Kad je kuća preblizu džamije

Kako je u vijest da je u bh. naselju Matuzići kod Doboja pronađeno oružje 'slučajno' ubačena džamija.

Piše: Muhamed Jusić (Al Jazeera)

Teško je naći kuću u bilo kojem bosanskom selu, mjestu ili gradskoj mahali a da nije u blizini neke džamije, piše autorEPA - Ilustracija

U jednom se trenutku činilo kako je propaganda stvar prošlosti i kako se za njom, nakon završetka Hladnog rata i kolapsa totalitarnih režima te trijumfa liberalnih demokratija, ne poteže, jer je takav način komunikacije s javnošću jednostavno postao "providan". Javnost u slobodnim i otvorenim društvima, mudrovalo se, medijski je pismena i osviještena da se s njom više ne može na taj način manipulirati.

U međuvremenu se propaganda vratila na velika vrata, ali prepakirana u novo ruho. Danas se ona koristi suptilno upakovana u spinove i lažne vijesti, koje šire ideološki upregnuti mediji ili kohorte plaćenika na društvenim mrežama i internet forumima. Iza svega nerijetko stoje veliki svjetski centri moći s ozbiljnim agendama. Možda najslikovitiji primjer te nove vrste propagande nalazimo u orkestriranim kampanjama sijanja nepovjerenja prema islamu i muslimanima.

U vremenu opće sekjuritizacije islama, u kojem se o ovoj svjetskoj religiji izvještava i piše isključivo kao o sigurnosnom pitanju, nužno je barem primijetiti medijsku manipulaciju onih koji širenjem islamofobije postižu različite političke ciljeve od jačanja ksenofobičnog sentimenta izborne desničarske baze, preko opravdanja za intervencionalizam u većinski muslimanskim zemljama, pa do političkih pritisaka na narode koji kulturološki pripadaju islamskom povijesno-civilizacijskom krugu.

Novi oblik propagande

To nasilno dovođenje islama, pa samim time i muslimana i različitih aspekata njihovog identiteta, u vezu sa sigurnosnim izazovima je sve prisutniji i u bosanskohercegovačkim, ali i u takozvanim regionalnim medijima. Tehnike kojima se ovo dezinformiranje javnosti provodi po svim elementima mogu se podvesti pod novi oblik propagande, na koje sve češće upozoravaju međunarodne organizacije koje se bave promocijom etičnog novinarstva. Vijeće Evrope, Evropska komisija, OSCE i brojne druge organizacije su već upozorile na opasnost od propagande i donijele preporuke da se sve zemlje članice ovim problemom trebaju ozbiljnije pozabaviti.

Naravno, u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama su posebno osjetljivi na propagandu za koju se vjeruje da se orkestrira iz Rusije s ciljem destabilizacije Zapada i ranjivih područja koja se nalaze u zoni ruskog utjecaja. Evropska unija je najavila novo jačanje aktivnosti radne grupe Stratkom u Evropskoj službi za spoljne poslove - EEAS, koja je prije tri  godine osnovana s ciljem da "razotkriva i potire neistine o EU, koje, kako EU vjeruje, širi Rusija". Još u oktobru 2017. godine, na temelju zahtjeva osam članica EU-a, šefovi diplomatija Unije razmatrali su prijedloge za suzbijanje "sve napadnijeg nastojanja vanjskih činilaca da šire dezinformacije, propagandu i nevjericu u EU", posebno u Srbiji i na zapadnom Balkanu.

Istraživanja koja su u međuvremenu provedena pokazala su da se veliki dio destabilizirajuće propagande temeljio na širenju islamofobičnih i antiimigrantskim poruka, koje su za cilj imale ojačati euroskeptičnu radikalnu desnicu u Evropi. Tako je pred opće izbore u Njemačkoj evidentirano sistemsko plasiranje lažnih vijesti o migrantima koji su seksualno napastvovali lokalne žene i rezultata fiktivnih istraživanja koji pokazuju lažne negativne stavove muslimana koji žive u Njemačkoj prema njemačkom društvu.

Srnina 'ekskluzivna' saznanja

Cilj i taktika su jednostavni. Preko širenja straha od islama i muslimana, u zapadnoj Evropi oličenih u liku imigranata i izbjeglica, na vlast dovesti nacionalističke ideologe, koji će iznutra razoriti Evropu. I na Balkanu se sve češće koristi isti recept. Tek letimičan pregled medija koji se najčešće služe sličnom islamofobičnom propagandom bi vjerovatno otkrio i ovdje neku zajedničku poveznicu i isti cilj kao i u zemljama EU-a, destabilizacija regiona i njegovo udaljavanje od evroatlanskih integracija.

Kao najsvježiji primjer može nam poslužiti informacija koju je 22. juna ove godine objavio tešanjski radio ZOS, u kojoj se navodi kako novinari ove lokalne radio-stanice, koja ima i svoj portal, gdje je vijest također objavljena, "nezvanično saznaju da se u Matuzićima, u općini Doboj Jug, prilikom rušenja stare kuće, naišlo se na granate i municiju te se pretpostavlja da je spomenuto ostalo iz posljednjeg rata". Dalje se u informaciji navodi kako je ovo za ZOS radio potvrdio i komandir Policijske stanice Doboj Jug Sejo Kadribašić, koji je još izjavio kako je "u toku uviđaj i da je najbitnije da stanovništvo nije u opasnosti, te će se nastojati na što jednostavniji i bezbjedniji način riješiti problem bez ikakvih posljedica".

Ta vijest bi vjerovatno ostala neprimijećena da se dva dana kasnije nije pojavila vijest novinske agencije Srna, u kojoj su u prvi plan stavljeni neki nebitni detalji iz originalne vijesti lokalnih medija i izjava policijskih službenika. Ovako je ta vijest glasila: "U blizini džamije u gornjem dijelu sela Matuzići, opština Doboj Jug, policija je pronašla skladište oružja i vojne opreme, saznaje Srna. U toku je uviđaj, a na licu mjesta su pripadnici policije i Civilne zaštite. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona za Radio-televiziju Republike Srpske je potvrđeno da su prije četiri do pet dana locirali određenu količinu oružja u privatnoj kući u gornjem dijelu sela Matuzići, u opštini Doboj Jug."

Cilja je 'skovati vijest'

Naravno Srninu vijest su, prepakiranu u novo ruho, preuzeli brojni mediji koji se mogu podvesti pod kategoriju "opinion driven" medija. Većina njih je vijest objavila pod sljedećim naslovom: "U blizini džamije u Matuzićima pronađeno skladište oružja".

Znajući kako danas javnost konzumira medijske sadržaje, malo je vjerovatno da se iko zapitao kakve veze ima položaj džamije u odnosu na spornu kuću. Svi koji znaju Matuziće, ili bilo koje bosansko selo, mjesto ili gradsku mahalu, znaju da je teško naći kuću da nije u blizini neke džamije. Ali, cilj s kojim je ova vijest skovana je postignut. Ponovo je džamija povezana sa sigurnosnom prijetnjom.

Ovakvih i sličnih primjera u domaćim i regionalnim medijima je svakim danom sve više i najmanja šteta bi bila da se radi samo o neprofesionalnom novinarstvom ili neznanju. Prije će biti da bi strah od toga da se radi o dobro osmišljenoj kampanji na kraju ipak mogao biti opravdan.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera