liderima Nacije. Godine 1965. (21. februara) Malcolm X je ubijen u atentatu dok je u plesnoj dvorani Audubon na Manhattanu držao govor pred 400 ljudi. Proces islamizacije je time samo privremeno zaustavljen, dok je Malcolmov aktivizam ostao simbol crnačke borbe za prava Amerikanaca afričkog porijekla.
