Muzej Medinska kuća- čuvar zagubljene medinske tradicije i historije

U Medini otvoren novi muzej

Muhamed Halilović, Abdulaziz Kaki, Muhamed Jusić i Aljo ef Cikotić

Muzej Medinska kuća- čuvar zagubljene medinske tradicije i historije

Piše: Muhamed Jusić (Preporod, br. 24/986. 15. decembar, 2012.)

Svi oni kojima se ukaže prilika da posjete grad Allahovog Poslanika, a.s., El-Medinu el-Munevveru se slažu kako ona plijeni sve posjetioce svojom blagošću i neponovljivom atmosferom duhovnog smiraja. To se često čuje i od naših hadžija koji tu „duhovnu vibraciju“ ne osjećaju čak ni u Meki. Medina je po toj svojoj blagosti i dobroti prepoznatljiva još od vremena Poslanika, a.s, kada su njeni stanovnici, Ensarije, njemu Plemenitome i prvim muslimanima ukazali sigurno utočište kada to niko drugi u Arabiji nije htio ili nije smio. Prema muslimanskoj tradiciji i sam Poslanik, a.s., je ovaj grad koji se do njegovog dolaska zvao Jesrib nazvao Tabom i Tajjibom, tj dobrom i blagom i od Boga Milostivog je tražio blagoslov za nju i njene stanovnike.

Medina je tu svoju posebnost sačuvala, kažemo i danas, iako se u njoj mnogo šta promijenilo i nakon što se njen centar i sama Poslanikova džamija, osim njegovog kabura i Revde (prostora džamije iz vremena Poslanika, a.s., koja je sačuvala sve elemente svog osmanskog i predosmanskog izgleda),  modernizirala konstantnim proširenjima kako bi mogla prihvatiti sve veći broj posjetitelja iz čitavog muslimanskog svijeta. Malo toga je u Medini ostalo od njenih brojnih historijskih znamenitosti.

Naravno, u Medini je ipak, za razliku čak i od Meke, primjetno i to da onaj ko se potrudi ipak može naći brojna značajna mjesta iz historije islama i vremena Poslanika, a.s., koja, iako nisu adekvatno obilježena i konzervirana, u velikom broju slučajeva nisu ni porušena kao što je to slučaj sa nekim drugim znamenitostima širom Arabije. Taj drugačiji odnos Medinelija prema svojoj prošlosti vidi se i na sitnim detaljima kakvi su mušabaci na megahotelima koji su replike stare hidžaske arhitekture i podsjećaju na izgled starih kuća kakve su nekad bile oko Poslanikove, a.s., džamije i kakvih je danas ostalo tek nekoliko. Ipak, daleko je to od onoga što bi Medina imala pokazati svima onima koji je posjete.

Zato me je ove godine prijatno iznenadilo kada sam zajedno sa Muhamedom Halilovićem i Aljom ef. Cikotićem, kolegama angažovanim u organizaciji hadža ispred Ureda za hadž IZ u BiH,  doznao da je jedan od rijetkih entuzijasta koji godinama revnosno čuva historijsko i kulturno nasljeđe Medine svoj muzej iz neposredne blizine Poslanikove džamije gdje se nalazio u relativno skučenom prostoru preselio na novu adekvatnu lokaciju u dijelu Medine gdje se planira izgradnja nove gradske četvrti nazvane Naučni ekonomski grad (Knowledge Economic City -KEC). Naime radi se o dr. Abdulazizu Kakiju koji već godinama revnosno istražuje i promoviše zagubljene i devastirane medinske znamenitosti.

Muzej nosi naziv Medinska kuća (Dar al-Madinah Museum) i nalazi se u prelijepoj zgradi koja je tek prva od niza stambenih, poslovnih, obrazovnih i sportskih građevina koje se grade u sadašnjem predgrađu Medine i koje bi trebale činiti „Medinu budućnosti“. Lokacija se nalazi u ulici Kralja Abdulaziza između medinskog aerodroma i željezničke stanice buduće željezničke pruge kojom će saobraćati brzi voz na relaciji Medina -Meka. 

Entuzijazam pojedinca

Unutrašnjost muzeja

Dr. Kakija sam primijetio još kao student Medinskog Univerziteta puno prije nego je on otvorio svoj prvi muzej i to tragajući za knjigama i materijalima koji govore o tim zagubljenim znamenitostima radi lične znatiželje, ali i radi toga što sam već tada prikupljao materije za svoju skromnu monografiju Meka i Medina koja je prije nekoliko godina ugledala svjetlo dana i sada već svoje drugo izdanje. Tu skromnu knjigu sam sabrao baš zato što sam osjetio da postoji ta praznina ne samo kod naših hadžija koji zijarete Meku i Medinu koji o mjestima koje posjećuju znaju jako malo, nego i zbog toga što su oni koji su zaduženi za očuvanje historijskih znamenitosti svetih mjesta uradili jako malo da se ona sačuvaju i prikažu u najboljem svjetlu kako bi posjeta Haremejnu bila ne samo još zanimljivija nego i prilika da se mnogo šta nauči. Tada sam vidio da u Medini postoji jedan krug ljudi koji su toga itekako bili svjesni, među kojima je i nekoliko profesora Islamskog Univerziteta, i koji su bili odlučni da se stvari u tom smislu počnu mijenjati. Dr Kaki je prednjačio među njima i njegovi projekti među kojima je i ovaj muzej svjedoče da se stvari na tom polju napokon, iako za nas sporo, kreću u pravom smjeru. On i ljudi poput njega su vlastitim entuzijazmom pokušavali nadomjestiti ono što je sistem svjesno ili ne propustio uraditi.

Zgrada muzeja

Postavke u muzeju se fokusiraju na siru- životopis Poslanika, a.s., i događaje iz historije islama i za razliku od prvog kojeg je otvorio gdje su dominirale etnografske postavke ovdje su one, vjerovatno zbog ograničenosti prostora, u drugom planu. Ipak, tu se mogu naći primjerci ženske nošnje Hidžaza prije ulaska njenih gradova u okvire Saudijske Kraljevine, vjenčanice medinskih žena, mnoštvo posuđa i predmeta za svakodnevnu upotrebu iz osmanskog perioda ali i ranijih stoljeća. Na ulazu vas dočekaju sa medinskim šerbetom koje se nekada moglo kupiti u sukovima i sa poznatim svježim medinskim hurmama- belh. Tu su izložene i jedinice mjere iz vremena Poslanika, a.s., mud i s`aj, a na izlazu se one mogu i kupiti i to sa senedom ili lancem prenosioca kojem se dodaje i ime onoga ko postane vlasnikom te mjere kako bi je mogao nastaviti prenositi budućim generacijama muslimana. Sve skupa, jedinstveno putovanje kroz zaboravljenu prošlost kojoj u mnoštvu ogromnih hotela, trgovačkih centara sa skupom robom i načičkanih trgovinica sa kineskom robom skoro da nema traga. To je ona Medina koju naše hadžije ne vide i koja se sve više gubi.

U muzeju je osim toga dr. Kaki sa svojim asistentima izradio desetke velikih maketa na kojima se mogu vidjeti značajni događaji iz historije Medine, Meke i životopisa Poslanika, a.s. Tako se na jednoj maketi od nekih pet metara može vidjeti put koji je Poslanik, a.s., prešao kada je išao putem hidžre i kako se taj put razlikovao od onoga kojim su išle trgovačke karavane. Na tom putu su obilježena mjesta na kojima su se desili svi bitniji događaji od skrivanja u pećini Sevr, do susreta sa Surakom bin Malikom, pa sve do ulaska u Medinu kroz Senijetu-ved`a. Na drugoj seriji manjih maketa je prikazan razvoj Meke od vremena hazreti Hadžere do prvih većih proširenja. Tu je i ogromna maketa na kojoj je detaljno prikazan tok bitke na Uhudu, kopanje hendeka, te gdje je on tačno ucrtan u odnosu na današnje ulice Medine, kako bi svi posjetioci shvatili kuda je on prolazio s obzirom da to u gradu danas na bilo kakav način nije obilježeno. Na manjoj maketi se vidi i veličina hendeka kojeg su Poslanik, a.s. i ashabi iskopali kako bi se zaštitili od napada Saveznika (Ahzab) i iako smo iz sire- životopisa poslanika toliko puta učili, pa i predavali, njegove dimenzije sasvim je drugačije kada se to vidi na jedan slikovit način i sa tačnim reljefnim obrisima i razmjerama mjesta na kojima su se događaji dešavali.

Kakodoći do muzeja u Medini

U njegovom novom muzeju Medine se sada na jednom mjestu mogu naći svi naslovi djela koja je iz historije Medine i o njenim znamenitostima napisao dr. Kaki. U samo jednoj od svojih brojnih knjiga o Medini a koja je dostupna na arapskom i engleskom jeziku dr. Kaki je istražio preko devedeset znamenitih džamija u Medini od kojih je većina uništena. On je ne samo objasnio njihov značaj nego je ucrtao i njihove lokacije na sadašnjoj karti Medine, a za neke je upisao i GPS koordinate da ih posjetioci lakše mogu naći. Isto je uradio i sa stotinama drugih značajnih historijskih mjesta od bunara, bašti, kuća, dvoraca poprišta bitaka, tekija i drugih historijski bitnih građevina o kojima je napisao zašto su značajni za historiju, gdje se nalaze i u kakvom su stanju. Sve je to propraćeno sadašnjim fotografijama građevina ili mjesta gdje su se nalazile i starim fotografijama ukoliko su dostupne.

U muzeju je posebno zanimljiv i serijal maketa koji pojašnjava kako se kroz historiju razvijalo turbe iznad Poslanikova, a.s, mezara kao i njegova džamija te obližnje kuće Ali Bejta (Poslanikove porodice) i ashaba, r.a. Mladi kustos muzeja će vas, dok vas provodi kroz postavke, upoznati sa brojnim sitnim detaljima iz daljnje i skorije historije tih mjesta tako da će, sigurno, svako onaj ko ih posjeti kada drugi put pored njih prođe drugačije doživjeti zijaret časnoj Medini. To je ono što je dugo nedostajalo našim hadžijama i svima onima koji i po nekoliko puta posjećuju Osvijetljenu Medinu. Uz već postojeći muzej Haremi-šerifa u Meki ovo je sada jedna cjelina koja nam otvara mala vrata u bogatu prošlost svetih gradova. Zato je moja topla preporuka svima onima koji dobiju priliku da zijarete Medinu da nađu vremena da ovaj muzej posjete i nauče puno više, ne samo o Medini i njenim znamenitostima, nego i o islamskoj historiji uopće i običajima tamošnjih muslimana. Možda je previše predložiti da sve naše hadžije zbog skučenosti prostora organizovano posjete ovo mjesto, ali je sigurno dobro da oni koji će u idućim godinama uz Božiju dozvolu posjete Meidnu znaju za ovaj vrijedni muzej i da oni koji to žele mogu samostalno organizovati posjetu u manjim skupinama.