Dvodnevna radionica na temu prevencije i borbe protiv nasilnog ekstremizma i uloga aktera na lokalnom nivou počela je danas u Brčkom. Iza organizacije je stala misija OSCE-a u BiH.
Cilj radionice je borba protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koja vodi terorizmu. U okviru nje predstavnici sigurnosnog sektora i nevladinih organizacija razgovaraju o raznim dimenzijama problema nasilnog ekstremizma. Iz OSCE-a ističu da fokus mora biti usmjeren ka prevenciji.
“Pristup na globalnom nivou jeste da se posvetimo preventivnim aktivnostima i na taj način spriječimo da dođe do takvih stvari u našem društvu” rekla je Selma Zeković, voditelj projekta.
Teolog Muhamed Jusić, kao učesnik radionice, ističe da se nasilni ekstremizam i terorizam ne dešavaju izvan konteksta društva ili države.
“Društvo koje je radikalizovano, u kome postoji radikalni narativ u svakodnevnici, je podložno tome da se pojave pojedinci koji će svoje radikalne stavove koristiti da opravdaju nasilje. Vrlo je bitno da se pitanjem nasilnog ekstremizma ne bave samo sigurnosne agencije nego da se kao cjelokupno društvo počnemo zanimati za to šta se oko nas dešava. Bitno je uključiti i vjerske zajednice, da one urade ono što mogu među ljudima koji slijede njihov nauk kako bi se suprotstavili radikalnim ideologijama i kako bi stvorili okruženje u kome takve ideologije ne mogu prosperirati” rekao je Muhamed Jusić, teolog.
Učesnici radionice iz sfere sigurnosnog sektora smatraju da je u prevenciji i sprečavanju ekstremizma neophodno tzv. pametno partnerstvo između sigurnosnih organizacija i nevladinog sektora, uključujući akademsku zajednicu i medije.
“To podrazumijeva da se nevladin sektor neće miješati u operativno funkcionisanje sigurnosnih agencija, policije i njoj sličnih agencija, niti će biti produžena ruka policije da radi nešto u zajednici. Oni će svojim činjenjem graditi generacije mladih ljudi koje bi trebale biti otporne na izazove radikalizacije i eventualne regrutacije za ekstremističke organizacije” rekao je Hamza Višća, nezavisni ekspert za reformu sigurnosnog sektora.
Sa psihološkog aspekta neophodno je konstantno ukazivanje i objašnjenje psihološke pozadine onih koji su se odlučli na radikalizam, smatraju psiholozi.
“Šta znači psihološka pozadina kada se ljudi odluče da uđu u proces radikalizacije. Druga važna stvar je jačanje otpornosti djece i mladih u našim zajednicama kako bi tražili smisao u nečem drugom a ne u procesu radikalizacije” rekla je Aida Ganović, psiholog.
I na kraju, bitno je prenijeti i stav mladih kada je u pitanju ova problematika.
“Bitno je da se mladima ponude alternative, da ne budu ograničeni u svijetu koji im je ponuđen. Možda najbolja alternativa za radikalne ideje je da se mladi kroz kulturu i umjetnost spajaju i druže, da se upoznaju sa drugim ljudima prema kojima imaju predrasude, te da te iste predrasude razbijaju zajedničkim temama. Uglavnom su to sve vrste umjetnosti” zaključio je Dejan Rađen, Proni centar Brčko.
Izvor: TV Brčko
