NAJAVA: Predstavljaju se rezultati istraživanja o utjecaju društva na pomirenje u BiH

U ponedjeljak 29. listopada, u Biznis-centru, Općina Centar, Sarajevo, s početkom u 10.30 sati bit će održana konferencija za medije, gdje će se predstaviti rezultati istraživanja Reconciliation and Trust Building in Bosnia and Herzegovina o ulozi cjelokupnog društva i društvenih institucija u procesu pomirenja i izgradnej povjerenja u BiH.


U istraživanju je sudjelovao tim Centra za empirijska istraživanja religije u Bosni i Hercegovini (www.diskursi.com) i tim Univerziteta u Edinburghu. Istraživanje je provedeno na području Sarajeva, Banja Luke, Mostara i Bugojna, s ciljem stjecanja dubljeg uvida u percepcije stanovništva o procesu  pomirenja i izgradnje povjerenja u BiH, kao i same ideje pomirenja.


"Između ostaloga, ispitivali smo percepcije stanovništva  o ulozi institucija, državnih i lokalnih u ovom procesu, crkava i vjerskih zajednica, obrazovnih institucija, novinara, većinskih i manjinskih zajednica, kulturnih i javnih osoba, s težnjom da utvrdimo u kojoj su mjeri ove percepcije uvjetovane karakteristikama kao što su dob, rod, nacionalna identifikacija, religioznost, pripadnost manjini/većini na ispitivanom području, i po/ratnim iskustvima.
Imajući u vidu da je riječ o složenom fenomenu koji traži daljnja i dublja ispitivanja, namjera nam je da na ovoj press-konferenciji ujedno predočimo i buduće planove za slična istraživanja koja planiramo  organizirati, kao i skorašnje aktivnosti koje namjeravamo provesti: sastanke s predstavnicima akademske zajednice, civilnog društva, crkava i vjerskih zajednica, s ciljem dobivjanja povratne informacije i uzajamne razmjene znanja i iskustva, ne bi li proces pomirenja i izgradnje povjerenja bio održiviji i učinkovitiji", ističu iz istraživačkog tima.

Inače, istraživački tim čine George Wilkes, University of Edinburgh, Ana Kuburić, Univerzitet u Beogradu,Gorazd Andrejč, University of Exeter, Zorica Kuburić, Univerzitet u Novom Sadu, Marko-Antonio Brkić, Sveučilište 'Hercegovina',  Muhamed Jusić, islamski teolog, Bugojno i Zlatiborka Popov Momčinović, Univerzitet u Istočnom Sarajevu.
Izvor: republikainfo.com/

IV internacionalni festival duhovne muzike Bugojno 2012

Čast nam je i zadovoljstvo pozvati vas na već tradicionalni  IV internacionalni festival duhovne muzike Bugojno 2012 koji će se održati u Sportskoj sali KSC Bugojno u subotu, 27.10.2012. 

Glavni događaj festivala je koncert duhovne muzike koji organizira Muftiluk travnički i Medžlis IZ Bugojno,a koji i ove godine nudi bogat program. Na centralnoj manifestaciji će biti  dodjeljene nagrade za najbolji tekst ilahije.

Imamo Reisa!

Među brojnim članovima IZ postoji mišljenje kako će reis Kavazović morati „popuniti velike cipele“ hiperaktivnog i na međunarodnom nivou afirmisanog reisa dr. Mustafe ef Cerića, ali će imati i priliku da mnoge odnose „resetuje“ i krene ispočetka dajući IZ još jednu priliku da neke stvari, naročito unutar BiH, kao što su odnosi sa nekim medijima i političkim strankama, pokuša postaviti na drugačijim principima.

Piše: Muhamed Jusić (Magazin Start BiH, 2.10.2012. br. 359.)

Islamska zajednica u BiH je na sjednici Izbornog tijela održanoj 23.9.2012.  dobila svog četrnaestog po redu reisu-l-ulemu. Ovu, među muslimanskim vjernicima, časnu titulu u idućih sedam godina nosit će dosadašnji tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović. Primopredaja dužnosti između ranijeg poglavara IZBiH reisa Mustafe ef. Cerića i novog reisu-l-uleme, kako je planirano, održat će se 19. novembra ove godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Pored Kavazovića, za novog duhovnog poglavara bh. muslimana, bili su predloženi i travnički muftija Nusret ef. Abdibegović, koji je dobio 69 glasova i sarajevski muftija Husein ef. Smajić (45 glasova).

Novi reisu-l-ulema je, prema biografiji dostupnoj na oficijelnoj stranici Rijaseta IZ BiH, rođen 03.07.1964. godine u Gradačcu. Potiče iz familije koja je tradicionalno ulemanska sa velikim brojem imama i hafiza. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, studije islamskih tradicionalnih nauka učio pred amidžom Husejn ef. Kavazovićem. Školovanje je nastavio u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu gdje je stekao zvanje imama, hatiba i muallima. U periodu 1985-1990. studira šerijatsko pravo na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, Egipat. Nakon okončanih studija radi kao imam, hatib i muallim u Gradačcu. Na položaj muftije tuzlanskog izabran je odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1993. godine. U zvaničnoj biografiji stoji i to kako je „u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu radio na odbrani zemlje i rodnog grada, a 1993. godine, kao muftija tuzlanski, biva zarobljen i odveden u logor HVO-a Konjic“. Osim što je tuzlanski muftija, ef. Kavazović je i predavač islamskog prava u Behram-begovoj medresi u Tuzli. Muftijstvo koje vodi godinama je suorganizator dženaze u Potočarima, a on kao muftija je uvijek prisutan među povratnicima.

Među brojnim članovima IZ postoji mišljenje kako će reis Kavazović morati „popuniti velike cipele“ hiperaktivnog i na međunarodnom nivou afirmisanog reisa dr. Mustafe ef Cerića, ali će imati i priliku da mnoge odnose „resetuje“ i krene iz početka dajući IZ još jednu priliku da neke stvari naročito unutar BiH, kao što su odnosi sam nekim medijima i  političkim strankama, pokuša postaviti na drugačijim principima.

Novoizabrani reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kazao je obraćajući se medijima nakon izbora sa ubjedljivih 240 glasova za vrhovnog duhovnog poglavara Bošnjaka kako se  „zahvaljuje muslimanima koji su imali povjerenja u njega i koji su ga izabrali za svog reisu-l-ulemu“ , a onda je dodao: „Pred nama je puno posla. Nastavit ćemo sve dobre poslove i programe u Zajednici, ali i pokretati nove potrebne za njeno unaprjeđenje“.

Koji su to novi programi može se naslutiti iz njegovog predizbornog programa kojeg je predstavio javnosti. Naravno, da bi novi reis ovaj program mogao realizovati njega prvo mora usvojiti Sabor IZ i on mora postati strategijom rada reisu-l-uleme i IZ. Na to upozorava i sam novi reis u svom programu kada kaže da je „njegov program ustvari sažetak Nacrta strategije razvoja Islamske zajednice, koja će, ako ovaj program dobije konačnu podršku Izbornog tijela, biti cjelovito urađena u roku koji će biti preciziran od strane Sabora Islamske zajednice, uključivanjem svih intelektualnih potencijala Islamske zajednice, kao i stručnjaka koji nisu zaposleni u Islamskoj zajednici, ali su njeni članovi.

Što se tiče samog programa on je, kao i što je sam reis opisao, “nedvosmislen izraz kontinuiteta i noviteta“. Međutim, od svih predloženih mjera i reformi javnost je najviše zainteresovana za izmjene Ustava IZ koje su najavljene za iduću godinu.

U svom programu kojeg je prezentovao Izbornom tijelu i široj bh javnosti muftija Kavazović ne sugeriše konačna rješenja izmjena Ustava IZ u BiH niti daje konačnu formu kako će refromisana IZ u BiH, regionu i drugim zemljama svijeta gdje žive bosanski muslimani izgledati. On ustvari najavljuje otvaranje procesa koji počiva na činjenici da je „Islamska zajednica, u svojoj povijesti,  prošla nekoliko faza razvoja i da se u ovom historijskom trenutku ulazi u novu epohu djelovanja“.

„Uvažavajući zahtjev koji proizlazi iz njezinog dosadašnjeg razvoja i vremena koje dolazi, a odražava razvoj društva, države i svijeta, novi ustav Islamske zajednice treba da osigura njeno uspješno dalje razvijanje. Islamska zajednica svoj legitimitet crpi iz duhovne veze koja je u povijesti razvijena od poslanika Muhammeda, a.s. Taj duhovni kontinuitet je čini odgovornom za ummet islama u Bosni i Hercegovini i za bošnjačku muslimansku zajednicu u ovim dijelovima svijeta. Od Poslanika islama, preko hilafeta, putem menšure, reisul-ulema na čelu Zajednice predstavlja jedinstvo ummeta u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka muslimana u svijetu. Na ovom principu će se temeljiti pravna i organizacijska struktura buduće Zajednice.

Osim što će uključivati muslimane u Bosni i Hercegovini i Bošnjake-muslimane u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i dijaspori, trajno će voditi računa o svojoj obavezi prema Bošnjacima muslimanima u Crnoj Gori.

Novi ustav će obnoviti stav da je to jedna zajednica muslimana u BiH, Bošnjaka izvan domovine i drugih muslimana koji je prihvataju. Novi ustav će sadržavati ustavne odredbe koje su potvrđene do danas i uključiti reformu tijela, organa i nadležnosti u skladu sa zahtjevima vremena. Reforme će se manje ticati pozicije džemata, medžlisa, Sabora i reisul-uleme, a više muftije/muftiluka, Rijaseta i drugih ustanova, fondova i agencija koje bi trebalo reorganizirati ili uspostaviti.

Novi ustav će naglasiti misiju Zajednice i trajni zadatak da radi na osiguravanju uvjeta za prenošenje Emaneta. Tu misiju ona može ostvariti jedinstvom Zajednice na temeljima maturidijskog akaida i hanefijskog mezheba. (tradicionalne interpretacije islama na ovim prostorima, op.a.)

Sabor će, na prijedlog Ustavne komisije, a na temelju provedene javne rasprave, konačno odlučiti hoće li donositi novi ustav ili pripremiti izmjene i dopune postojećeg.

Cjelokupan posao u vezi s izradom novog ustava treba da bude završen do kraja 2013. godine kako bi on stupio na snagu početkom 2014. godine“ , stoji u reisovom programu koji bi lako mogao poslati operativna strategija djelovanja IZ.