"Revolucija u Siriji - tri godine
stradanja jednog naroda“ naziv je tribine koja je večeras održana u
organizaciji Centra za napredne studije u Sarajevu i Udruženja
bosansko-sirijske solidarnosti (UBSS), u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese.
Uvodničari tribine bili su dr. Ahmet
Alibašić, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, fra Ivo Marković,
profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i Muhamed Jusić analitičar.
Kako je Alibašić kazao, večerašnja
tribina je fokusirana na humanitarni aspekt krize u Siriji, jer je iz bosanske
perspektive to možda najrealnije.
Govoreći o samom konfliktu u Siriji,
Alibašić je kazao da, ostavljajući Božiju intervenciju po strani, ovakvo stanje
moglo bi potrajati pet do deset godina.
"Sa ovoga skupa želimo apelirati
na našu javnost kada se ukaže prilika da podrže humanitarnu pomo i napore da se
olakša stradanje i patnja sirijskog naroda", poručeno je.
Procjene govore da u ovom trenutku
devet miliona Sirijaca treba podršku, da je više od četiri miliona raseljenih
unutar Sirije, više od dva miliona je van zemlje, a ima i onih koji su u svojim
domovima i trebaju podršku.
"Prateći situaciju u Siriji, mi
Bosanci trebamo zahvaliti Bogu što imamo blagodat, mir i trebamo ga ljubomorno
čuvati. Ljubomorno treba čuvati postignuti nivo mira i prosperiteta. Političari
i vođe trebaju biti svjesni da ni jedna politička pozicija nije vrijedna sukoba
i nereda, ali da i građani budu svjesni da bez obzira što mnogima nije dobro,
može biti i mnogo gore", poruka je Alibašića.
Fra Ivo Marković je često boravio na
seminarima u Jordanu sa sirijcima, u organizaciji međunarodnih mirotvoraca, te
im je u razgovoru naveo situaciju u Bosni i Hercegovini, „kako smo mi
zaustavili rat, kako smo se mi osjećali, jer se oni sada osjećaju
zaboravljenima“.
Prisjećajući se rata, fra Marković
kaže da su Engleska, Francuska i Rusija bili na strani Srba, Njemačka, nešto
malo Evrope na strani Bošnjaka i Hrvata, a mi smo u biti bili ovdje prepušteni
sami sebi, ali smo uspjeli angažirali ljude vani“.
"Kada su vidjeli taj naš model,
ispunili su se nadom, pa smo radili planiranje, kako doći do cilja, kako ga
ostvariti, a moje im je iskustvo bilo obogaćujuće. Posjetio sam bolnicu i
izbjeglički kamp na granici sa Jordanom, koji je u pustinji. Imaju osnovne
životne namirnice, hrane, vode, također su i bolesnici i djeca dobro zaštićeni,
za razliku od naše djece u ratu, al opet mislim da bi Bosna mogla puno pomoći
jer imamo dosta iskusnih ljudi, preporučio sam i našim vlastima, pa bismo se
trebali malo više dolje uključiti", kaže fra Marković.
Naglašava da pokreće susrete i
razgovore da se pomogne sirijskom narodu, te da je u kontaktu samo sa sirijskom
opozicijom.
"Bio sam gost sirijske opozicije,
oni su htjeli demokratiju i malo više slobode. Krenuli su energijom 'arapskog
proljeća'. Za mene je Assad zločinac, jer je na mirne demonstracije uzvratio
brutalnošću", ističe Marković.
Fra Marković je pomogao i sirijske
medije da se organiziraju, da drže svijet budim što se tiče Sirije.
Analitičar Jusić je naglasio da bez
obzira na trenutno stanje u Siriji, "moramo se vratiti na početak, a to su
legitimni zahtjevi naroda koji je tražio reforme, a ne režima, a vlada Bashara
Al Assada uzvratila je na brutalan način“.
Pojašnjava da to što nije bilo
centralne sirijske komande ili što nije bilo organiziranijeg nastupa opozicije,
ne znači da je sirijski narod odustao od reformi. Pojavile su se paravojne
formacije koje niko ne može da kontroliše, iako je bilo nastojanja da se stvori
krovna organizacija, ali neke vođe nisu bile spremne, da to urade, ipak ne
umanjuje otpor sirijskog naroda i odgovor na brutalnost koju su doživjeli.
Ima nekoliko opozicionih organizacija,
kurdskih, kršćanskih, muslimanskih između kojih nema sukoba i koji su legitimni
predstavnici sirijskog naroda, za razliku od IDIŠ organizacije iz Iraka, koja
je bila ogranak Al-Qaide te su počeli su djelovati u Siriji što je Assadu
odgovaralo da završi posao na najbrutalniji način.
"Iako postoje drugi veći
problemi, međunarodna zajednica mora djelovati politički i humanitarno. Više je
nemoguće ignorisati humanitarnu katastrofu koja se dolje dešava. Nespremnost
međunarodne zajednice da se bavi problemima gurnula je u sjenu humanitarnu
katastrofu, ali ako ne možemo riješiti politički problem, mi možemo riješiti
humanitarni", istakao je Jusić.
Od 18. marta 2011.godine, kada je pao
prvi građanin Sirije, režim Bashara Al Assada ubio je više od 146.000 sirijskih
civila, od toga 13.000 žena i 14.000 djece, Broj zatvorenih civila je više od
215.000, među njima je 9.000 djece ispod 18 godina, 5.000 žena i 835 medijskih
aktivista.
Više od 6.500.000 civila je napustilo
svoje domove i raseljeni su širom Sirije, dok je 3.500.0000 civila izbjeglo
izvan zemlje, od toga je jedan milion djece.
Vojna akcija koju snage režima
sprovode u sirijskim gradovima i selima prouzrokovala je više od 1.200.000
srušenih kuća, porušeno je 194 bolnica, 1.451 džamija i 36 crkava. Snage režima
srušile su 3.800 škola a 1.200 škola pretvorili u logore i zatvore, dok je
1.500 škola pretvoreno u centre za smještaj izbjeglica i raseljenih.
(FENA)
