Među brojnim članovima IZ postoji mišljenje
kako će reis Kavazović morati „popuniti velike cipele“ hiperaktivnog i na
međunarodnom nivou afirmisanog reisa dr. Mustafe ef Cerića, ali će imati i
priliku da mnoge odnose „resetuje“ i krene ispočetka dajući IZ još jednu
priliku da neke stvari, naročito unutar BiH, kao što su odnosi sa nekim
medijima i političkim strankama, pokuša postaviti na drugačijim principima.
Piše: Muhamed Jusić (Magazin Start BiH, 2.10.2012. br. 359.)
Islamska zajednica u BiH je na sjednici Izbornog
tijela održanoj 23.9.2012. dobila svog
četrnaestog po redu reisu-l-ulemu. Ovu, među muslimanskim vjernicima, časnu
titulu u idućih sedam godina nosit će dosadašnji tuzlanski muftija Husein
ef. Kavazović. Primopredaja
dužnosti između ranijeg poglavara IZBiH reisa Mustafe ef.
Cerića i novog reisu-l-uleme, kako je planirano, održat će se 19.
novembra ove godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Pored
Kavazovića, za novog duhovnog poglavara bh. muslimana, bili su predloženi i
travnički muftija Nusret ef. Abdibegović, koji je dobio 69
glasova i sarajevski muftija Husein ef. Smajić (45 glasova).
Novi reisu-l-ulema je, prema biografiji
dostupnoj na oficijelnoj stranici Rijaseta IZ BiH, rođen 03.07.1964. godine u
Gradačcu. Potiče iz familije koja je tradicionalno ulemanska sa velikim brojem
imama i hafiza. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, studije islamskih
tradicionalnih nauka učio pred amidžom Husejn ef. Kavazovićem. Školovanje je
nastavio u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu gdje je stekao zvanje imama,
hatiba i muallima. U periodu 1985-1990. studira šerijatsko pravo na
Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, Egipat. Nakon okončanih studija radi kao imam,
hatib i muallim u Gradačcu. Na položaj muftije tuzlanskog izabran je odlukom
Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1993. godine. U zvaničnoj
biografiji stoji i to kako je „u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu radio na
odbrani zemlje i rodnog grada, a 1993. godine, kao muftija tuzlanski, biva
zarobljen i odveden u logor HVO-a Konjic“. Osim što je tuzlanski muftija, ef.
Kavazović je i predavač islamskog prava u Behram-begovoj medresi u Tuzli.
Muftijstvo koje vodi godinama je suorganizator dženaze u Potočarima, a on kao
muftija je uvijek prisutan među povratnicima.
Među brojnim članovima IZ postoji mišljenje
kako će reis Kavazović morati „popuniti velike cipele“ hiperaktivnog i na međunarodnom
nivou afirmisanog reisa dr. Mustafe ef Cerića, ali će imati i priliku da mnoge
odnose „resetuje“ i krene iz početka dajući IZ još jednu priliku da neke stvari
naročito unutar BiH, kao što su odnosi sam nekim medijima i političkim
strankama, pokuša postaviti na drugačijim principima.
Novoizabrani reisu-l-ulema Islamske zajednice
u Bosni i Hercegovini kazao je obraćajući se medijima nakon izbora sa
ubjedljivih 240 glasova za vrhovnog duhovnog poglavara Bošnjaka kako se
„zahvaljuje muslimanima koji su imali povjerenja u njega i koji su ga izabrali
za svog reisu-l-ulemu“ , a onda je dodao: „Pred nama je puno posla. Nastavit
ćemo sve dobre poslove i programe u Zajednici, ali i pokretati nove potrebne za
njeno unaprjeđenje“.
Koji su to novi programi može se naslutiti iz
njegovog predizbornog programa kojeg je predstavio javnosti. Naravno, da bi
novi reis ovaj program mogao realizovati njega prvo mora usvojiti Sabor IZ i on
mora postati strategijom rada reisu-l-uleme i IZ. Na to upozorava i sam novi reis
u svom programu kada kaže da je „njegov program ustvari sažetak Nacrta
strategije razvoja Islamske zajednice, koja će, ako ovaj program dobije konačnu
podršku Izbornog tijela, biti cjelovito urađena u roku koji će biti preciziran
od strane Sabora Islamske zajednice, uključivanjem svih intelektualnih
potencijala Islamske zajednice, kao i stručnjaka koji nisu zaposleni u
Islamskoj zajednici, ali su njeni članovi.
Što se tiče samog programa on je, kao i što je
sam reis opisao, “nedvosmislen izraz kontinuiteta i noviteta“. Međutim, od svih
predloženih mjera i reformi javnost je najviše zainteresovana za izmjene Ustava
IZ koje su najavljene za iduću godinu.
U svom programu kojeg je prezentovao Izbornom
tijelu i široj bh javnosti muftija Kavazović ne sugeriše konačna rješenja
izmjena Ustava IZ u BiH niti daje konačnu formu kako će refromisana IZ u BiH,
regionu i drugim zemljama svijeta gdje žive bosanski muslimani izgledati. On
ustvari najavljuje otvaranje procesa koji počiva na činjenici da je „Islamska
zajednica, u svojoj povijesti, prošla nekoliko faza razvoja i da se u
ovom historijskom trenutku ulazi u novu epohu djelovanja“.
„Uvažavajući zahtjev koji proizlazi iz
njezinog dosadašnjeg razvoja i vremena koje dolazi, a odražava razvoj društva,
države i svijeta, novi ustav Islamske zajednice treba da osigura njeno uspješno
dalje razvijanje. Islamska zajednica svoj legitimitet crpi iz duhovne veze koja
je u povijesti razvijena od poslanika Muhammeda, a.s. Taj duhovni kontinuitet
je čini odgovornom za ummet islama u Bosni i Hercegovini i za bošnjačku
muslimansku zajednicu u ovim dijelovima svijeta. Od Poslanika islama, preko
hilafeta, putem menšure, reisul-ulema na čelu Zajednice predstavlja jedinstvo
ummeta u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka muslimana u svijetu. Na ovom principu
će se temeljiti pravna i organizacijska struktura buduće Zajednice.
Osim što će uključivati muslimane u Bosni i
Hercegovini i Bošnjake-muslimane u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i dijaspori,
trajno će voditi računa o svojoj obavezi prema Bošnjacima muslimanima u Crnoj
Gori.
Novi ustav će obnoviti stav da je to jedna
zajednica muslimana u BiH, Bošnjaka izvan domovine i drugih muslimana koji je
prihvataju. Novi ustav će sadržavati ustavne odredbe koje su potvrđene do danas i uključiti reformu
tijela, organa i nadležnosti u skladu sa zahtjevima vremena. Reforme će se
manje ticati pozicije džemata, medžlisa, Sabora i reisul-uleme, a više
muftije/muftiluka, Rijaseta i drugih ustanova, fondova i agencija koje bi
trebalo reorganizirati ili uspostaviti.
Novi ustav će naglasiti misiju Zajednice i
trajni zadatak da radi na osiguravanju uvjeta za prenošenje Emaneta. Tu misiju ona može
ostvariti jedinstvom Zajednice na temeljima maturidijskog akaida i hanefijskog
mezheba. (tradicionalne interpretacije islama na ovim prostorima, op.a.)
Sabor će, na prijedlog Ustavne komisije, a na
temelju provedene javne rasprave, konačno odlučiti hoće li donositi novi ustav ili
pripremiti izmjene i dopune postojećeg.
Cjelokupan posao u vezi s izradom novog ustava
treba da bude završen do kraja 2013. godine kako bi on stupio na snagu početkom 2014.
godine“ , stoji u reisovom programu koji bi lako mogao poslati operativna
strategija djelovanja IZ.
