Izašao je novi broj magazina Start u kojem sam ja pisao o izvještaju The European Union Agency for Fundamental Rights –FRA o diskriminaciji muslimana u EU (vidi izvještaj u pdf formatu)Ne mrze ih zato što su muslimani, nego zato što su drugačiji!
Nije lako biti musliman u EU
Muhamed Jusić (Start)
Agencija Evropske unije za temeljna prava (The European Union Agency for Fundamental Rights -FRA) nedavno je objavila izvještaj o diskriminaciji muslimana u Evropskoj uniji. Rezultati koji se iznose u izvještaju dio su prvog ikada provedenog sveobuhvatnog istraživanja iskustava imigranata i etničkih manjina sa diskriminacijom i rasnim zločinima na prostoru EU ("EU MIDIS"). Istraživanje je pokazalo kako su muslimani izloženi istom stepenu diskriminacije kao i druge manjinske grupe.Ovo je jako bitno jer nas dovodi od jednog jako bitnog zaključka, a to je da je tačno da muslimane u EU često diskriminiraju, ali oni nisu ništa više ili manje žrtve predrasuda nego druge etničke i druge manjine. To je bitno jer islamisti različitog kova često eksploatišu netrpeljivost Evropljana prema muslimanima kako bi ihgurnuli u dodatni izolacionizam i potvrdili svoju viziju svijeta u kome je bilo kakav oblik suživota nemoguć. I umjesto da snagu troše na rješavanje problema diskriminacije i iznalaženje mehanizama bolje zaštite i promovisanja razumijevanja oni samo produbljuju jaz i stvaraju još veći strah i nerazumijevanje.
Visoka stopa diskriminacije
Nije lako biti musliman u EU
Muhamed Jusić (Start)
Agencija Evropske unije za temeljna prava (The European Union Agency for Fundamental Rights -FRA) nedavno je objavila izvještaj o diskriminaciji muslimana u Evropskoj uniji. Rezultati koji se iznose u izvještaju dio su prvog ikada provedenog sveobuhvatnog istraživanja iskustava imigranata i etničkih manjina sa diskriminacijom i rasnim zločinima na prostoru EU ("EU MIDIS"). Istraživanje je pokazalo kako su muslimani izloženi istom stepenu diskriminacije kao i druge manjinske grupe.Ovo je jako bitno jer nas dovodi od jednog jako bitnog zaključka, a to je da je tačno da muslimane u EU često diskriminiraju, ali oni nisu ništa više ili manje žrtve predrasuda nego druge etničke i druge manjine. To je bitno jer islamisti različitog kova često eksploatišu netrpeljivost Evropljana prema muslimanima kako bi ihgurnuli u dodatni izolacionizam i potvrdili svoju viziju svijeta u kome je bilo kakav oblik suživota nemoguć. I umjesto da snagu troše na rješavanje problema diskriminacije i iznalaženje mehanizama bolje zaštite i promovisanja razumijevanja oni samo produbljuju jaz i stvaraju još veći strah i nerazumijevanje.
Visoka stopa diskriminacije
U prilogu objavljenom uz izvještaj direktor FRA-a Morten Kjaerum je izjavio: „Sveukupno, rezultati sugerišu da muslimane u EU tretiraju jako različito, zavisno od njihovog etničkog porijekla i zemlje boravka.Nošenje tradicionalne odjeće jedva da povećava diskriminaciju. Muslimani koji su obuhvaćeni istraživanjem ne smatraju da je vjera glavni razlog zbog čega ih diskriminišu.“
Od onih muslimana koji su izjavili da su u proteklih dvanaest mjeseci bili žrtva diskriminacije većina vjeruje kako se to desilo zbog njihove etničke pripadnosti. Samo 10% njih je izjavilo kako vjeruju da je razlog zbog čega su bili diskriminirani čisto vjerske prirode.
Ipak, to što muslimane ne diskriminiraju prvenstveno zbog vjere ni na koji način ne umanjuje opravdanu zabrinutost visokom stopom diskriminacije kojoj su u Evropskoj uniji izloženi oni koji sebe smatraju sljedbenicima islama. Naime, jedan od trojice muslimana bio je izložen nekom obliku diskriminacije u posljednjih dvanaest mjeseci, a 11% njih je bilo žrtva nekog oblika rasnog zločina. Najviši stepen diskriminacije evidentiran je kod zapošljavanja (tražeći posao 18% muslimana je diskriminirano, dok je takvo iskustvo na poslu imalo 13% njih) i u korištenju privatnih usluga (u restoranima, trgovinama i kod vlasnika imanja; ukupno 14%).
Za direktora Morten Kjaeruma “visok stepen diskriminacije na poslu i prilikom zapošljavanja naročito je zabrinjavajući jer je zaposlenje ključni dio procesa integracije. To je naročito bitno jer na taj način imigranti daju svoj doprinos društvu i to vidljiv doprinos. Zato diskriminacija, između ostalog otežava proces integracije.“
A sve se i ne prijavljuje
Ono što dodatno zabrinjava, kako autore izvještaja tako i predstavnike evropskih institucija jeste zaključak FRA-a prema kojem većinu rasističkih ispada muslimani još uvijek ne prijavljuju policiji niti drugim nadležnim institucijama. Uz to evidentirano je i to kao je poznavanje antidiskriminacione legislative jako slabo kod ove populacije, te da jako velik broj njih nema povjerenje u mehanizme žalbi i pritužbi. Kao i kod drugih manjinskih grupa i kod muslimana većina (79%) ne prijavljuje diskriminaciju niti zločine na rasnoj osnovi bilo kakvoj državnoj organizaciji, čak ni policiji, ili nekoj nevladinoj organizaciji. Naročito mladi ispitanici među njima su rekli kako imaju jako malo povjerenja u policiju kao javnu službu. Situacija sa onima koji nemaju državljanstvo ili u EU borave tek kraći vremenski period je daleko teža i oni skoro nikada ne prijavljuju bilo kakav oblik diskriminacije. U brojkama 59% ispitanih muslimana vjeruje kako se „ništa ne bi promijenilo ako bi prijavili diskriminaciju“ dok je 38% izjavilo kako se takvi incidenti „dešavaju stalno“ i zato se oni ne odlučuju da ih prijave.
Dobro je da je EU napokon počela ozbiljno pristupati problemu diskriminacije manjina, jer istraživanja poput ovoga koje je za FRA proveo renomirani GALLUP i u kome je bilo obuhvaćeno 23 500 imigranata u 27 zemalja članica po prvi put daju stvarnu sliku razmjera problema. Do sada se o tome više špekulisalo, a nerijetko se čitavim problemom manipulisalo. Sada znamo pouzdano da nije lako biti ne samo musliman u Evropi, nego uopće biti drugačiji.
Autori u izvještaju sugerišu i mjere koje Brisel i vlade zemalja članica trebaju poduzeti kako bi se problem riješio ili barem umanjio. Između ostalog oni sugerišu da se izradi efikasnija od postojeće zakonske legislative koja bi spriječila, a ako treba i sankcionisala, svaki oblik diskriminacije naročito na radnom mjestu i prilikom zapošljavanja. Autori izvještaja također predlažu i izradu strategije koja bi za cilj imala razvoj boljih mehanizama žalbi i educiranje imigranata o njihovim pravima i o tome kako prepoznati i prijaviti diskriminaciju.
Ruski Nijemac ubio njemačku Egipćanku
Nedavno ubistvo jedne mlade Egipćanke usred sudnice u Dresdenu rasplamsalo je raspravu o mržnji prema strancima u Njemačkoj.
Sve je počelo još u augustu prošle godine kada je 31-dvogodišnju Njemicu egipatskog porijekla Marvi el-Sherbini napao, također državljanin Njemačke, 28-godišnji doseljenik iz Rusije (pripadnik njemačke nacionalne manjine iz Rusije). S obzirom da je El- Sherbini nosila prepoznatljivu nošnju muslimanskih žena- hidžab, mladić ju je izvrijeđao nazvavši je "islamisticom" i "teroristicom". El-Sherbini je podigla tužbu protiv mladića zbog vrijeđanja nakon čega prvostepeni sud u Dresdenu useljenika iz Rusije Alexa W. osuđuje na 780 eura novčane kazne.
Tada niko nije mogao ni slutiti da će se ovaj rijetki primjer sankcionisanja islamofobije i netrpeljivosti prema manjinama doživjeti krvavi epilog.
U reviziji procesa početkom ovog mjeseca dolazi do krvoprolića. Alex W. koji je već prilikom prvog procesa nekoliko puta tužiteljicu vrijeđao na vjerskoj osnovi, izvlači nož i s 18 uboda smrtno ranjava trudnu Marvu el-Sherbini i nanosi teške ozlijede njezinom mužu koji joj je pritekao upomoć. Da stvar bude gora, policajac koji je utrčao u sudnicu nakon što je čuo povike pucao je u noge nesretnom suprugu žrtve držeći ga za napadača. I sve to pred očima trogodišnjeg sina obitelji El Sherbin-izvijestio je radio DW. U početku su mediji izbjegavali čitav slučaj okarakterisati kao zločin iz „mržnje prema strancima i posebno prema sugrađanima islamske vjeroispovijesti“. Međutim, kako je vrijeme odmicalo i kako su svi detalji oko slučaja izašli u javnost, postalo je očito da je čitav slučaj "inspiriran mržnjom prema strancima, ali počinjen od strane usamljenog ekstremiste."
Da diskriminacija muslimana u EU, te zločini na etničkoj i vjerskoj osnovi, poput ovog koji se desio sa Marvom el-Sherbini, lako mogu postati međunarodni problem osvjedočili smo se nakon što su u Egiptu gdje je Marva ukopana, ali i neke drugim muslimanskim zemljama, organizovane ulične demonstracije onih koji su u njenom ubistvu vidjeli primjer „otvorene mržnje prema muslimanima u Njemačkoj“. Iako bijes sa ulica Kaira koji se mogao osjetiti i iz priloga na satelitskom kanalu El-Džezira u Njemačkoj nisu shvatili ozbiljno, ipak bi svi trebali obratiti više pažnje na slične incidente i ono što ih uzrokuje jer ignorantski odnos zvaničnih organa prema sličnim incidentima ide naruku onima koji žele vidjeti da se muslimani nikada ne integrišu u evropsko društvo i da se razdor između tzv. muslimanskog svijeta i Zapada još više produbi.
Vjeronaukom protiv mržnje
Već 25 godina se u Njemačkoj raspravlja o uvođenju islamske vjeronauke u sve škole. Kršćanske crkve odavno podupiru taj zahtjev. Sad to, barem tako izvještava radio Deutsche Welle, zahtijeva i Središnji odbor njemačkih katolika – krovno udruženje katoličkih laika.
U prilogu kojeg je za ovaj radio napravio novinar Hajo Goertz prenosi se iskustvo Bernd Ridwan Bauknechta Nijemca koji je već 20 godina musliman i koji je studirao islamske nauke, te već pet godina na više škola u Bonnu podučava islamsku vjeronauku. On je podsjetio kako se „islamska vjeronauka održava paralelno s evangeličkim i katoličkim vjeronaukom i predmetom 'praktična filozofija'. To je predmet o islamu, koji treba upoznati s islamom, ali istovremeno su svi učitelji muslimani. Predmet je integriran u nastavu. Za djecu je to vjeronauka.“
Po mišljenju Središnjeg odbora njemačkih katolika poduka o islamu bi trebala biti dalje razvijena u pravu islamsku vjeronauku. U tome vidi „šansu za integraciju i međuvjerski dijalog“, kako je naslovljeno njegovo priopćenje. Hamideh Mohagheghi iz Irana drži predavanja o islamu na Sveučilištu u Paderbornu. Ona sudjeluje u kružoku Središnjeg odbora katolika za dijalog kršćana i muslimana. Smatra važnim da muslimanska djeca „ravnopravno s drugom djecom uče o svojoj religiji i posebno, što je još važnije, budu u stanju o svojoj religiji se artikulisati na njemačkom jeziku. Jer, ako je neko siguran u vlastitoj vjeri i svom svjetonazoru, onda će se moći otvoriti i bez straha izaći ususret drugima.“ - navodi se u istom prilogu objavljenom na portalu radija DW.
Ono što dodatno zabrinjava, kako autore izvještaja tako i predstavnike evropskih institucija jeste zaključak FRA-a prema kojem većinu rasističkih ispada muslimani još uvijek ne prijavljuju policiji niti drugim nadležnim institucijama. Uz to evidentirano je i to kao je poznavanje antidiskriminacione legislative jako slabo kod ove populacije, te da jako velik broj njih nema povjerenje u mehanizme žalbi i pritužbi. Kao i kod drugih manjinskih grupa i kod muslimana većina (79%) ne prijavljuje diskriminaciju niti zločine na rasnoj osnovi bilo kakvoj državnoj organizaciji, čak ni policiji, ili nekoj nevladinoj organizaciji. Naročito mladi ispitanici među njima su rekli kako imaju jako malo povjerenja u policiju kao javnu službu. Situacija sa onima koji nemaju državljanstvo ili u EU borave tek kraći vremenski period je daleko teža i oni skoro nikada ne prijavljuju bilo kakav oblik diskriminacije. U brojkama 59% ispitanih muslimana vjeruje kako se „ništa ne bi promijenilo ako bi prijavili diskriminaciju“ dok je 38% izjavilo kako se takvi incidenti „dešavaju stalno“ i zato se oni ne odlučuju da ih prijave.
Dobro je da je EU napokon počela ozbiljno pristupati problemu diskriminacije manjina, jer istraživanja poput ovoga koje je za FRA proveo renomirani GALLUP i u kome je bilo obuhvaćeno 23 500 imigranata u 27 zemalja članica po prvi put daju stvarnu sliku razmjera problema. Do sada se o tome više špekulisalo, a nerijetko se čitavim problemom manipulisalo. Sada znamo pouzdano da nije lako biti ne samo musliman u Evropi, nego uopće biti drugačiji.
Autori u izvještaju sugerišu i mjere koje Brisel i vlade zemalja članica trebaju poduzeti kako bi se problem riješio ili barem umanjio. Između ostalog oni sugerišu da se izradi efikasnija od postojeće zakonske legislative koja bi spriječila, a ako treba i sankcionisala, svaki oblik diskriminacije naročito na radnom mjestu i prilikom zapošljavanja. Autori izvještaja također predlažu i izradu strategije koja bi za cilj imala razvoj boljih mehanizama žalbi i educiranje imigranata o njihovim pravima i o tome kako prepoznati i prijaviti diskriminaciju.
Ruski Nijemac ubio njemačku Egipćanku
Nedavno ubistvo jedne mlade Egipćanke usred sudnice u Dresdenu rasplamsalo je raspravu o mržnji prema strancima u Njemačkoj.Sve je počelo još u augustu prošle godine kada je 31-dvogodišnju Njemicu egipatskog porijekla Marvi el-Sherbini napao, također državljanin Njemačke, 28-godišnji doseljenik iz Rusije (pripadnik njemačke nacionalne manjine iz Rusije). S obzirom da je El- Sherbini nosila prepoznatljivu nošnju muslimanskih žena- hidžab, mladić ju je izvrijeđao nazvavši je "islamisticom" i "teroristicom". El-Sherbini je podigla tužbu protiv mladića zbog vrijeđanja nakon čega prvostepeni sud u Dresdenu useljenika iz Rusije Alexa W. osuđuje na 780 eura novčane kazne.
Tada niko nije mogao ni slutiti da će se ovaj rijetki primjer sankcionisanja islamofobije i netrpeljivosti prema manjinama doživjeti krvavi epilog.
U reviziji procesa početkom ovog mjeseca dolazi do krvoprolića. Alex W. koji je već prilikom prvog procesa nekoliko puta tužiteljicu vrijeđao na vjerskoj osnovi, izvlači nož i s 18 uboda smrtno ranjava trudnu Marvu el-Sherbini i nanosi teške ozlijede njezinom mužu koji joj je pritekao upomoć. Da stvar bude gora, policajac koji je utrčao u sudnicu nakon što je čuo povike pucao je u noge nesretnom suprugu žrtve držeći ga za napadača. I sve to pred očima trogodišnjeg sina obitelji El Sherbin-izvijestio je radio DW. U početku su mediji izbjegavali čitav slučaj okarakterisati kao zločin iz „mržnje prema strancima i posebno prema sugrađanima islamske vjeroispovijesti“. Međutim, kako je vrijeme odmicalo i kako su svi detalji oko slučaja izašli u javnost, postalo je očito da je čitav slučaj "inspiriran mržnjom prema strancima, ali počinjen od strane usamljenog ekstremiste."
Da diskriminacija muslimana u EU, te zločini na etničkoj i vjerskoj osnovi, poput ovog koji se desio sa Marvom el-Sherbini, lako mogu postati međunarodni problem osvjedočili smo se nakon što su u Egiptu gdje je Marva ukopana, ali i neke drugim muslimanskim zemljama, organizovane ulične demonstracije onih koji su u njenom ubistvu vidjeli primjer „otvorene mržnje prema muslimanima u Njemačkoj“. Iako bijes sa ulica Kaira koji se mogao osjetiti i iz priloga na satelitskom kanalu El-Džezira u Njemačkoj nisu shvatili ozbiljno, ipak bi svi trebali obratiti više pažnje na slične incidente i ono što ih uzrokuje jer ignorantski odnos zvaničnih organa prema sličnim incidentima ide naruku onima koji žele vidjeti da se muslimani nikada ne integrišu u evropsko društvo i da se razdor između tzv. muslimanskog svijeta i Zapada još više produbi.
Vjeronaukom protiv mržnje
Već 25 godina se u Njemačkoj raspravlja o uvođenju islamske vjeronauke u sve škole. Kršćanske crkve odavno podupiru taj zahtjev. Sad to, barem tako izvještava radio Deutsche Welle, zahtijeva i Središnji odbor njemačkih katolika – krovno udruženje katoličkih laika.
U prilogu kojeg je za ovaj radio napravio novinar Hajo Goertz prenosi se iskustvo Bernd Ridwan Bauknechta Nijemca koji je već 20 godina musliman i koji je studirao islamske nauke, te već pet godina na više škola u Bonnu podučava islamsku vjeronauku. On je podsjetio kako se „islamska vjeronauka održava paralelno s evangeličkim i katoličkim vjeronaukom i predmetom 'praktična filozofija'. To je predmet o islamu, koji treba upoznati s islamom, ali istovremeno su svi učitelji muslimani. Predmet je integriran u nastavu. Za djecu je to vjeronauka.“
Po mišljenju Središnjeg odbora njemačkih katolika poduka o islamu bi trebala biti dalje razvijena u pravu islamsku vjeronauku. U tome vidi „šansu za integraciju i međuvjerski dijalog“, kako je naslovljeno njegovo priopćenje. Hamideh Mohagheghi iz Irana drži predavanja o islamu na Sveučilištu u Paderbornu. Ona sudjeluje u kružoku Središnjeg odbora katolika za dijalog kršćana i muslimana. Smatra važnim da muslimanska djeca „ravnopravno s drugom djecom uče o svojoj religiji i posebno, što je još važnije, budu u stanju o svojoj religiji se artikulisati na njemačkom jeziku. Jer, ako je neko siguran u vlastitoj vjeri i svom svjetonazoru, onda će se moći otvoriti i bez straha izaći ususret drugima.“ - navodi se u istom prilogu objavljenom na portalu radija DW.
