Najveća finansijska prevara svih vremena

Bernard Madoff: čovjek koji je prevario najveće bogataša svijeta

Piše: Muhamed Jusić (Start 23.3.2009. · Broj 268)

Bila je potrebna globalna ekonomska kriza pa da se razotkrije vjerovatno najveća finansijska prevara svih vremena. Tek kada su se bogati investitori uspaničili i kada su počeli povlačiti svoj novac, urušila se finasijska piramida (tzv. ponzi scheme) koju je godinama održavao bivši predsjednik njujorške elektronske berze Nasdaq i jedan od najuglednijih brokera na Wall Streetu Bernard Madoff. Pretpostavlja se kako je Madoff kroz vlastiti hedge fond sistemom "beskonačnog lanca" koji je vodio pronevjerio preko 50 milijardi dolara. Dokaže li se da je taj iznos tačan biće to bez sumnje najveća individualna pronevjera u historiji poslovanja na berzama i investicionim fondovima. Kada se podvuče crta pod ovaj skandal, dobar broj nekadašnjih bogataša koji su poslovali sa Madoffom teško da će više moći za sebe reći da su dobrostojeći a kamoli bogati, a svjetska javnost će se još jednom uvjeriti u svu nepouzdanost globalnog finansijskog tržišta kapitalom.
Bernard Madoff je osnovao svoju posredničku tvrtku Bernard L Madoff Investment Securities još 1960. godine, i kako sada stvari stoje ona je poslovala legalno, ali je pored toga osnovao zaseban hedge fond koji će se naknadno pretvoriti u finansijsku piramidu.
Hedge fondovima se smatraju alternativni odnosno netradicionalni oblici investiranja u kojima se novac ulaže ne samo u dionice, obveznice, otvorene investicijske fondove, nego i u nekretnine, umjetnine i sve ono što menadžer fonda procijeni da bi moglo donijeti profit. Rizik ulaganja u takvu vrstu fondova je utoliko veći što se radi o izrazito neregulisanom obliku poslovanja za koji je karakteristična upotreba kompleksnih i nerijetko spekulativnih strategija investiranja, niska likvidnost i slaba transparentnost poslovanja. Iako su svi znali da se radi o izrazito rizičnom obliku investiranja, visoki prinosi koje su ti fondovi ostvarivali proteklih desetljeća i pohlepa za brzom i lakom zaradom navela je mnoge pojedince i institucije da ulože svoj novac u fondove kao što je onaj Madoffov. Upravo je manjak striktnih procedura koji je tipičan za hedge fondove, a koji je i bio njegova glavna prednost u natjecanju sa konkurencijom, omogućio Bernardu Madoffu da nesmetano vodi finansijsku piramidu u kojoj je, umjesto da novac investira, starim investitorima isplaćivao novac novih.

Prema vlastitom priznanju Madoff se na ovaj potez odlučio tokom recesije devedesetih kada svojim klijentima nije mogao osigurati stalnu zagarantovanu dobit, pa je, kako ne bi ugrozio svoju reputaciju sigurnog investitora i kako ne bi izgubio povjerenje svojih ulagača, prihode počeo isplaćivati od uplata novih članova fonda. Kasnije je jednostavno odlučio da ne može stati i da se ne može izvući iz piramide koju je stvorio, te je jednostavno nastavio glumiti virtuoznog investitora koji nikome ne odaje svoje čarobne finansijske formule, koje bez obzira na kretanja tržišta kapitala stalno donose dobit ulagačima. Već tada je bio siguran da će se čitava prevara kad-tad otkriti, ali je ostavio da vrijeme uradi svoje. Uz malo sreće i da se nije desila ova stravična globalna ekonomska kriza zbog koje su klijenti u jako kratkom roku zahtijevali povrat milijardi dolara, Madoff je mogao dočekati i smrt živeći raskošnim životom uglednog i humanog (milione je dijelio u različite dobrotvorne svrhe) poslovnog čovjeka. Ovako ga čeka vjerovatno presuda od 150 godina zatvora, što znači da će vjerovatno ostatak svog života provesti iza rešetaka i daleko od raskošnog života na koji je navikao.

Ono što je interesantno jeste to da je Madoff skoro isključivo „zavalio“ trule bogataše, pokoju banku i nekoliko srednjestojećih koji su uložili skoro svu svoju imovinu u njegov fond. To je zato što su zbog ograničenog broja investitora koji su spremni uložiti u ovakvu vrstu fondova menadžeri primorani zahtijevati visoku minimalnu investiciju kako bi postigli željenu veličinu fonda. Iz istog razloga hedge fondovi, pa i ovaj Madoffov, nisu bili dostupni malim ulagačima što je sačuvalo sirotinju da se ne opeče, ali i da se baš previše i ne zgražava nad Madoffovim zločinom u kojem vide dobru lekciju za sve one pohlepne bogataše koji žele da njihov novac radi za njih. Svi oni koji su do sada govorili kako je neophodno da radiš za svoj prvi milion, a da onda milion radi za tebe, dvaput će razmisliti prije nego što svoj novac ulože na spekulativno tržište koje im je dosada obećavalo da će, samo zato što su bogati biti još bogatiji, iako ne rade ništa i iako nemaju nikakve poslovne vještine.
Minimalan ulog u Madoffov fond bio je milion dolara i obično je trebala dobra preporuka da bi vam uopšte dozvolio da investirate novac. Nerijetko su ljudi molili da Madoff dozvoli da investiraju u njegov fond, čime je fama o njemu kao teško dostupnom samo još više rasla. Usto, ugled koji je imao kao uspješan broker i nekadašnji direktor Nasdaq –a koristio je da privuče uglednu klijentelu koja mu je neupitno vjerovala.
Onima koji su uložili novac Madoff je osiguravao stabilan profit koji se obično kretao od 11 do 14 posto. Nije bilo velikih oscilacija u prihodima bez obzira na kretanja tržišta. Izvještaji su bili redovni i izgledali su transparentno. Ipak, ponovo se pokazalo da su najgore prošli oni koji nisu poštivali zlatno pravilo investiranja, a to je diverzifikacija depozita da bi se smanjio rizik. Oni koji su uložili sve, sve su i izgubili. Ono što je zajedničko za sve njegove žrtve je jednoglasan stav da jednostavno ne mogu vjerovati da je nešto takvo moglo da se desi.


Stradale su i banke
Neke od najvećih svjetskih banaka su uvučene u Madoffovu finansijsku piramidu. Među oštećenim bankama su i one sa svjetskom reputacijom kao što su britanske HSBC i RBS, španska Santander banka i francuska BNP Paribas. Lista oštećenih banaka i finansijskih institucija je daleko duža i vjeruje se da dolaze sa svih kontinenata. Međutim, mnoge od njih još nisu prijavile svoje gubitke a neke, znajući da vjerovatno nikada i neće uspjeti povratiti svoja uložena sredstva, to neće ni uraditi jer ne žele izgubiti povjerenje svojih ulagača i pred čitavim svijetom ispasti naivni. Prva kompletna lista poznatih žrtava koje su izgubile novac ima 163 stranice sitno kucanog tabelarnog teksta.
I one banke koje su prijavile gubitke još nisu priznale o kojim iznosima se tačno radi, no prema prvim informacijama ne radi se ni o kakvoj sići. Broj onih koji će se uhvatiti za glavu biće i veći ako znamo da su brojne velike banke koje su priznale da su imale uloge u Madoffovom fondu ustvari ulagale sredstva manjih banaka i fondova koju su kod njih ulagali. Tako je jedan od većih potencijalnih gubitnika najveća španska banka Santander ustvari vlasnik britanskih High Street banaka Abbey, Alliance & Leicester i Bradford & Bingley. Vjerovatno će se još dugo raspetljavati klupko zamršenih finansijskih tokova. U konkretnom slučaju španske banke svjetski finansijski časopisi pišu kako je samo ona izgubila 17 miliona eura (23 milina dolara; 15 miliona funti) direktnih investicija, a da su korisnici njenog Optimal fonda Madoffu povjerili još nekih 2,3 milijarde eura.
Britanska banka HSBC je priznala da bi mogla izgubiti nekih milijardu dolara. U slučaju Royal Bank iz Škotske gubitak bi, prema njihovom proračunu, mogao iznositi 601 milion dolara. Među investicionim fondovima gubitke je prijavila jedna od najvećih investicionih grupa Man čiji su predstavnici potvrdili kako pretpostavljaju da će pretrpjeti gubitak od 360 miliona dolara što predstavlja 0.5 % ukupne vrijednosti fonda.
I dok je mnogima jasno kako su bogati i neiskusni pojedinci koji su svoj novac stekli na različite načine mogli postati žrtve jedne ovakve prevare, većini u poslovnom svijetu nije jasno kako su ugledne banke mogle nasjesti na nešto takvo.
"Ljudi su jako zabrinuti zbog ponašanja banaka. Banke su prezadužene, previše novca su pozajmile pogrešnim ljudima - Madoff je samo jedan od primjera za to. Gdje je bila revizorska kontrola kada mu je Santander davao novac? Kako su se mogli upustiti u taj posao prije nego što su provjerili da li njegov fond ima novac koji tvrdi da ima? To je prosto nevjerovatno", kazala je za BBC Nicola Horlick upravnica londonski fonda Bremdin koja je i sama žrtva Madoffa.
"Jako me čudi da je Komisija koliko prošle godine bila u Madoffovoj firmi i ocijenila da je sve uredu. Kako je to moguće kada je sam Madoff navodno priznao da je već godinama, ako ne i decenijama, varao investitore? Koliko je teško zatražiti uvid u knjige i utvrditi da li on zaista raspolaže sa 17 milijardi dolara, kako je tvrdio? To im je posao. Ja se, kao šef investicijskog fonda oslanjam na njihove procjene - nemam pravo tražiti knjige. Iznevjerili su, dakle, i mene i moje investitore", kazala je na kraju razgovora za BBC Nicola Horlick, a prenijela novinska agencija FENA.
Stručnjaci iz svijeta finansija za ovaj skandal, ali i kolaps čitavog svjetskog finansijskog tržišta, krive neoliberalne ideologe i pohlepne mešetare sa Wall Streeta koji se godinama zalažu za deregulaciju tržišta, naročito tržišta kapitala.
Ostaje da se vidi hoće li ovaj slučaj, ali i globalna ekonomska kriza biti valjan razlog da se uvede kvalitetniji nadzor nad svjetskim tržištem kapitala i da se u to područje uvedu striktne regulative ili će pak sve ostati „business as usual“ pa dok traje, traje.

Epilog se očekuje
Madoff je u pretprošli četvrtak priznao svu krivnju pred njujorškim sudom, čime je postao prvi prevarant koji je prihvatio odgovornost za najveću sumu pronevjerenog novca u historiji takvih slučajeva. Od decembra prošle godine kada je bio provaljen i priveden, Bernard Madoff je uspješno izbjegavao zatvor. Nakon prvog pojavljivanja pred sudom, pušten je da se brani sa slobode nakon što je položio jamčevinu od deset miliona dolara. Njegove žrtve su bile bijesne jer je on bio stavljen u kućni pritvor i to u njegovom sedam miliona dolara vrijednom stanu na Manhattanu gdje je imao svu poslugu i komfor koji se samo može poželjeti. Nakon posljednjeg pojavljivanja pred sudom i priznanja prevarant nije imao tu sreću jer je sudija odlučio da ostane u zatvoru do službenog izricanja presude u junu.
Optuženom Madoffu prijete zatvorska kazna od 150 godina, ali je za žrtve važniji zahtjev da se nadoknadi šteta pričinjena obmanutim investitorima. Zato tužitelj uz zatvorsku kaznu traži i novčanu kaznu od ukupno sto sedamdeset milijardi.
Međutim, teško da će taj novac ikada biti naplaćen s obzirom da će mu biti nemoguće ući u trag.
Nakon što je policija i tužiteljstvo ušla u Madoffove firme jedva je od čitavog hedge fonda nađena jedna milijarda. U isto vrijeme Madoff se pobrinuo da u svom vlasništvu nema nikakvu imovinu. Naime, čak i luksuzni penthouse stan na Manhattanu kao i nekretnine vrijedne 62 miliona dolara su u vlasništvu njegove supruge. Oni tvrde da su to stekli legalnim poslovanjem drugih paralelnih Madoffovih kompanija koje su bile u potpunosti odvojene od poslovanja spornog hedge fonda.
S obzirom da Madoff tvrdi da je čitavu prevaru vodio on sam i da ni najbližim saradnicma nikada nije otkrio stvarnu narav njegovog poslovanja, sud teško da može bilo kome drugom iz njegovog okruženja da oduzme bilo šta. Zato je tužiteljstvo, nakon priznanja osumnjičenog, usmjerilo svoju istragu ka potencijalnim saradnicma, među kojima je i njegova supruga, kao i oni u čijim džepovima je nelegalni novac mogao završiti.
Presuda Madoffu će biti izrečena 16. juna ove godine.

Jevrejske zajednice žrtve Madoffove prevare

Među ubjedljivo najvećim gubitnicima u Madoffovom skandalu su razne jevrejske humanitarne, društvene i lobističke institucije. JTA - Globalna novinska agencija jevrejskog naroda je u prilogu pod naslovom “Skandal Madoff potresa jevrejski filantropski svijet” iznijela informaciju kako je samo Fondacija židovske zajednice iz Los Angelesa izgubila 238 miliona dolara. Zbog njegovog jevrejskog porijekla i ugleda koji je uživao u zajednici američkih Jevreja, ali i brze i pouzdane zarade, skoro sve ugledne jevrejske zaklade i fondacije uložile su kod Madoffa svoj novac. U istom prilogu se nalazi i duga lista jevrejskih organizacija koje su oštećene, ali i izjava rabina Joseph HaLevya, predsjednika asocijacije rabina iz Bostona koji je izjavio kako je razočaran “jer je Madoff, koji je Jevrej, čini se, ciljao na druge Jevreje”.
Među jevrejskim fondacijama koje su oštećene u ovoj prevari je i veliki broj onih koje su bliske cionističkom pokretu ili promovišu njihove stavove. Već sada brojni u Izraelu tvrde kako će se posljedice ovog skandala dugo osjećati u Izraelu i okupiranim palestinskim teritorijima.

PROMOCIJA ZBORNIKA "SUVREMENE MUSLIMANSKE DILEME

Sinoć je u Multimedijalnoj sali ŽEC Nahla održana promocija elektronskog priručnika "Savremene muslimanske dileme: Pluralizam, ljudska prava, demokratija, pravda, džihad, ekstremizam, terorizam".
Promociju su organizirali Centar za napredne studije, koji je izdavač zbornika, i ŽEC Nahla.
O zborniku su govorili priređivač mr. Ahmet Alibašić, direktor Centra za napredne studije, direktorica Nahle Sehija Dedović i profesor hadiskih nauka na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću dr. Fuad Sedić.
Promociji su prisustvovali nastavnici i profesori islamske vjeronauke i aktivisti različitih nevladinih udruženja.
Prisutnima je poklonjen CD sa zbornikom a podijeljen je i određen broj knjiga za biblioteke udruženja, fakulteta i drugih organizacija. Kao je rečeno na promociji, ova kolekcija je pokušaj da se makar djelimično odgovori na izazov islamskog ekstremizma kroz nuđenje alternativnih pogleda. Ona sadrži neke od odgovora na teološke i društveno-političke argumente muslimanskih ekstremista i militanata a koji mogu pomoći da se razumiju greške tih tumačenja.
Autori tekstova su različitih geografskih, obrazovnih, institucionalnih i orijentacionih pozadina. Neki su poznati liberalni muslimani, drugi su predstavnici islamskog centra, treći su konzervativni, dok su četvrti 'pokajnici' koji su shvatili zabludu pretjerivanja u vjeri i odlučili javno progovoriti protiv projekta u kome su nekad i sami učestvovali. Ovakav izbor autora je načinjen u nadi da će neko od njih biti dovoljno autoritativan za čitaoce. Svi oni šalju istu antiekstremističku poruku polazeći sa različitih pozicija.
Uglavnom je riječ o savremenim autoritetima islamske misli, dok je manji broj tekstova preuzet od klasičnih mislilaca. Ova publikacija doprinosi širem cilju sprječavanja radikalizacije muslimana kroz osiguravanje lahkog i brzog pristupa odgovorima koji rasvjetljavaju greške ekstremističke argumentacije. Kompletna publikacija je dostupna na web-stranici Centra za napredne studije.

Opasnost iz virtualnog vilajeta

Tamna strana Facebooka

Piše: Muhamed Jusić (Start br.267)

Kada se krajem prošlog mjeseca avion Boeing 737-800 agencije Turkish Airlines sa 127 putnika srušio prilikom slijetanja na amsterdamski aerodrom Schiphol, internet društvene mreže su još jednom pokazale svoju aktuelnost, kao i to da su postale nezaobilazan društveni i medijski fenomen. Naime, upravo su korisnici platforme za društveno umrežavanje Twitter, tačnije jedan od njih koji se zatekao na licu mjesta i koji je napravio snimke svojim mobitelom, prvi izvijestili o ovoj nesreći u kojoj je smrtno stradalo dvadeset ljudi. Čak je i CNN, doduše nerado, priznao da su prvu informaciju o padu aviona preuzeli sa Twittera, te kako su na toj stranici korisnici, prije nego je CNN bilo šta doznao, već bili postavili snimke, komentare i svjedočenja očevidaca te da su imali skoro konstantno izvještavanje o svemu što se dešavalo, kako u Holandiji tako i u Turskoj.

Vlasništvo Facebooka
O društvenoj ulozi koju sve češće internet društvene mreže imaju na mobilisanje mladih već smo pisali u jednom od prošlih brojeva Starta i to na primjeru Grčke, Hrvatske i BiH. Međutim, da društvene mreže na internetu nisu samo fenomen koji nove izazove postavlja pred konvencionalne medije koji se sa njima moraju natjecati sa potpuno drugačijim (možda i zastarjelim) pravilima igre i da one ne prijete samo korumpiranim i nesposobnim vladama, uvjerili smo se još jednom ovih dana. Čini se da je ipak Facebook i njemu slične stranice najveći izazov prije svega za same korisnike koji često nisu svjesni u šta se upuštaju kada se upuste u tu paralelnu virtualnu realnost, jer većina njih ne zna za sve postojeće opasnosti, a o onim nepredviđenim da i ne govorimo.
Nakon što je početkom februara administracija Facebooka skoro neprimjetno pokušala izmijeniti pravila korištenja, još jednom se virtualna javnost uzbudila i pokrenuta je široka debata o tamnoj strani Facebooka. Ponovo su se mogle pročitati čitave stranice i stotine postova o opasnostima, izazovima i nejasnoćama koje sa sobom povlači ovakav vid komunikacije. Ono što je posebno interesantno je to što se do sada uvijek govorilo o opasnostima koje korisnicima Facebooka dolaze od zlonamjernih korisnika, ali je ovaj put fokus bio na samim vlasnicima.
Sve je počelo sa skoro nebitnim obavještenjem kako „od sada sve što jednom objavite ili postavite na Facebooku, bila to fotografija, video ili tekst Facebook polaže autorsko pravo i to zauvijek.“ Novo pravilo je nekoliko sedmica bilo na snazi, a da niko nije primijetio. Razlog je jednostavan. Većina korisnika nikada i ne čita takva pravila korištenja i slične instrukcije. Tek je blogeru Consumeristu zasmetao čitav tekst novog pravila u kojem je stajalo da „ovime dajete Facebooku neopozivo, trajno, prenosivo, plaćeno, pravo (s pravom podnajma) da koristi, kopira, objavljuje, pretražuje, pohranjuje, javno objavljuje, prenosi, reformatira, modificira, editira, prevodi, izdvaja, prilagođava i distribuira sve korisničke sadržaje koje postavite... u komercijalne svrhe te radi reklamiranja...“, i on je pokrenuo on-line hajku i to nigdje drugo nego na samom Facebooku.
Da ne bude zabune, Facebook je i prije imao "neopozivo" pravo upotrebe svih objavljenih datoteka, fotografija i videosnimaka, a ovim izmjenama se to pravo njima garantuje i nakon što korisnik izbriše svoj profil. I to je, čini se, prelilo čašu. Mnogi korisnici, ali i teoretičari individualnih sloboda, u ovome su vidjeli dokaz za svoje teorije o povezanosti sistematskog prikupljanja ličnih podataka na društvenim mrežama sa nekontrolisanim nadzorom nad privatnim životom pojedinca. Svima je jasno da Facebook već vrši tzv. profiliranje (drugim riječima, prati svaku vašu aktivnost na platformi) kako bi vam sugerisao ljude koje možda znate ili grupe za koje biste mogli biti zainteresovani- naravno na osnovu onih ljudi s kojima već komunicirate, grupa u koje ste se učlanili i stranica koje posjećujete. Takvo nešto čine i druge internet platforme. G-mail vam skenira svaki vaš mail koji pošaljete tražeći ključne riječi na osnovu kojih vam onda odabiru reklame koje će se pojaviti uz vaš inbox. Kada takve mogućnosti postoje nije ni čudo da toliko ljudi sumnja u to da se po istom tom obrascu sve te informacije mogu i zloupotrijebiti. Jednostavno je teško biti nadohvat tolike količine informacija a ne posegnuti za njima. Poznato je da Facebook, koji je u djelomičnom vlasništvu Microsofta, već neko vrijeme traga za novim načinima izvlačenja profita iz ovog mega popularnog projekta.
Izmjena pravila korištenja koju je Facebook pokušao progurati išla je u pravcu maksimiziranja profita i u budućnosti, jer su nova pravila igre nalagala da korisnik više nikadne može izbrisati podatke koje je jednom postavio i da sve što ste ikada napisali ili postavili na Facebook ostaje tamo ili u vlasništvu ove kompanije. Većina onih koji su se usprotivili ovakvoj odluci i organizovali Facrebook (!) grupu Facebook Privacy bila je svjesna implikacija koje takva odluka može imati u budućnosti, jer im niko nije mogao garantovati da te informacije neće biti proslijeđene trećoj strani ili iskorištene na neki drugi način. Nije tajna da bi brojne marketinške kompanije mogle itekako kvalitetno iskoristiti podatke o tolikom broju korisnika i njihovim navikama.
Ova odluka je izazvala takve reakcije (prijavila se i grupa koja je prijetila kolektivnim brisanjem profila i napuštanjem Facebooka) da je direktor (CEO) i osnivač Mark Zuckerberg samo nekoliko dana kasnije odlučio poništiti nova pravila sve dok „kompanija ne razjasni kako se sve koriste podaci koji su na Facebook postavljeni“. Uzalud su bila Zuckerberu pojašnjenja kako je promjena bila potrebna kako bi Facebook nastavio objavljivati neophodne korisničke podatke i nakon što se profil izbriše, primjerice, ako je neko ostavio poruku na "oglasnoj ploči". I nakon odluke da se obustave izmjene pravila korištenja virtualna zajednica se nije smirila, jer niko nema garancije da se sve što objavite na nekoj od društvenih platformi neće tamo i ostati. Zato je savjet stručnjaka jednostavan: ne stavljajte na net ono što niste spremni halaliti i budite svjesni da nad onim što jednom postavite u virtualni svijet interneta, više nemate nikakvu kontrolu bez obzira na sva pravila privatnosti koja vam samo daju lažni osjećaj sigurnosti i kontrole.

Opasnost sa svih strana
Sve da možemo biti sigurni da vlasnici Facebooka i sličnih platformi neće zbog žeđi za profitom zloupotrijebiti vaše privatne podatke i utaliti ih nekoj marketinškoj firmi koja bi željela znati što više o vašim životnim navikama, opasnosti koje vrebaju sitne ribe u ogromnom virtualnom moru su nesagledive.
Informatički stručnjaci dugo upozoravaju kako su već neko vrijeme glavna meta napada internet hakera postale upravo društvene mreže poput Facebooka, MySpacea i Twittera. Fortinet, međunarodna kompanija koja se bavi informatičkim tehnologijama, još je početkom prošle godine, o čemu su pisali i regionalni listovi poput hrvatskog Lidera, upozoravala kako je 60 miliona korisnika Facebooka već bilo zaraženo instaliranjem aplikacije poznate kao Secret Crush, koja bi navodno trebala one članove Facebooka koji je instaliraju obavještavati o tome da je njihov profil privlačan nekom od drugih članova. Ono što korisnici nisu znali jeste da su pokretanjem tog programa ustvari instalirali zaraženi kod koji pri downloadiranju pokušava zaraziti korisnikov kompjuter spywareom Zangom. Ista firma je u istom prilogu upozoravala kako je već tada na istoj mreži bilo 1.800.000 korisnika sa programom koji im špijunira kompjuter, a koji toga nisu bili svjesni.
Osim toga što je Faceook sa 175 miliona korisnika kao druga po veličini mreža na internetu nakon MySpace-a, najprimamljiviji zalogaj za hakere, on je i plodno tlo za različite malverzacije. Tako nisu bili rijetki slučajevi lažiranja identiteta naročito poznatih ličnosti čije lične profile konstruišu treća lica kako bi ih, nerijetko kompromitovali. Čak se u izvještajima nekih američkih policijskih struktura navodi kako su sitni lopovi preko Facebookovog status reporta (kojim korisnik svakog trenutka može svojim prijateljima reći šta radi) prikupljali informacije o tome kada se ljudi ne nalaze u kući kako bi je opljačkali ili kako bi upratile kretanje i navike potencijalne žrtve.


A da ostanete bez posla?
Da na Facebooku vrebaju opasnosti kojih korisnici nisu ni svjesni uvjerila se i mlada Kimberley Swann iz Clactonu u Essexu koja je na Facebooku kukala kako joj je posao dosadan u marketinškoj tvrtki Kimberley Swann. Nedugo za tim, dobila je otkaz jer je njen šef vidio komentare, pozvao je u kancelariju i saopštio joj kako je otpuštena jer on „ne želi da se njegova kompanija povlači po vijestima". Već duže vremena brojne kompanije, ali i vladine institucije bore se da zabrane svojim korisnicima dangubljenje na sličnim sajtovima jer su, prema njihovom mišljenju, gubici milionski. Nije da su šefovi uvijek u pravu, ali iz ličnog iskustva svi mi znamo da što nam je koji Facebook prijatelj manje pritisnut poslom i obavezama, to je njegov profil češće osvježen i ažuriran.
Tako je, prema pisanju Podgoričkog lista"Vijesti", susjedna Crna Gora krenula stopama brojnih država svijeta koje su državnim uposlenicima zabranili dangubljenje na internetu za vrijeme radnog vremena. Prema toj odluci, ako zaposleni od 9 do 16 sati u toku radnih dana pokušaju otvoriti neku od stranica društvenog umrežavanja ili čak YouTube, na ekranu će im se pojaviti obavještenje administratora da im je pristup onemogućen.
Prema pisanju domaćih medija prva se na takvu mjeru u BiH odlučila Vlada Distrikta Brčko koje je svojim korisnicima pored Facebooka zabranila pristup i blogerskoj zajednici Blogger.ba.
Osim toga, sve češće su žalopojke korisnika Facebooka koji tvrde kako su bili suspendovani sa posla ili nisu dobili posao, jer je neko od odgovornih u firmi preko nekog zajedničkog frenda ili nekog nepoznatog prijatelja kojeg su prihvatili kao svog samo da bi raji pokazali koliko imaju prijatelja, doznali neke detalje iz privatnog života koje nipošto ne bi stavili u svoj CV, kao na primjer da im je duša dernečiti do kasno u noć, što su redovno potkrijepili ažuriranim fotografijama svakog dotičnog derneka.

Facebook- opasnost za nacionalnu sigurnost
CNN je sredinom prošle godine izvijestio kako je izraelsko ministarstvo odbrane društvenu web stranicu Facebook identificiralo kao najnoviju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Dužnosnici ministarstva su saopštili kako neki vojnici nesmotreno postavljaju svoje slike s tajnom opremom, unutrašnjosti kasarni i vojno osjetljivim lokacijama. Prema neimenovanom izvoru iz Ministarstva, vlada je čak sastavila i pravilnik o korištenju takvih stranica koji je, iako još nije zvanično odobren, već distribuiran među vojnicima, a prema kojem se, između ostalog, vojnicima dozvoljava pristup takvim stranicama sve dok ne otkriju da su pripadnici oružanih snaga ili dok ne počnu iznositi osjetljive informacije o onome što čine dok su na dužnosti.
Slične strahove su pokazali i u kanadskom ministarstvu sigurnosti koji su naročito zabrinuti za sigurnost 2 500 svojih vojnika raspoređenih u Afganistanu od kojih su zatražili da smanje prekomjerno korištenje interneta. "Pristaše El-Kaide također surfaju internetom i pretražuju 'Facebook' i druge internetske platforme za druženje... te, iako se to može smatrati pretjerivanjem, informacije pokupljene na tim 'sajtovima' mogu dovesti u opasnost vojnike i njihove porodice", prenosi CBC internu prepisku kanadske vojske koju je priopćila HINA. U istom prilogu se navodi i izjava brigadnog generala Petera Atkinsa da talibani s Facebooka skidaju informacije o broju poginulih na suprotnoj strani, te ocjene o taktici i toku bitaka što njima opet omogućuje osmišljavanje gerilske taktike.
Kanadski vojnici nisu odoljeli pa su tako objavili i svoje fotografije koje ne samo da otkrivaju njihov identitet već i lokacije na kojima su snimljene.

Projekat: paketici za djecu u mektebima u entitetu RS

Odlicna ideja, projekat Medzlisa IZ Bugojno, koji je realizovan ovih dana, a koji vase udruzenje, dzemat ili neformalna grupa moze implementirati.
Djeca u mektebima su skupila preko 2 000 paketica, koji su podijeljeni njihovim vrsnjacima u mektebima RS-a. Djeca su licno sa svojim imamima odnijela paketicima. Naglaseno je da se ne radi o humanitarnoj akciji, nego inicijativi koja za cilj ima povezivanja djece i mekteba. Osjecaj solidarnosti i pobjede nad egoizmom koji su djeca razvijala dok su se sedmicama medusobno natjecala ko ce kompletirati bolji paketic, zadiru u samu sustinu mektebskog odgoja i nesto su sto su roditelji bili spremni podrzati.

Pogledaj urnek na slici.