Piše: Muhamed Jusić (Start Magazine)
Vitez tame (The Dark Knight) strip akcijski triler
Vitez tame (The Dark Knight) strip akcijski triler
Režiser: Christopher Nolan
Uoge: Christian Bale, Heath Ledger, Michael Caine, Maggie Gyllenhaal, Gary Oldman, Morgan Freeman
Premijera: Svjetsku premijeru je imao 14. jula u New Yorku, a ovih dana se prikazuje i u bh kinima
Novi nastavak akcijskog hita „Batman: Početak" na kojem ponovo sarađuju režiser Christopher Nolan i zvijezda Christian Bale pod naslovom The Dark Knight (Vitez tame) je od mnogih već proglašen najboljom ekranizacijom stripa svih vremena. Rezultat nije izostao ni na kino blagajnama. Samo u prvom danu prikazivanja u SAD-u ovaj ljetni megahit je zaradio rekordnih 66,4 miliona dolara. Radi poređenja, prethodni rekord zarade u jednom danu na američkom box-officeu držao je "Spider-Man 3" sa zarađenih 59,8 miliona dolara. I u prvom vikendu prikazivanja „The Dark Knight“ je oborio rekord koji je u toj kategoriji držao „Spider-Man 3“. Distributer Warner Bros je objavio da je film u toku prva tri dana svog prikazivanja širom SAD-a i Kanade zaradio 155,3 miliona američkih dolara. Učinak i u drugim zemljama nije bio ništa slabiji.
Zaradu su pratile i izvrsne kritike, što nije uvijek slučaj u Hollywoodu.
„'Vitez tame' je mračan, kompleksan i nezaboravan film“-tako glasi opće mišljenje na internet stranici Rotten Tomatoes koja mu je dala 94% pozitivnih ocjena. Čitatelji IMDB-a su ga izabrali za najbolji film svih vremena, tako da se već sada nalazi na 1. mjestu po ocjenama gledatelja.
Većina kritičara nije imala ništa osim riječi hvale za sve aspekte filma, od dobro razvijene priče, nevjerovatnih specijalnih efekata, briljantne glume pa do napetog ritma koji vam ne da se opustite.
Domagoj Zovak je za X Mag Showbiz napisao kako. „Film počinje "drito v glavu“ i ne staje do samog kraja, pa čak je i sam kraj - strelovit. No za razliku od mnogih drugih filmova ovakvog tipa, koji se zbog poslovičnih izljeva holivudske patetike i besmislenih dijaloga razvodne, uspore i umrtve, toga u „ The Dark Knightu“ nema. Film ima izvrstan ritam, faktor napetosti toliko je velik da čak i sitna usporavanja zbog smislenih dijaloga, često prožetih humorom, ne škode dinamici… Ritma ne bi sasvim sigurno bilo da nema briljantnog scenarija braće Christophera i Johnatana Nolana koji su bili scenaristi i kultnog redateljevog Mementa. Dijalozi su pametni, i cijela ta stripovska papazjanija prožeta je nekim zanimljivim filozofskim i moralnim pitanjima, dok sama akcija nije priglupa i ne služi kao kič. Film nije nimalo predvidljiv, čak i meni koji sam pogledao hrpetine foršpana, TV reklama i procurjelih slika“
Novi Batman se ovih dana prikazuje i u našim kinima i sudeći po prvim reakcijama naših forumaša, kao i njihove braće po tastaturi iz susjedne Hrvatske, ni oni nemaju ništa do riječi hvale za ovaj još jedan u nizu filmova o superherojima koji su se ovog ljeta počeli prikazivati u kinima.
Interesantno je, međutim, kako niko od njih nije primijetio jednu vrlo zanimljivu navodnu sličnost između današnjeg američkog predsjednika Georga W. Busha i Batmana na koju ukazuje desničarski pisac i novinar Andrew Klavan u svom tekstu naslovljenom sa „Šta Bush i Batman imaju zajeničko“ objavljenom u The Wall Stree Journalu (25. juli 2008).
Naime, Klavan u „The Dark Knight“-u vidi, ni manje ni više, nego „konzervativni film o ratu protiv terorizma“ kao što je bio prošlogodišnji film „300“. Za njega ovaj film na suptilan način artikuliše „vrijednosti“ kojima se rukovodi Bushova administracija, a koje nije u stanju javno pojasniti.
Nastranu to što on i u Batmanovom znaku prepoznaje ono Bushovo „W“, za njega je Batman personifikacija Georga W. Busha, čovjeka koji krši zakone da bi učini više dobro. Kao i Batman, i Bush je usamljen, neshvaćen, nikada mu se ne priznaju njegove zasluge, ljudi ga često mijenjaju sa lošim momcima jer im nevjerovatno sliči, a on je ustvari apsolutno dobro, neupitni heroj koji se sa zlom nosi na jedini mogući način- silom i bez milosti.
On sav ushićen likuje jer je, navodno, ovim konzervativni Hollywood dao kvalitetan odgovor na ljevičarske filmove koji se obično snimaju o ratu kao što su nedavno snimljeni: "In The Valley of Elah," "Rendition" and "Redacted", a koji prema njemu „zagovaraju predaju, omalovažavaju američku vojsku i njihovu misiju i ne prave razliku između Amerike i islamofašizma..“
Međutim, on ima i zamjerku na suštinu rada konzervativnog (čitaj desničarskog) Hollywooda, ako se zaista ljudi koji su radili ove filmove tako mogu etiketirati: Zašto ljevičari imaju hrabrosti da prave direktne i realistične filmove dok hollywoodski konzervativci uvijek stavljaju maske da bi rekli nešto za što vjeruju da je istina. Zašto se konzervativne vrijednosti koje pokreću našu odbranu- vrijednosti kao što su moralnost, vjera, požrtvovanost i plemenitost borbe za ono što je ispravno- artikulišu samo u filmovima fantazije ili onim inspirisanim stripovima kao što su „300“, "Lord of the Rings," "Narnia," "Spiderman 3" i sada "The Dark Knight"- pita se ovaj autor kontraverzne knjige „Imperija laži“ o doprinosu jednog običnog čovjeka ratu protiv terorizma.
Klavan, čije je stavove i poređenja ismijala sva ozbiljna američka javnost od kolumniste The New Republic Christophera Orra do brojnih blogera, ustvari odaje glavni razlog koji je Ameriku doveo u krizu u kojoj se danas nalazi. Utopijski stavovi iščašeni iz vremena i prostora zaogrnuti plaštom vjerskog fanatizma i uvjerenja u vlastitu nepogrešivost one većine koja je Buša dovela na vlast i njenih eksponenata koji su kreirali njegovu unutrašnju i vanjsku politiku, danas su se kao balon od pjene raspukli suočeni sa kompleksnom realnošću svijeta u kojem živimo.
Ono što Klaven ne vidi, ili ne želi da vidi, jeste da nije kriv konzervativni Hollywood što te njegove „vrijednosti“ zaogrće plaštom fikcije, nego takva vizija crno-bijelog svijeta i sukoba apsolutno ne postoji nigdje drugo nego u stripovima, bajkama i pričama o superherojima. Za sve nas, ali nadati se i za novog američkog predsjednika, ovo je još jedna kvalitetna lekcija o opasnosti ideologije bez obzira ne kojim „vrijednostima“ bila zasnovana. Sve ideologije mržnje u historiji i svi totalitarni režimi započinjali su sa spasiteljima i superherojima koji su sebe zaogrtali plaštom nepogrešivosti, dobrih namjera i apsolutnog dobra. Zato je dobro dok Batmana i ostale superheroje kojih u filmovima ovog ljeta, slučajno ili ne, ne nedostaje u američkim i našim kinima gledamo samo na kino platnima ili ekranima. Problem počinje kada se ljudi, čak i oni najmoćniji na planeti, možda baš zbog besprijekorne produkcije, počnu u njih previše uživljavati. Možda bi bilo dobro da neko podsjeti Busha i one koji iz ideološkog ubjeđenja štancaju filmove o superherojima da bi, kada god smo se, a vjerovatno i oni, kao djeca previše uživjeli u lik nekog od superheroja, neko stradao.
Anterfile I
ANDREW KLAVAN
Andrew Klaven se deklariše ako „newborn“ (ponovno rođeni) kršćanin. Do sada je napisao deset romana, od kojih su dva doživjela svoju ekranizaciju i to „True Crime“ kojeg je režirao i u njemu glumio, desničarima izrazito blizak, Clint Eastwood i „Don't Say a Word“ u kojem glumi Michael Douglas. Dva puta je dobi nagradu Edgar (nazvane po Edgar Allen Poeu) za najboljeg pisca misterije.
Njegovu zadnju knjigu "Empire of Lies" (Imperija laži) o doprinosu jednog običnog čovjeka ratu protiv terorizma za koju on sa ponosom ističe da je „politički nekorektna“ Associated Press je nazvao „djelom jednog napuklog desničara“.
Anterfile II
Heath Ledger
U Australiji, odakle je Heath Ledger porijeklom, film je zauzeo prvo mjesto u prvom vikendu prikazivanja sa zarađenih 13,1 milion američkih dolara. Uloga Jokera bila je zadnja koju je 28-ogodišnji Ledger dovršio prije nego je u januaru umro od slučajnog predoziranja propisanim lijekovima. Špekulise kako bi ovaj talentovani australski glumac mogao za svoju ulogu biti posthumno nagrađen Oskarom. Kako otkriva britanski Telegraph, a prenosi sarejevo-x portal, Ledger bi mogao postati prvi glumac koji je posthumno osvojio Oscara, nakon Petera Fincha, koji je za ulogu u filmu "Network" posthumno dobio jednu od najvažnijih filmskih nagrada na svijetu.
Premijera: Svjetsku premijeru je imao 14. jula u New Yorku, a ovih dana se prikazuje i u bh kinima
Novi nastavak akcijskog hita „Batman: Početak" na kojem ponovo sarađuju režiser Christopher Nolan i zvijezda Christian Bale pod naslovom The Dark Knight (Vitez tame) je od mnogih već proglašen najboljom ekranizacijom stripa svih vremena. Rezultat nije izostao ni na kino blagajnama. Samo u prvom danu prikazivanja u SAD-u ovaj ljetni megahit je zaradio rekordnih 66,4 miliona dolara. Radi poređenja, prethodni rekord zarade u jednom danu na američkom box-officeu držao je "Spider-Man 3" sa zarađenih 59,8 miliona dolara. I u prvom vikendu prikazivanja „The Dark Knight“ je oborio rekord koji je u toj kategoriji držao „Spider-Man 3“. Distributer Warner Bros je objavio da je film u toku prva tri dana svog prikazivanja širom SAD-a i Kanade zaradio 155,3 miliona američkih dolara. Učinak i u drugim zemljama nije bio ništa slabiji.
Zaradu su pratile i izvrsne kritike, što nije uvijek slučaj u Hollywoodu.
„'Vitez tame' je mračan, kompleksan i nezaboravan film“-tako glasi opće mišljenje na internet stranici Rotten Tomatoes koja mu je dala 94% pozitivnih ocjena. Čitatelji IMDB-a su ga izabrali za najbolji film svih vremena, tako da se već sada nalazi na 1. mjestu po ocjenama gledatelja.
Većina kritičara nije imala ništa osim riječi hvale za sve aspekte filma, od dobro razvijene priče, nevjerovatnih specijalnih efekata, briljantne glume pa do napetog ritma koji vam ne da se opustite.
Domagoj Zovak je za X Mag Showbiz napisao kako. „Film počinje "drito v glavu“ i ne staje do samog kraja, pa čak je i sam kraj - strelovit. No za razliku od mnogih drugih filmova ovakvog tipa, koji se zbog poslovičnih izljeva holivudske patetike i besmislenih dijaloga razvodne, uspore i umrtve, toga u „ The Dark Knightu“ nema. Film ima izvrstan ritam, faktor napetosti toliko je velik da čak i sitna usporavanja zbog smislenih dijaloga, često prožetih humorom, ne škode dinamici… Ritma ne bi sasvim sigurno bilo da nema briljantnog scenarija braće Christophera i Johnatana Nolana koji su bili scenaristi i kultnog redateljevog Mementa. Dijalozi su pametni, i cijela ta stripovska papazjanija prožeta je nekim zanimljivim filozofskim i moralnim pitanjima, dok sama akcija nije priglupa i ne služi kao kič. Film nije nimalo predvidljiv, čak i meni koji sam pogledao hrpetine foršpana, TV reklama i procurjelih slika“
Novi Batman se ovih dana prikazuje i u našim kinima i sudeći po prvim reakcijama naših forumaša, kao i njihove braće po tastaturi iz susjedne Hrvatske, ni oni nemaju ništa do riječi hvale za ovaj još jedan u nizu filmova o superherojima koji su se ovog ljeta počeli prikazivati u kinima.
Interesantno je, međutim, kako niko od njih nije primijetio jednu vrlo zanimljivu navodnu sličnost između današnjeg američkog predsjednika Georga W. Busha i Batmana na koju ukazuje desničarski pisac i novinar Andrew Klavan u svom tekstu naslovljenom sa „Šta Bush i Batman imaju zajeničko“ objavljenom u The Wall Stree Journalu (25. juli 2008).
Naime, Klavan u „The Dark Knight“-u vidi, ni manje ni više, nego „konzervativni film o ratu protiv terorizma“ kao što je bio prošlogodišnji film „300“. Za njega ovaj film na suptilan način artikuliše „vrijednosti“ kojima se rukovodi Bushova administracija, a koje nije u stanju javno pojasniti.
Nastranu to što on i u Batmanovom znaku prepoznaje ono Bushovo „W“, za njega je Batman personifikacija Georga W. Busha, čovjeka koji krši zakone da bi učini više dobro. Kao i Batman, i Bush je usamljen, neshvaćen, nikada mu se ne priznaju njegove zasluge, ljudi ga često mijenjaju sa lošim momcima jer im nevjerovatno sliči, a on je ustvari apsolutno dobro, neupitni heroj koji se sa zlom nosi na jedini mogući način- silom i bez milosti.
On sav ushićen likuje jer je, navodno, ovim konzervativni Hollywood dao kvalitetan odgovor na ljevičarske filmove koji se obično snimaju o ratu kao što su nedavno snimljeni: "In The Valley of Elah," "Rendition" and "Redacted", a koji prema njemu „zagovaraju predaju, omalovažavaju američku vojsku i njihovu misiju i ne prave razliku između Amerike i islamofašizma..“
Međutim, on ima i zamjerku na suštinu rada konzervativnog (čitaj desničarskog) Hollywooda, ako se zaista ljudi koji su radili ove filmove tako mogu etiketirati: Zašto ljevičari imaju hrabrosti da prave direktne i realistične filmove dok hollywoodski konzervativci uvijek stavljaju maske da bi rekli nešto za što vjeruju da je istina. Zašto se konzervativne vrijednosti koje pokreću našu odbranu- vrijednosti kao što su moralnost, vjera, požrtvovanost i plemenitost borbe za ono što je ispravno- artikulišu samo u filmovima fantazije ili onim inspirisanim stripovima kao što su „300“, "Lord of the Rings," "Narnia," "Spiderman 3" i sada "The Dark Knight"- pita se ovaj autor kontraverzne knjige „Imperija laži“ o doprinosu jednog običnog čovjeka ratu protiv terorizma.
Klavan, čije je stavove i poređenja ismijala sva ozbiljna američka javnost od kolumniste The New Republic Christophera Orra do brojnih blogera, ustvari odaje glavni razlog koji je Ameriku doveo u krizu u kojoj se danas nalazi. Utopijski stavovi iščašeni iz vremena i prostora zaogrnuti plaštom vjerskog fanatizma i uvjerenja u vlastitu nepogrešivost one većine koja je Buša dovela na vlast i njenih eksponenata koji su kreirali njegovu unutrašnju i vanjsku politiku, danas su se kao balon od pjene raspukli suočeni sa kompleksnom realnošću svijeta u kojem živimo.
Ono što Klaven ne vidi, ili ne želi da vidi, jeste da nije kriv konzervativni Hollywood što te njegove „vrijednosti“ zaogrće plaštom fikcije, nego takva vizija crno-bijelog svijeta i sukoba apsolutno ne postoji nigdje drugo nego u stripovima, bajkama i pričama o superherojima. Za sve nas, ali nadati se i za novog američkog predsjednika, ovo je još jedna kvalitetna lekcija o opasnosti ideologije bez obzira ne kojim „vrijednostima“ bila zasnovana. Sve ideologije mržnje u historiji i svi totalitarni režimi započinjali su sa spasiteljima i superherojima koji su sebe zaogrtali plaštom nepogrešivosti, dobrih namjera i apsolutnog dobra. Zato je dobro dok Batmana i ostale superheroje kojih u filmovima ovog ljeta, slučajno ili ne, ne nedostaje u američkim i našim kinima gledamo samo na kino platnima ili ekranima. Problem počinje kada se ljudi, čak i oni najmoćniji na planeti, možda baš zbog besprijekorne produkcije, počnu u njih previše uživljavati. Možda bi bilo dobro da neko podsjeti Busha i one koji iz ideološkog ubjeđenja štancaju filmove o superherojima da bi, kada god smo se, a vjerovatno i oni, kao djeca previše uživjeli u lik nekog od superheroja, neko stradao.
Anterfile I
ANDREW KLAVAN
Andrew Klaven se deklariše ako „newborn“ (ponovno rođeni) kršćanin. Do sada je napisao deset romana, od kojih su dva doživjela svoju ekranizaciju i to „True Crime“ kojeg je režirao i u njemu glumio, desničarima izrazito blizak, Clint Eastwood i „Don't Say a Word“ u kojem glumi Michael Douglas. Dva puta je dobi nagradu Edgar (nazvane po Edgar Allen Poeu) za najboljeg pisca misterije.
Njegovu zadnju knjigu "Empire of Lies" (Imperija laži) o doprinosu jednog običnog čovjeka ratu protiv terorizma za koju on sa ponosom ističe da je „politički nekorektna“ Associated Press je nazvao „djelom jednog napuklog desničara“.
Anterfile II
Heath Ledger
U Australiji, odakle je Heath Ledger porijeklom, film je zauzeo prvo mjesto u prvom vikendu prikazivanja sa zarađenih 13,1 milion američkih dolara. Uloga Jokera bila je zadnja koju je 28-ogodišnji Ledger dovršio prije nego je u januaru umro od slučajnog predoziranja propisanim lijekovima. Špekulise kako bi ovaj talentovani australski glumac mogao za svoju ulogu biti posthumno nagrađen Oskarom. Kako otkriva britanski Telegraph, a prenosi sarejevo-x portal, Ledger bi mogao postati prvi glumac koji je posthumno osvojio Oscara, nakon Petera Fincha, koji je za ulogu u filmu "Network" posthumno dobio jednu od najvažnijih filmskih nagrada na svijetu.
