Vakufi u muslimanskom svijetu i BiH u službi društvenog razvoja

Konferencija u Kuvajtu o vakufima u službi ukupnog društvenog razvoja. Prisutna i Vakufska direkcija IZ u BiH sa svojim iskustvima.

Piše: Muhamed Jusić (Preporod)

Država Kuvajt sa svojim vladinim i nevladinim institucijama se već duže vremena nametnula kao lider među muslimanskim državama i zajednicama u promovisanju i razvoju ideje vakufa ili islamskih zadužbina i legata. Svjedoči tome ne samo dobro organizovan sistem upravljanja postojećim vakufima u ovoj naftom bogatoj zaljevskoj zemlji nego i razvoj novih oblika uvakufljenja s različitim krajnjim korisnicima koji nadilaze tradicionalne ciljeve zbog kojih su vakufi osnivani, kako bi odgovorili na nove izazove i potrebe s kojima se susreću muslimanska društva. Upravo je ovo pitanje bilo tema "19. vakufskih susreta" koje svake godine od svog osnivanja organizuje Povjereništvo za vakufe (El-emane el-amme lil-Evkaf) kao vladina nezavisna agencija zadužena za administriranje vakufskim  pitanjima u Kuvajtu. Naime, na dvodnevnoj konferenciji  "Društveni razvoj pod pokroviteljstvom vakufa" održanoj 20. i 21. januara ove godine u Kuvajtu priliku da svoja iskustva razmijene sa drugima imali su brojni predavači i eksperti iz zemlje domaćina i drugih zemalja svijeta među kojima je i Mr. Senaid Zaimović, šef vakufske direkcije IZ u BiH. Konferencija je organizovana pod pokroviteljstvom Njegovog visočanstva-  prijestolonasljednika Države Kuvajt Šejha Nevafa el-Ahmeda. Cilj konferencije je bio da pokaže kako su vakufi kroz historiju igrali društveno korisnu ulogu i bili pokretač ukupnog razvoja koji je doprinosio rješavanju brojnih društvenih problema, a ne samo zadovoljavanju vjerskih potreba pojedinca i zajednice, barem u reduciranom poimanju vjere kakvo je danas dominantno. Također se na brojnim primjerima koji su se mogli čuti moglo vidjeti da korist od vakufa nisu imali samo muslimani ili jedna određena društvena skupina, poput npr. uleme, nego cjelokupno društvo. Zato su predavači pokušali odgovoriti na pitanje kako ponovo oživjeti takvu ulogu vakufa u društvu i koja su to pozitivna iskustva u svijetu koja mogu poslužiti kao obrazac.

Tokom predavanja gostiju mogli su se čuti brojni primjeri vakufa koje su osnivali dobrotvori širom muslimanskog svijeta u stoljećima procvata muslimanske civilizacije s ciljem da pomognu u rješavanju brojnih društvenih problema s kojim su se u ta vremena suočavali, od vakufa čiji su se prilozi trošili za pomoć onima koji su imali problema da nastave put na koji su krenuli zato što su se izgubili ili bili opljačkani (ibn sebil), preko vakufa za pomoć mladim bračnim parovima koji odluče stupiti u brak i zasnovati porodicu, do vakufa čiji su se prihodi trošili da se pomogne prezaduženima da vrate dug. Tu su i neki vrlo zanimljivi i kreativni primjeri koliko su ljudi koji su se još u davnim vremenima odlučivali zavještati dio svoje imovine za opće dobro bili svjesni potreba društva i pokušavali da kroz osnivanje vakufa pomognu u rješavanju problema koji se nisu tradicionalno rješavali institucijom vakufa kao što je to slučaj sa osnivanjem vakufa za podučavanje ljudi vjeri, izgradnji narodnih kuhinja, mostova, česmi, sirotišta i sl. Tako se u vakufnamama ili dokumentima kojima se osniva vakuf nalazi da su širom muslimanskog svijeta postojali vakufi od kojih su se prikupljala sredstva kako bi se vodila briga o psima lutalicama. Zanimljiv je i primjer koji se mogao čuti na kuvajtskoj konferenciji kojeg je spomenuo Dr. Abdulmuhsin el-Harafi, direktor Povjereništva za vakufe  u svom izlaganju, a prema kojem je slavni muslimanski putopisac i avanturist Ibn Batuta zabilježio tokom svoje posjete Damasku da je u tom gradu postojao "Vakuf posuđa", tj . vakuf čija su se sredstva trošila za zamjenu polomljenog posuđa. Tako je Ibn Batuta zapisao kako su robovi, djeca i posluga kada bi razbili gazdinu posudu kojom bi se služili istu donosili u prostorije vakufa gdje bi dobili istu novu posudi kako se ne bi zamjerili svome gospodaru od kojih su neki bili okrutni prema svojim slugama, robovima, pa i djeci.  Dr. El-Harafi je dobro primjetio kako su tadašnji muslimani imali više sluha za potrebe društva i kako su iz svoje vjerničke obaveze da čine drugima dobro pokazivali velik stepen kreativnosti u tome kako da što bolje i kvalitetnije pomognu drugima, pa makar to značilo da pomognu jednom djetetu ili slugi da ne bude ukoren ili čak na neki drugi način kažnjen zato što mu se razbila posuda dok je odlazio po vodu. Ništa manje nije zanimljiv ni vakuf kojeg je osnovao jedan dobrotvor u Damasku s ciljem da se od prihoda koje on ostvari ima plaćati jednom čovjeku da obilazi bolnice i "razgovara" bolesnike koji tamo leže, što bi bilo ravno današnjem finansiranju psihološkog savjetovališta.

Domaćini iz Kuvajta su pokazali kako oni polazeći od ovih tradicionalnih vrijednosti i ideja rade kroz instituciju Povjereništva za vakufe na oživljavanju duha društvene odgovornosti kroz osnivanje novih vakufa u duhu potreba sadašnjice koji bi bili u službi sveopćeg društvenog razvoja. Tako se danas iz vakufskih fondova u Kuvajtu finansiraju projekti ne samo vjerskog života nego i projekti i iz domena socijalne zaštite, zaštite okoliša, naučno-istraživačkog rada, očuvanja i promocije historijskih spomenika i etnografskih zbirki, pomoći djeci s posebnim potrebama, porodičnih savjetovališta, zapošljavanja osoba treće životne dobi i sl.

Posebno su zanimlljivi vakufski fondovi koji pomažu ženama da dođu do zaposlenja iz kojih se finansira projekat "Od rada vlastitih ruku".

Drugog dana konferencije zapaženo izlaganje je imao i direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Mr. Senaid Zaimović koji je govorio o historiji vakufa u BiH i problemima s kojima se IZ u BiH susreće kako bi zaštitila, obnovila i vratila bespravno oduzete vakufe, a zatim im vratila ulogu koja im je i namijenjena. Prisutne je direktor Zaimović upoznao sa vakufskim projektima na kojima Direkcija radi u BiH a koji imaju socijalnu dimenziju, poput donacije opreme medicinskim centrima i centrima koji se brinu o djeci sa posebnim potrebama ili stipendiranja učenika i pomoći povratnicima kroz projekte samozapošljavanja.

Na kraju izlaganja Mr. Zaimović je pozvao partnerske organizacije iz Kuvajta i drugih muslimanskih zemalja da pomognu svojim iskustvima i na druge načine Islamskoj zajednici BiH da vakufima u BiH vrati mjesto koje im je kroz historiju i pripadalo.

Tokom trajanja konferencije bila je otvorena i izložba na kojoj su prezentovani različiti društveno korisni vakufski projekti , a među njima i projekti u kojima je partner bila vakufska direkcija IZ u BiH.