Piše: Muhamed JusićOve godine iz Bosne i Hercegovine je na hadž, muslimansko hodočašće Meki, otputovao rekordan broj hadžija, njih 2200. Neki od njih su se već vratili kući, a drugi su na putu. Ovo je prvi put da su muslimani iz Bosne i Hercegovine probili kvotu hodočasnika koju je za svaku zemlju prema broju stanovnika islamske vjeroispovijesti odredilo saudijsko Ministarstvo hadža. Kvote su nužne iz proste činjenice da sveta mjesta ne mogu primiti sve ljude koji bi željeli obaviti ovu petu temeljnu dužnost svakog muslimana. I pored svih ograničenja smrtni slučajevi zbog prevelike gužve nisu bili rijetkost. Upravo zato saudijske vlasti već nekoliko godina rade na proširenju kapaciteta svetih mjesta stvarajući Novu Meku i ujedno otvarajući jedno od najvećih gradilišta na svijetu.
Zvanična statistika pokazuje da broj muslimana koji obave obred umre (posjetu Meki mimo obreda hadža) uz sva ograničenja godišnje raste za šest procenata, a hadžija 3,6 % godišnje. U statističku analizu nije uključeno 500 000 hadžija koji svake godine obave hadž bez znanja zvaničnih institucija. Najveći broj njih su strani državljani koji žive u Saudijskoj Arabiji i koji ne prolaze zvaničnu proceduru izdavanja saglasnosti za obavljanje hadža koju moraju proći stanovnici Kraljevine. Saudijske vlasti predviđaju da će samo umru u 2009. godini obaviti 18 miliona ljudi. Doda li se ovome činjenica da u proteklih nekoliko godina Saudijska Arabija ima enormne dodatne prihode od poskupjele nafte za koje nije sigurna gdje ih uložiti, investiranje u ovakve projekte teško da je samo radi sevapa.
Prvi zahvat u sklopu ambicioznog projekta proširenja kapaciteta Meke kao najvećeg svjetskog mjesta hodočašća bilo je proširenje mosta na džemretima (simbolično ritualno kamenovanje šejtana tokom obreda hadža). Dosad je obred bacanja kamenčića na džemretima uzrokovao gužvu koja je u nekoliko navrata odnijela desetine žrtava.
Nakon analiziranja većeg broja prijedloga kako da se riješi problem gužve na ovom obrednom mjestu izabrano je rješenje koje predviđa izgradnju mosta na četiri nivoa, sa jedanaest različitih prilaza i dvanaest izlaza tako da će hadžije dolaziti na mjesto obreda i odlaziti sa njega u različitim nivoima i pravcima čime će se izbjeći gužve. Usto, već se pristupilo kopanju četiri nova tunela koji će olakšati dolazak hadžija na džemreta i njihov povratak u Meku. Predviđena je i izgradnja tunela ispod čitavog kompleksa koji će biti rezervisan za vozila hitne pomoći, vatrogasce i ostale službe zadužene za sigurnost hadžija.
Dokumentacija idejnog rješenja koju je javno prezentovala državna Fondacija za razvoj Meke i Medine, predviđa gore navedene intervencije na lokaciji samo kao prvu fazu. Temelji koji će u toj fazi biti postavljeni i prateća infrastruktura predviđaju izgradnju mostova sa deset nivoa preko kojih će obred u jednom danu moći obaviti pet miliona hadžija. Ti mostovi biti će izgrađeni u narednoj fazi, kada i ostala infrastruktura Meke i Medine bude spremna za prihvat tolikog boja hodočasnika. Predviđeno je da razmak između mostova bude 12 metara, a njihova planirana širina je 90 metara. Čak kada i ova faza bude gotova, nacrt ostavlja mogućnost za dodatno proširenje kapaciteta mostova.
Troškovi prve faze radova u kojoj će biti izgrađeni mostovi na četiri nivoa i podzemni tunel ispod čitavog kompleksa, procijenjeni su na četiri milijarde i dvije stotine miliona rijala (preko dvije milijarde KM).
U Meki se uporedo sa ovim fascinantnim projektom ulazi u nekoliko grandioznih projekata izgradnje stambeno-trgovačkih blokova u blizini Haremi-š-Šerifa (Svete džamije u Meki).
Nedavno je princ Abdulmedžid bin Abdulaziz, emir regije Meka obznanio početak radova na dvije i po milijarde rijala (upola manje milijardi KM) vrijednom projektu izgradnje stambeno-trgovačkog naselja u području sjeverozapadno od džamije u Meki. Ovaj graditeljski podvig će, za razliku od projekta mostova na džemretima, biti finansiran najvećim dijelom investicijama privatnog i vakufskog sektora.
Saudijske dnevne novine El-Ukaz su već ranije pisale o početku radova na projektu izgradnje hotelskog naselja u samoj blizini Harema u području brda Omer (Džebel Omer). Projekat na brdu Omer je graditeljski i arhitektonski poduhvat o kojem su pisali svi svjetski mediji od New York Timesa do lokalnih listova u regionu. Osim što će se raditi o, prema mišljenju stručnjaka, jednom od najljepših arhitektonski i urbanistički osmišljenih naselja u svijetu biće to divan primjer mješavine islamske i moderne arhitekture. Broj ljudi koji taj prostor mora primiti je bio takav profesionalni izazov da su na njemu radila neka od najpoznatijih svjetskih imena u arhitekturi i urbanizaciji gradova. Novi kompleks će se prostirati na 230 000 metara kvadratnih. Uz desetke hotela sa pet zvjezdica koji će biti izgrađeni, kao i bezbroj komercijalnih centara, rješenje predviđa i 200 000 mjesta za obavljanje namaza (dnevne molitve). Čitav projekat bi trebao biti dovršen do 2010.
Nerijetko se u Meki uklanjaju čitava brda oko džamije u kojoj se nalazi Kaba kako bi se napravio prostor za nove hotelske komplekse. Jednom takvom slučaju bili su svjedoci i naše hadžije koje su u protekle četiri godine obavili hadž. Naime, čitavo brdo Edžjad, zajedno sa starom turskom tvrđavom (što je izazvalo burna negodovanja u muslimanskom svijetu koji su u tome prepoznali još „jedan nasrtaj saudijske vehabijske vlasti na islamsku historiju i tradicionalnu arhitekturu“) uklonjeno je iz neposredne blizine Harema kako bi se tu izgradio kompleks prelijepih hotela sa nekoliko spratova predviđenih za obavljanje namaza, ali i šoping. Ovaj zahtjevan poduhvat danas izgleda kao šala prema obimu poslova koji će biti poduzeti samo kako bi se pripremio prostor za izgradnju projekta na brdu Omer.
