Priredio: Muhamed Jusić (Magazin Start BiH, br. 287)
Nedavno je u Sarajevu predstavljen Izvještaj o humanom razvoju u BiH 2009. kojeg redovno priređuje globalna mreža za razvoj Ujedinjenih Nacija UNDP (Razvojni program Ujedinjenih nacija). S obzirom da je u svim ranijim izvještajima iz ovog serijala u BiH primijećen izuzetno
nizak nivo društvenog povjerenja, priređivači ovogodišnjeg izvještaja su sebi dali za cilj da čitav fenomen detaljno izuče. Zaključci su sabrani u izvještaju pod naslovom „Veze među nama- društveni kapital u BiH“, a njegove najzanimljivije dijelove prenosi Start.
Skupo nepovjerenje
Polazeći od zabrinjavajuće spoznaje primijećene u ranijim istraživanjima prema kojoj „veoma malo ljudi u BiH smatra da se većini ljudi može vjerovati“, (svega nekih 10%) autori UNDP-ovog Izvještaj o humanom razvoju u BiH 2009. detaljnije su istražili ne samo kome to ljudi smatraju da mogu vjerovati u svakodnevnom životu – članovima porodice, rodbini, komšijama, bliskim prijateljima, pripadnicima iste nacionalnosti, itd. – nego i vrste društvenih veza kojima su povezani. Osim toga, istražili su i osjećaj pripadnosti, broj i vrstu prijatelja koje imaju, te sastav mreže njihovih poznanika kako bismo, možda po prvi put, stekli kvalitetniji uvid u način na koji povjerenje funkcionira u okviru mreže naših društvenih veza.
Podaci do kojih su UNDP-ovi istraživači došli sabrani su u zasebnoj publikaciji pod naslovom „Veze među nama- društveni kapital u BiH“.
Publikacija sadrži detaljan opis glavnine društvenih veza –kroz kvantitativno istraživanje te društvenih veza onih izloženijih društvenoj isključenosti – do kojih se došlo kroz diskusije u fokus grupama. Prema riječima priređivača, cilj je bilo analizirati „društveni kapital“ kroz objektiv humanog razvoja, s naglaskom na razjašnjavanje načina na koji višestruki aspekti nepovoljnog položaja doprinose socijalnoj isključenosti.
Prema Mr. Ahmetu Alibašiću sa FIN-a „društveni kapital“ je relativno nov koncept u društvenim naukama kojim se izražava sposobnost pripadnika jedne zajednice ili grupe da kolektivno djeluju radi ostvarenja svojih zajedničkih ciljeva. Povjerenje i aktivan angažman u različitim oblicima udruživanja smatraju se najvažnijim elementima društvenoga kapitala. Prema istom autoru, sve je više istraživanja koja pokazuju da su različiti oblici društvenoga kapitala nužni za ekonomski, politički i društveni razvoj društava, odnosno da nepovjerenje i pasivnost imaju visoku ekonomsku, političku i društvenu cijenu.
Cjeloviti izvještaj, koji je dostupan na UNDP-ovoj web stranici (http://www.undp.ba) sadrži preporuke u dva široka područja: jačanje članstva i rada u udruženjima te rada na rješavanju pitanja socijalne isključenosti. Sve preporuke imaju za cilj izgradnju inkluzivnog društvenog kapitala, uz nastojanje da se pri tome smanje efekti isključujućeg društvenog kapitala. Preporuke su upućene državnim, entitetskim i kantonalnim vlastima, općinskim vlastima, organizacijama i predstavnicima medija.
Neka svoga u gori hajduka
Izvještaj nedvosmisleno pokazuje da u BiH društvu dominiraju snažne porodične veze. Ljudi su skloniji provoditi vrijeme i vjerovati svojoj neposrednoj društvenoj mreži koja se sastoji od porodice, bliskih prijatelja i poznanika. Tako je npr. svega 4,4% ispitanika izjavilo da rijetko ili nikada ne provode vrijeme sa svojom porodicom. U ovim trendovima gotovo da i nema razlike u odnosu na nacionalnost, dob, spol ili entitet. Ljudi su u vremenima potrebe također skloniji oslanjati se na porodicu.
3, 83% ispitanika vjeruje svim ili većini članova porodice, 61% vjeruje bliskim prijateljima, dakle daleko više od 10% kod generaliziranog povjerenja. Vrijednosti za partikularizirano povjerenje u komšije padaju i prilično su niske –samo 21% za one iz iste etničke grupe. Stope povjerenja od 11% i 9%, za one iz drugih etničkih grupa i ljude sa drugačijim stilom življenja, tim redom, vrijednosti koje su vrlo slične onoj od 10%, za generalizirano povjerenje.
Dakle, postoji visok stepen povjerenja u porodicu i prijatelje, srednji nivo povjerenja u susjede, dok je malo povjerenje prema onima koji nisu porodica i susjedi. Opće karakteristike društvenog kapitala u BiH, prema zaključku autora istraživanja, sugeriraju da je to društvo izgrađeno na snažnim, ali prvenstveno porodičnim ili lokalnim vezama. Premošćujućeg ili spajajućeg društvenog kapitala je malo, te tkivo društva koje nastaje iz takvog stanja karakterizira fragmentiranost i rascjepkanost namjesto kohezije i solidarnosti. Takvoj mreži snažnih lokaliziranih veza nedostaje kompenzacijski, integrirajući obrazac slabijih ali širih veza koje bi povezivale pripadnike različitih zajednica, nacionalnosti i društvenih klasa.
Koliko god ovakva slika izgledala pesimistično, snažne veze imaju i svojih prednosti, posebno u teškim vremenima. U BiH je jako malo ljudi koji nemaju takvih veza, ali se oni koji ih nemaju suočavaju s posebnim teškoćama. Dodatni nedostatak društva kojeg karakteriziraju snažne lokalne veze jeste njihov potencijal u smislu podsticanja socijalne isključenosti, nepotizma, klijentelizma i kronizma.
Ništa bez dobre veze
Ono što je posebno zabrinjavajuće u UNDP-ovom izvještaju jeste ta relativno visoka stopa isključujućeg društvenog kapitala. Za razliku od inkluzivnog društvenog kapitala koji po svojoj prirodi integriše društvo, ekskluzivni (isključujući) društveni kapital djeluje suprotno i stvara se u zatvorenim mrežama, gdje „pristup mreži zahtijeva skupe aktivnosti od strane osoba koje nisu članovi, ili je isključivo zasnovan na nestečenim društvenim obilježjima kao što su rasa, porodična pripadnost, društvena klasa itd, što otežava ili onemogućuje prijem novih članova.
Neformalne društvene mreže i veze predstavljaju značajan resurs na koji se ljudi pozivaju u teškim ili vremenima potrebe. Međutim, kada one, kao što je to slučaj sa BiH, prerastu u zatvorene, elitističke i isključive mreže, mogu se iskoristiti i na način kojim se stvaraju i umnožavaju nejednakosti. U izvještaju se ova negativna pojava istražuje kroz prizmu „štele“, kolokvijalnog lokalnog pojma kojim se opisuje oblik nepotizma odnosno klijentelizma. Izvještaj ukazuje na to kako posjedovanje štele olakšava pristup uslugama, stvara značajne nejednakosti i doprinosi društvenoj isključenosti.
Istraživanje je dokazalo ono što većina nas već zna: lične veze se koriste za pristupanje uslugama ili institucijama na načine koji su u najvećem dijelu nezasluženi. Tako je 95% ispitanih u anketi izjavilo da je posjedovanje „štele“ uvijek ili ponekad od koristi u pristupu osnovnim socijalnim uslugama. 85,7% ljudi lične veze smatra jedinim načinom da se dobije posao, te većina ljudi koristi porodične veze u traženju posla.
Skoro svi ispitani su izjavili da je posjedovanje štele korisno u stjecanju osnovnih usluga, uključujući pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti. Većina ih se također slaže da štela pomaže i u dobijanju zvaničnih dokumenata i ispunjavanju formalnih procedura.
Pored direktnih pitanja o šteli, istraživanje daje uvida i u nedostatak transparentosti u sektoru zapošljavanja kroz ispitivanje metoda traženja posla. Više od trećine zaposlenih ispitanika naveli su da su posao našli putem ličnih veza.
Ono što je važno napomenuti jeste da autori izvještaja u Sažetku na bosanskom jeziku naglašavaju da BiH ni po čemu u tom smislu nije jedinstvena. Siva područja između „networkinga“ i nepotizma/klijentelizma su prisutna u brojnim zemljama, a liniju na kojoj prestaju usluge i počinje korupcija nije uvijek jednostavno identificirati. Ono što je u BiH značajno su razmjere ove pojave, jer se čini da je tako sveprisutna u tako mnogo institucija. Tako je ono što tako zabrinjava stepen u kojem štela djeluje kao obeshrabrujući faktor, u kojem smanjuje kvalitetu usluga, u kojem blokira pristup uslugama i u kojem podstiče korupciju.
Tenzije bogatih i siromašnih
UNDP-ovo istraživanje pokazuje i brojne zaključke koji možda i nisu tako očiti ili ne idu ukorak sa generalnom slikom o našem društvu. Tako su npr. ljudi skloniji da percipiraju izražene društvene tenzije između bogatih i siromašnih (88%) nego između menadžmenta i radnika (86%) ili ljudi različitih nacionalnosti (79%). To nam govori da je BiH jednako, ako ne i više, podijeljena na osnovu bogatstva, klasne pripadnosti i pitanja radnih odnosa, koliko i etničkim podjelama. Rat je ljudima manje važan nego prije nekoliko godina. Došlo je do velikog zaokreta u odgovorima od
„veoma je važan, nikada neću zaboraviti“ ka „važan je, ali sam nastavio sa svojim životom“. Čini se da se to pak odnosi na sve dijelove društva, bez obzira na entitet ili spol. Takvo što ohrabruje i sugerira da je pravo vrijeme za inicijative kojima bi se nanovo izgradili društveno povjerenje i kapital.
Preporuke
U NHDR za 2009. godinu je i lista preporuka svim nivoima vlasti kao i drugim institucijama civilnog društva za koje tvrde da će osigurati osnovu za rješavanje nekih od najznačajnijih jazova u društvenom tkivu BiH u nadi da će se tako unaprijediti humani razvoj i osigurati veća socijalna inkluzija. Za izgradnju veza između podijeljenih i homogenih društvenih mreža u BiH će trebati vremena, ali je takvo što od životne važnosti za budućnost zemlje i stabilno napredovanje na putu ka Evropskoj uniji.
Ovo su neke od tih preporuka
Preporuke institucijama vlasti
• Ojačati koordinaciju s organizacijama civilnog društva
• Unaprijediti i razviti zakonske okvire iz domene dobrovoljnog rada - volontiranja
Preporuke općinskim vlastima
• Unaprijediti mehanizme za distribuciju sredstava organizacijama na lokalnom nivou koju uključuju primjenu jasnih, relevantnih i jednakih (uključujući i rodno osviještene) kriterije za prijave
• Omogućavanje organizacijama civilnog društva da javne objekte (poput sportskih objekata, centara za mlade, sala za sastanke, itd.) koriste besplatno ili po povoljnim cijenama
Preporuke organizacijama civilnog društva
• Primjerom raditi kako bi se razbio negativan imidž organizacija civilnog društva u BiH
• Stvarati krovne organizacije koje mogu civilno društvo propagirati i zastupati u okviru različitih foruma
• Aktivno usmjeravati aktivnosti na okupljanju članstva u udruženjima na žene i/ili aktivnosti udruženja činiti prihvatljivijim ženama
Preporuke medijima
• Izvještavati o uspješnim inicijativama civilnog društva širom zemlje
• Podizati svijest o dobrobitima zvaničnog – organiziranog volontiranja
Izvještaj možete preuzeti na slijedećim linkovima:
·
NHDR Executive Summary - (2095 KB)·
NHDR sazetak izvjestaja - (2186 KB)·
The Ties that Bind:Social Capital in BiH - (5777 KB)·
Veze među nama: društveni kapital u BiH - (6120 KB) 
Ove godine se oblježava 75 godina od izlaska prvog bosanskog Takvima. U ovom broju ja sam objavio jedno od svojih predavanja koje sam držao u programu Malih koraka o društvenom aktivizmu kod muslimana. Tekst u pdf formatu možete skinuti sa Rijasetove stranice (ovdje: - DRUŠTVENI AKTIVIZAM I MUSLIMANI)
