Sektaški sukobi prijete destabilizaciji brojnih muslimanskih država- moje predavanje u Sultan Ahmedovoj džamiji u Bugojnu

U Sultan Ahmedovoj džamiji u Bugojnu danas je održano peto po redu predavanje u sklopu Vesatijjinog ramazanskog foruma, čime je okončan ovaj serijal predavanja o islamskoj umjerenosti.

Predavač na završnom predavanju bio je Muhamed Jusić, islamski teolog i analitičar dešavanja na Bliskom istoku. On je govorio o unutarmuslimanskim sukobima i potrebi za međumuslimanskim dijalogom, kao i o korijenima vjerskog radikalizma i ekstremizma, i tome kako je on poguban.

Predavač je posebno skrenuo pažnju na trenutnu situaciju u Gazi kao ilustraciju za to kakve su posljedice dugogodišnje mržnje i netrpeljivosti te nesposobnosti da se izgradi održivi mir. Posebno je skrenuo pažnju na unutarmuslimanske sektaške sukobe koji prijete da destabilizuju brojne većinski muslimanske države, ali i na opasnost od politizacije vjere i instrumentalizacije unutarmuslimanskih razlika.

 

Inače, Medžlis Islamske zajednice Bugojno je u saradnji sa Centrom za dijalog – Vesatijja tokom mjeseca ramazana pokrenuo seriju predavanja pod nazivom „Vesatijjin ramazanski forum“. Svake subote nakon podne-namaza u Sultan Ahmedovoj džamiji su eminentni predavači aktuelizirali pitanja koja se tiču islamske odmjerenosti u vjeri i životu, te potrebe unutarmuslimanskog i međureligijskog dijaloga.

Uvodno predavanje, početkom mjeseca, održao je glavni imam Vehid ef. Arnaut, koji je govorio o ciljevima, različitim aspektima i nasušnoj potrebi promoviranja „Srednjeg puta“, kao i pogubnim rezultatima neodgovornog, sektaškog, ideološkog i neznanjem obilježenog tumačenja i promoviranja vjere i njenih vrijednosti.

U subotu, 05. jula 2014. godine, gost predavač je bio mr. Senad Ćeman, direktor Centra za dijalog – Vesatijja koji je govorio o aktivnostima centra i idejama koje promoviše. Na trećem forumu gost je bio dr. Zuhdija ef. Adilović, koji je prisutnim džematlijama govorio o temi umjerenost u akaidu – islamskom vjerovanju.

Četvrto predavanje održao je Nezim ef. Halilović – Muderris, koji je prisutnim džematlijama govorio o temi “Srednji put u ibadetima”.

Izvor: Klix.ba

Sjećanje na Genocid: Srebrenica 11.7.1995-11.7.2014

Hutba resu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića u Potočarima:

Avaz o Reisovoj posjeti Kataru

Sa resu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem posjetio sam Katar

Sa Reisu-l-ulemom i ministrom vakufa Gejsom bin Mubarekom el- Kuvarijem 

Reisu-l-ulema posjetio Katar

Sarajevo, 07. juli 2014. (MINA) - Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je na poziv Ministarstva vakufa i islamskih pitanja od 04. do 06. jula bio u posjeti državi Katar. U subotu, 04. jula, se sastao sa ministrom Ministarstva vakufa i islamskih pitanja gospodinom Gejsom bin Mubarekom el-Kuvarijem kojem se još jednom zahvalio na podršci koju ovo ministarstvo i država Katar pružaju Bosni i Hercegovini i Islamskoj zajednici. Na sastanku u zgradi Ministarstva posebno je istaknuto obostrano zadovoljstvo realizacijom projekta izgradnje ali i ceremonijom otvaranja zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke. Ministru je bilo drago čuti da je u biblioteku od osnivanja učlanjeno deset hiljada, uglavnom mladih ljudi. Tokom sastanka razgovaralo se i o nastavku saradnje između Ministarstva i Islamske zajednice na svim poljima s posebnim akcentom na izgradnju studentskog doma pri Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

Zadnjeg dana posjete, koja je bila nešto kraća od planirane zbog obaveza Reisu-l-uleme u organizaciji dženaze u Srebrenici, Reisu-l-ulema je bio uvodničar na forumu organizovanom u glavnoj džamiji u Dohi na temu uzroka i načina prevencije ekstremizma među muslimanima. Ovo izlaganje reisu-l-uleme Kavazovića i razgovor sa moderatorom su organizovani u okviru serije tribina koje Ministarstvo vakufa organizuje tokom mjeseca ramazana o „kulturnoj sigurnosti“ a na kojem su učešće uzeli neki od najistaknutijih islamskih vjerskih autoriteta i intelektualaca današnjice iz čitavog svijeta. Predavanje i diskusiju sa prisutnim gostima i brojnim istaknutim alimima prenosio je uživo kanal Al Jazeera Mubašir, a emisija će biti reprizirana ne nekoliko utjecajnih satelitskih kanala kako u Kataru tako i u drugim arapskm zemljama.

U svom izlaganju reisu-l-ulema Kavazović je između ostalog kazao kako su “bosanski muslimani, iako su kroz svoju historiju propatili mnogo, ostali vjerni idealima svoje vjere i plemenitim vrijednostima islama. I pored silne nepravde koja im je činjena oni, pa ni nakon ovog posljednjeg rata i zločina genocida kojem su bili izloženi, nisu na ekstremizam uzvratili istom mjerom, niti na zlo zlim, nego su, revnosno tražeći svoja prava i to da se svaki zločin procesuira, ostali dosljedni sljedbenici islamskih ideala mira, suživota i tolerancije”.

 

Tokom snimanja Al Jazeerine emisije

- Borba sa ekstremizmom nije samo sa onima koji su zavedeni nego i sa društvenim uzrocima koji takve pojedince proizvode. Mladima u muslimanskom svijetu moramo ponuditi bolju perspektivu, bolju budućnost, od one koji im te skupine nude. Tamo gdje se pojavi siromaštvo, neobrazovanost, zapuštenost, nepravda, neperspektivnost bujat će i ekstremizmi i svaka ideologija će lahko naći svoje sljedbenike. Ako svi mi: vlasti, ulema, škola, porodica i svi drugi segmenti budemo na nivou zadatka neće ostati prostora za one koji sijući smutnju okreću djecu protiv njihovih roditelja, komšija, braće u vjeri i sunarodnjaka”, rekao je između ostalog reisu-l-ulema Kavazović u razgovoru kojeg je vodio Al-Jazeerin novinar Osman Osman.

Izvor: Rijaset.ba

Moja izjava za Klix.ba

Ko je kriv za pakao u Iraku: Istina o karti IDIŠ-evog halifata

Sporna karta

Piše: F. V.- Klix.ba

Eskalacija nasilja u Iraku je samo posljedica ignoriranja problema, ne samo u Iraku, nego i u susjednoj Siriji, kaže u razgovoru za Klix.ba analitičar dešavanja na Bliskom istoku i autor knjige "Od Arapskog proljeće do Arapske zime?" Muhamed Jusić.

Posljednjih dana u žiži pažnje svjetske javnosti je militantna grupa Islamska država Irak i Sirija (ISIS ili IDIŠ), poznata i po nazivu Islamska država Irak i Levant (ISIL), na čijem čelu je teroristički vođa Abu Bakr al-Baghdadi.

Međunarodna zajednica, smatra Jusić, ali i regionalni akteri koji su u čitav proces bili uključeni, ne mogu se izuzeti od odgovornosti.

"Kada konkretno govorimo o slučaju Iraka, tu naročito dolazi do izražaja odgovornost SAD-a i Velike Britanije čije su tadašnje lidere brojni umni ljudi iz čitavog svijeta upozoravali na ishitrenost odluka koje su donosili. Niko nije zažalio za Sadamom Huseinom, ali uništavanje iračkog društva i države, okupacija koja je uslijedila stvorili su više problema nego što ih riješili.

Svi oni koji su pratili situaciju u Iraku su znali da će do nečega sličnog doći, jer je prošiitska vlada premijera Nurija el-Malikija sistematski kršila osnovna politička i ljudska prava sunitskih Arapa", govori Jusić.

Objašnjava kako je nezadovoljstvo sunita eskaliralo, naročito nakon što je postalo izvjesno da netom održani izbori neće promijeniti ništa.

"To su najbolje iskoristili pripadnici Islamska država u Iraku i Šamu IDIŠ-a (Dawlat al-Islamijje fi al-Iraki ve al-Shami, ili na terenu poznate kao D'aish) koji već djeluju u susjednoj Siriji, te su popunili sigurnosni vakuum i ovladali većinski sunitskim područjima Iraka, gdje su imali tek malobrojne i raštrkane militantne skupine. To je onda rezultiralo famoznom odlukom o proglašenju islamske države i uspostavi halifata. Kao što je uobičajeno u globalnim medijima, stradanje sirijskih civila i diskriminacija iračkih sunita nije ni izbliza privuklo pažnju kao vijest o uspostavi halifata", komentira sagovornik portala Klix.ba.

Dobar poznavalac prilika na Bliskom istoku, koji se školovao i često posjećuje taj dio svijeta, ističe kako je tek s pričom o uspostavi halifata zavladala medijska panika.

"Kao ilustracija tome može poslužiti karta koja se pojavila u skoro svim svjetskim i domaćim medijima, a koja se pripisuje IDIŠ-u, na kojoj se vide teritorije koje oni navodno žele pripojiti ovoj budućoj državi. Ustvari, radi se karti teritorija koji su kroz historiju bili pod muslimanskom vladavinom i koje islamisti obično smatraju svojima. Nju je izradio mladi analitičar i vrstan poznavalac dešavanja u iračkim i sirijskim vojnim frakcijama, Aymenn Al-Tamimi, još u oktobru prošle godine. Drugim riječima sve dok nešto nije opasnost za nas, ne tiče nas se", nastavlja Jusić.

Naglašava da to ne znači međunarodna zajednica i svjetska javnost proglašenje tzv. islamske države ne trebaju shvatati ozbiljno, nego da se moramo početi baviti uzrocima a ne samo posljedicama globalnih kretanja.

"Problemi neće nestati samo ako s guraju pod tepih. To proglašavanje je prvenstveno izazov za muslimane koji u takvom postupku vide banalizaciju islamskih ideja. Sama pomisao da bilo koja skupina uzima prerogative čitave zajednice vjernika (Ummeta) je vjerski neutemeljena i vrlo opasna, kao i pomisao da bilo koja skupina ima za pravo silom nametati svoju vlast, volju i tumačenje vjere drugim muslimanima. Sada nema jednostavnih rješenja, iako bi ih sad mnogi rado čuli. Svaka reakcija je zakašnjela akcija, to smo, valjda, još jednom naučili", zaključuje Jusić.

Opasna avantura za muslimane

Kad jedna skupina muslimana na sebe preuzme prerogative zajednice vjernika, onda je to ne samo neutemeljeno, nego i opasno.

Značajniji uzrok može se kriti u pobuni sunitskih plemena protiv prošiitske vlade Nourija al-Malikija u Bagdadu [EPA]

Piše: Muhamed Jusić- Al Jezeera

Krajem juna, tačnije 29. 06, Islamska država u Iraku i Shamu - IDIS (Dawlat al-Islamijje fi al-Iraki ve al-Shami, ili na terenu poznate kao D'aish), koja djeluje u ove dvije države, saopćila je da je promijenila ime u Islamska država. Bitnije od toga je obrazloženje da su to učinili jer su odlučili na teritoriji koju kontroliraju proglasiti hilafet (kalifat), neku verziju klasične islamske države, kojom bi vladao jedan vladar, i šerijat - islamski vjerozakon.

U istom saopćenju se navodi kako je skupina odlučila na čelo države postaviti halifu, i to svoga vođu Abu Bekra al-Baghdadija. Baghdadi je, prema dostupnim informacijama, Ibrahim bin Avad bin Ibrahim el-Badri el-Radavi el-Husseini el-Samarra’i, doktor islamskih nauka koji je bio imam i gostujući predavač u džamijama u Dijali i Samarri. On je na čelo IDIS-a došao 16. maja 2010. godine, nakon pogibije dotadašnjeg vođe skupine Ebu Omar al-Baghdadija, pravog imena Hamid al-Zavi.

Svima koji prate situaciju u Siriji i Iraku i procese raslojavanja među tamošnjim militantima ovo nije došlo kako iznenađenje. Naročito ako se zna, a vidi se to i iz njihovog imena, da se IDIS od početka ponašao kao država, iako su u početku okupljali prvo nekoliko stotina, a kasnije nekoliko hiljada domaćih i stranih dobrovoljaca.

I dok su djelovali kao tek jedna od brojnih militantnih skupina koje su se borile protiv Amerikanaca i Vladinih trupa u Iraku, a kasnije protiv režima Bashara al-Assada u Siriji, sebe su nazivali državom. U Siriji su već u mjestima u kojima su uspostavljali kontrolu pravili svoje državne institucije, od "islamske policije" do drugih "islamskih državnih organizacija". U svojim propagandim materijalima su predstavili i svoj novac, koji je ta država štampala, i pasoš.

U svojim saopćenjima i govorima njihovih lidera i glasnogovornika od početka su jasno govorili da je njihov cilj uspostavljanje jedinstvene islamske države, koja ne priznaje izmišljene granice među muslimanima koje su crtali kolonizatori i domaći despoti.

Objava početkom ramazana

Ali, zašto su baš sada odabrali da donesu takvu odluku? Odabir samog dana sigurno ima veze s početkom svetog muslimanskog mjeseca posta - ramazana, u kojem su se kroz historiju islama dešavale brojne velike prekretnice. To ima simoličku težinu, na koju IDIS-ova propagandna mašinerija itekako pazi.

Međutim, značajniji uzrok može se kriti u pobuni sunitskih plemena protiv prošiitske vlade Nourija al-Malikija u Bagdadu, koju su pripadnici IDIS-a iskoristili da zauzmu gradove iz kojih su režimski vojnici istjerani, ili su se u strahu povukli, ili su, pak, kao što je bio slučaj s velikm brojem sunitskih vojnika, jedostavno svukli svoje uniforme i ostavili oružje vraćajući se u svoje kuće i plemena. IDIS je vješto iskoristio ovaj vakuum i predstavio to kao svoj vojni trijumf, koji mu je, osim slave, donio i oreol zaštitnika obespravljenih sunitskih muslimana i veliki plijen u novcu, opremi i oružju. Proglašavanjem države, oni, ustvari, pokušavaju dodatno učvrstiti svoju vlast na teritoriji na kojoj djeluju i privući još dobrovoljaca iz drugih frakcija, ali i čitavog svijata koji se solidariziraju s takvim idejama.

Izvori bliski Al-Nusri, zvaničnom ogranku globalne Al-Kaide u Siriji, tvrde, međutim, da je ovakva odluka IDIS-a "vjerovatno ishitrena", ali da su oni to uradili u strahu da bi neke druge vojne formacije, poput Al-Jebhe al-Islamiye, za koju se vjeruje da je pod kontrolom Saudijske Arabije, ili odreda Al-Furkan, iza kojeg navodno stoji Katar, mogle uraditi isto. Oni tvrde da te formacije, kao i brojne druge, uživaju podršku brojnih svjetskih centara moći, koji ih koriste samo kako bi zaustavili širenje Al-Kaide i da su ih na taj način pokušali blokirati.

Ovaj izvor u razgovoru s jednim od novinara na terenu, a na osnovu informacija koje su navodno imali iz tih vojnih formacija, tvrdi da je cilj bio da se na taj način zatvore vrata širenju Al-Kaidinog utjecaja, jer bi oni bili pozvani da se stave pod komandu jedinstvene islamske države i da se podrede takvim krovnim vojnim strukturama.

Kako se postaje halifa

U Al-Nusri nisu bili spremni na takvu avanturu te da se upuste u utrkivanje ko će sebe prije proglasiti halifom, ali daleko "odvažniji" i "manje promišljeni" u IDIS-u jesu. Ovo je samo jedno od objašnjenja zašto se IDIS upustio u ovo što njihovi vojni protivnici iz En-Nusre, koji su ideološki vrlo slični, nazivaju avanturom. I ono ima daleko više smisla ako se poznaje ideološka pozadina ovih skupina.

Prema klasičnom islamskom pravu, halifa se postaje direktnim izborom većine muslimana, indirektnim izborom preko izbornog tijela (ehlul-hali vel-akdi), ili nasljeđem, tačnije da jedan halifa preporuči svog nasljednika, a da ga uglednici i narod aklamacijom prihvate (bejja). Kasnije će političke realnosti kao prihvatljiv način uspostave hilafeta prihvatiti i tzv. galebu, odnosno da jedan vladar svrgne drugog i preuzme vlast od njega, pa i titulu halife, na način da uspostavi vlast i provodi "Božije propise".

U svakom od tih slučajeva klasični islamski pravnici su prihvatli propis prema kojem su svi muslimani bilo gdje u svijetu kada se uspostavi "vlast koja počiva na šerijatu" i kada se izabere halifa dužni pokoravati mu se. Svako onaj ko bi se pobunio protiv takve vlasti se smatra "haridžijom", odnosno odmetnikom ili pobunjenikom, a "onaj ko bi se proglasio halifom pored živog halife se ubija".

Onim pokretima koji se pozivaju na islam i na njegovo pravo, fikh, koji počiva na šerijatu, ova argumentacija je itekako bitna. To često ljudi, pa i mediji i analitičari koji ne poznaju tu tradiciju, ne razumiju, pa je i ne smatraju bitnom. Ipak, za ljude na terenu taj legitimitet je važniji od međunarodnog priznanja, kao što su pripadniku IDIS-a propisi šerijata važniji od međunarodnog humanitarnog prava, a stavovi "emira" - vođe ili autoriteta koji im tumači vjerske propise - od javnog mnijenja. Iluziorno je objašnjavati kako svi relevantni islamski autoriteti takvo "samoproglašavanje halifom", ili to da jedna skupina muslimana na sebe preuzme prerogative ummeta - zajednice vjernika, smatraju ne samo neutemeljenim, nego i opasnim.

Potiskivanje Al-Kaide

Proglašavanje Islamske države, koje je u brojnim krugovima, pa čak i među drugim političkim, društvenim i militantnim pokretima koji se pozivaju na islam, dočekano s podsmijehom, za IDIS predstavlja značajan taktički potez. Opravdan je strah da će oni sada tu klasičnu islamsku argumentaciju koristiti da svakog ko se ne povinuje njihovoj vlasti proglase odmetnikom od islama, ali i zajednice vjernika, i da time opravdaju još veće nasilje nad muslimanima u područjima gdje djeluju. Ukoliko ta država nastavi jačati, mogla bi privući sve više dobrovoljaca i krenuti ka destabilizaciji i drugih država u regionu.

Ovo proglašenje Islamske države ima još jednu bitno dugoročnu implikaciju. Već se duže vremena u zapadnim analitičkim krugovima spekulira o tome kako je sukob između IDIS-a i globalne Al-Kaide i posljednji vojni uspjesi Islamske države oslabio Al-Kaidu i potisnuo je na drugo mjesto u vođenju onoga što se naziva "globalni džihad". U danima nakon što je proglašena Islamska država stigla su brojna saopćenja ideološki sličnih organizacija širom svijeta, koje su ili počele priznavati "vlast novog halife", ili koketirati s njegovom državom. Ovim bi Islamska država, ukoliko zadrži svoje pozicije u Iraku i Siriji, definitvno mogla potisnuti Al-Kaidu kao labavu mrežu militanata i njihovih organizacija koje svoju borbu nazivaju džihadom.

Nije ovo jedini slučaj u muslimanskom svijetu, jer je i ranije bilo lidera određenih tarikata i pokreta koji su se kitili tom titulom, ali za razliku od Islamske države, nikada nisu imali teritoriju i vojsku kojom su vladali. Ostaje da većina muslimana, sudeći po njihovim javnim i reakcijama vjerskih autoriteta koji ih predstavljaju, proglašavanje Islamske države i pojava samoproglašenog halife na način na koji je to uradio IDIS smatra uvredom, ismijavanjem i banalizacijom jedne plemenite ideje i ideala. Od pada hilafeta muslimanski svijet traga za nekim oblikom institucionalnog organiziranja, koje bi, makar u duhovnom smislu, obnovilo njihovo jedinstvo. Oni se danas s pravom plaše da bi Islamska država i novi halifa tu ideju itekako mogao kompromitirati.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera