U sjeni evropskog lova na burke i nikabe, održana je u srijedu (26.5.) javna debata u sarajevskom Mediacentru, o tome kako se u tranzicijskom vremenu snalaze novinari pišući o islamu u Bosni i Hercegovini.Postoji li u bosanskohercegovačkom društvu otvorenost za kritiku, dijalog, drugačije poglede i mišljenja, te kako se sa različitim pitanjima vjere i posebno islama, nose britanski mediji, naročito nakon 11. septembra? To su bila neka od pitanja na koja su odgovore potražili učesnici javne debate: profesor na Georgia State University Ian Almond, teolog i novinar Muhamed Jusić, zamjenik glavne urednice „Oslobođenja“, Faruk Borić i glavni imam Medžlisa u Tuzli, Amir Karić.
Recikliranje, novi oblik izvještavanja
Američki profesor Ian Almond, koji se obrazovao na britanskim univerzitetima u Warwicku i Edinburghu, a predavao godinama na univerzitetima u Italiji, Njemačkoj, Indiji i Turskoj, osvrnuo se na medijsku scenu Velike Britanije.
„Ako se govori o izvještavanju medija u Velikoj Britaniji, kad je riječ o temama iz islamskog svijeta, čini se, da poslije 11. septembra, vladaju strahovi i neka vrsta anksioznosti. Mediji su se prilično promijenili u posljednjih deset godina. Islam se često predstavlja na jedan prilično destruktivan način. Izgubljena su mnoga dopisnička mjesta i novinari se često oslanjaju samo na agencijske vijesti, ili recikliraju ono što je već objavljeno, a to najčešće ne pruža ni jasnu ni objektivnu sliku“, rekao je Almond i naveo primjer kako se u medijima Velike Britanije često, iz islamskog svijeta izvještava jednoobrazno. „Sjećate li se posljednjeg velikog napada na Gazu? Odnos žrtava je bio, 1400 mrtvih Plestinaca, naspram 15 Izraelaca. Ipak, u britanskim medijima taj je sukob predstavljen kao ravnopravan, u svakom pogledu.“
Islamska zajednica se nije snašla
Zamjenik glavne urednice „Oslobođenja“, Faruk Borić, lista koji je, prema njegovom priznanju orjentisan prema 'lijevoj', liberalnoj javnosti, odmah je, na početku svog izlaganja, priznao neke greške.
„Prešli smo iz tog nekog represivnog sistema u ovaj tranzicijski i greške su bile dio toga. Sjećam se jednog mog kolege, čije ime neću navoditi, kako je u svom članku napisao da je 'zekjat reisov porez PDV'. To nekome može biti smiješno, ali to je za neke moglo biti uvredljivo. A za mene kao urednika, tu se ne radi niti o vrijeđanju islama, niti o vrijeđanju Islamske zajednice, nego se radi o jednom kritičkom stavu prema određenoj politici. Posljednjih 20-ak godina mi imamo izlazak Islamske zajednice na javnu scenu, gdje se ona bori za svoj prostor u medijima. Prema mome mišljenju, i ne samo mome, Islamska zajednica u BiH nije se snašla u tom demokratskom procesu. Jer, ako već izlaziš na javnu scenu, propagiraš nešto, neke univerzalne ideje i vrijednosti, ti moraš biti spreman i na kritiku“, rekao je Borić i dodao da se na kritiku ne može odgovarati etiketiranjem, što je često bio slučaj.
„Juče je reis Cerić imao naslovnicu u našem listu jer je odaslao poruku mira, ali kada se u vrijeme recesije povezuje sa sumnjivim tajkunima i njihovim kapitalom, da bi se izgradio islamski centar, mislim da je red da se o tome progovori, pa ako treba i oštro“, zaključio je Borić.
„Ja sam optimista“
Novinar i teolog Muhamed Jusić, govoreći o načinu na koji se u BiH izvještava o islamu,
apostrofirao je da se ipak, radi o tranzicijskom društvu, „gdje se kao i u drugim brojnim segmentima još uvijek tražimo“.„Ja sam optimista. Mislim da i vjerske zajednice postaju svjesne da ne mogu biti u javnom prostoru a pri tome bez javne kritike. Neko ko se s tobom ne slaže, ne može samo zbog toga biti islamofob, ili neprijatelj vjere i nacije“, rekao je Jusić i dodao da se svi moraju navići na to da nemaju ekskluzivno pravo na medijski prostor.
„Nažalost, nakon 11. septembra, imamo odjeke 11. septembra u bh. društvu i u regionu. Islam je postao sigurnosno pitanje. Naprimjer, kad je trebala biti reforma policije, onda se aktueliziralo pitanje vehabija“, rekao je Jusić.
Vehabija, rezervni termin za teroristu
Amir ef. Karić, glavni imam tuzlanskog Medžlisa, podsjetio je da su muslimani u BiH stigmatizirani kroz dugi niz godina.
„Prvo im se pripisivao politički panislamizam. Optuživani su zatim za fundamentalizam, a sada je na sceni optužba za vehabizam. Pri tome je vehabija, rezervni termin za teroristu. Muslimani u BiH veoma senzitivno doživljavaju ovu stigmatizaciju. Iznose se podaci u medijima da je svaki treći musliman u našoj zemlji vehabija, da u BiH ima 200.000 vehabija. A ja vam kažem da kao čovjek koji dolazi iz tog kraja, u vrijeme genocida u Srebrenici, ni jedna kamenica u Tuzli nije poletjela prema pravoslavnoj crkvi. Nas je islam, takav kakav je, spasio od osvete i revanšizma“, rekao je ef. Karić.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je veoma živa rasprava između učesnika debate i publike u Mediacentru. Postavljena su brojna, zanimljiva pitanja. „Ovo je samo početak našeg dijaloga o ovoj temi. Važna je komunikacija, važno je razgovarati“, rekla je na kraju, moderator Slobodanka Dekić.
Autorka: Ljiljana Pirolić, Sarajevo (DW)
