 |
| Opravdani su strahovi da će i ova nova bitka za Falluju, bez obzira na njen ishod, biti najpogubnija za civile [AP - Arhiva] |
Nakon niza terorističkih napada oružane grupe Islamska
država Irak i Levant u Bagdadu, lideri šiitskih milicija obećali da će se
osvetiti u Falluji.
Piše: Muhamed Jusić (Al Jazeera)
Na prilazima iračkoj Falluji gomilaju se snage koje bi
trebale ovaj grad preuzeti od ISIL-a. Civili koji nisu uspjeli da izbjegnu iz
grada i njegove okolice su već dvije godine taoci terorističke organizacije
koja ih koristi kao žive štitove i ne dozvoljava im da napuste grad i
bjesomučnog granatiranja vladinih snaga i brojnih šiitskih paravojnih
formacija.
Grad se sistematski izgladnjuje, a rijetki izvještaji koji
prođu ISIL-ovu blokadu, ali i blokadu vlade u Bagdadu, govore o jednoj od
najgorih humanitarnih katastrofa u tom ionako brutalnom ratu. Bilo je pokušaja
da se tamošnjem stanovništvu dostavi makar minimum humanitarne pomoći, o tome
se jednom prilikom čak raspravljalo i u iračkom parlamentu, ali od toga ništa
skoro nije realizovano.
Sada su opravdani strahovi da će i ova nova bitka za
Falluju, bez obzira na njen ishod, biti najpogubnija za civile. Posebno su
naglašeni strahovi od sektaške odmazde i promjene etničke i vjerske strukture
stanovništva. Postoje opravdani strahovi da će paravojne šiitske formacije koje
čine okosnicu trupa koje se spremaju napasti ovaj većinski sunitski grad
iskoristiti borbu protiv ISIL-a kako bi promijenili demografsku sliku regije.
Ispolitiziran sunitsko-šiitski sukob
Desi li se to, ne samo da će to biti jedan od
najstravičnijih zločina u novijoj krvavoj historiji Iraka, nego će političke
implikacije takvog razvoja događaja biti dugoročne. Obistinit će se strahovi da
će se ISIL iskoristiti kako bi se promijenila etnička i vjerska struktura kako
Iraka tako i susjedne Sirije u korist proiranske šiitske i alevitske
populacije. To će samo produbiti ionako isforsiran i ispolitiziran sunitsko-šiitski
sukob. Već odavno se zna da se ta slika u Bagdadu odavno narušila na štetu
sunita i sada se govori o tome kako se etničkim čišćenjem pokušava stvoriti
sigurnosni prsten oko Bagdada kojim bi se suniti i fizički potisnuli od centra
odlučivanja i dodatno marginalizirali u budućem Iraku.
Zato je bitna činjenica da su u borbe uključene i vojne
formacije sunitskih arapskih plemena (ar. `ašair), iako je upitno koliki je
njihov stvarni broj i još bitnije koliki je njihov utjecaj te da li će oni
uspjeti spriječiti eventualne slučajeve odmazde i progona na sektaškoj osnovi.
Falluja, koja je udaljena svega 70 kilometara od glavnog
grada Iraka, ima ne samo stratešku važnost nego i simbolični značaj. Taj grad
je kroz svoju historiju bio simbol iračkog, tačnije arapsko-sunitskog otpora
bilo kakvoj okupaciji. O gradu i njegovim stanovnicima su se u modernoj
arapskoj historiji ispleli mitovi još kada su 1941. postali glavnim uporištem
borbe protiv britanskog kolonijalizma.
Sjetićemo se da se Falluja prva usprotivila američkoj
okupaciji nakon pada režima Sadama Huseina.
Svi se sjećaju brutalnih snimaka četvorice američkih plaćenika iz
privatne sigurnosne agencije Blackwater koji su ubijeni iz zasjede a onda su
pobunjenici njihova tijela vukli autima i objesili na gradskom mostu. Ti snimci
su bili prekretnica koji su nakon snimka američkog trijumfa, rušenja kipa
Sadama Huseina i njegovog hapšenja prvi put pokazali da slika o saveznicima kao
oslobodiocima Iračana nije stvarna.
Od tada je već Falluja postala grad nad kojim su se svi
svetili. Godine 2004, američka je vojska u dva navrata vodila krvavu bitku za
kontrolu nad gradom. Već tada je velik
dio grada u potpunosti uništen, i ustvari nikada nije obnovljen. U borbama u Falluji
poginula je trećina od ukupno 4.486 američkih vojnih žrtava, a militanti su
konačno potisnuti tek 2006. godine kombinacijom konstantnog povećanja broja
američkih i iračkih vojnika i pregovorima sa sunitskim vođama kojima je obećano
sudjelovanje u budućoj vladi i druge povlastice.
Ta bitka za kontrolu nad Falluju, pod američkim kodnim
nazivom operacija Fantomski bijes (engl. Operation Phantom Fury) bila je
zajednička američko-iračka ofanziva protiv a američka vojska će je kasnije
okarakterisati kao „jednu od najtežih urbanih borbi u kojima su američki
marinci sudelovali još od bitke za grad Huế u Vijetnamu 1968".
Tada su se sunitska plemena pobunila protiv tadašneg ogranka
Al Kaide kojeg je u Iraku osnovao Abu Musab al-Zarqawi i koja je postala
preteča budućeg ISIL-a. Oni su tada osjetili da je i Al Kaida u Iraku i Šamu,
kako su se tada zvali preotela njihovu borbu protiv američke okupacije.
Sunitsko nezadovoljstvo
Civilne žrtve ni tada kao ni danas niko nije brojao.
Licitiralo se ciframa od 20.000 do 50.000 poginulih.
Falluja je prva pala pod kontrolu ISIL-a, daleko prije samog
Mosula i drugih iračkih gradova. Ustvari, bolje bi bilo reći da je ISIL vješto
iskoristio nezadovoljstvo sunitskih plemena i drugih stanovnika Falluje
marginalizacijom i progonima kojima su bili izloženi od prošiitskog režima
tadašnjeg premijera Nuri Kamal al-Malikija. Oni su vješto iskoristili to
sunitsko nezadovoljstvo i brutalno se obračunali sa vojnicima plemena tzv.
Sahavat koji su bili ostavljeni od Amerikanaca i vlade u Iraku koja nakon
američkog povlačenja nije održala svoje obećanje.
Danas umjesto da se traga za inkluzivnim iračkim rješenjem
koje bi istinski osiguralo interese arapskih sunita čini se da se sprema samo
još jedna osveta nad Fallujom, tačnije samim gradom i njegovim preostalim
stanovnicima. Nakon niza terorističkih napada u Bagdadu za koje je odgovornost
preuzeo ISIL, lideri šiitskih milicija su već svojim sljedbenicima obećali da
će se „osvetiti u Falluji“.
Ne treba zapostaviti ni činjenicu da ofanziva dolazi baš
sada kada vlada pokušava skrenuti pažnju sa sve masovnijih okupljanja
demonstranata u samom Bagdadu koji već dva puta ulaze u Zelenu zonu i vladine
institucije. Taj narodni pokret koji se zvanično bori protiv korupcije
vladajuće elite predvodi šiitski klerik i disident Muqtadā al-Sadr koji ima
vlastitu političku agendu i prijeti da preuzme politički primat od vladajuće
šiitske političke postavke. Zato je sada zvaničnom Bagdadu potrebna hitna vojna
pobjeda i vjerovatno se o cijeni neće govoriti.
Gerilske tehnike ratovanja
Istovremeno nakon što je izgubila Ramadi, Fallujah je za
ISIL najvažnije uporište u Anbaru, najvećoj iračkoj pokrajini, i oni ga neće
predati bez ozbiljnog otpora. U subotu
21.5.2016, proISIL-ovi sajtovi su objavili audio-snimak s novom porukom
glasnogovornika ISIL-a Abu Muhammada al Adnanija u kojoj se uz poznate
propagandne poruke i pseudoteološke argumente može razumjeti kako on priprema
svoje sljedbenike i simpatizere na moguće nove gubitke teritorije i prelazak na
gerilske tehnike ratovanja.
Indikativno je i to da se ISIL ponovo vratio audio-porukama
što je dokaz da se njegovo vodstvo nalazi pod ozbiljnim pritiskom i da su
odustali od video uradaka, a kamoli od spektakularnih vojnih parada i javnih
govora njihovih lidera.
Sve ovo ukazuje na to da se sprema još jedna brutalna bitka
s velikim gubicima naročito među civilima. Ta bitka će ispisati samo još jednu
krvavu stranicu u debeloj knjizi stradanja ovog grada kojem je historija
namijenila ulogu grada na kojem se vi svete i dokazuju svoje junaštvo.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju
nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
