O devinom mlijeku

 

Još malo Arabije. Ovo je devino mlijeko. Pije se svježe, tek pomuženo. Blažeg je ukusa od kozijeg ali nije pametno prvi out kad se pije pretjerati. 

Stručnjaci kažu da je mlijeko deva je najsličnije majčinom mlijeku. Po hranjivim vrijednostima je čak bolje od kravljeg. Nije masno ni slatko, a bogato je vitaminima i mineralima. Sadrži čak četiri puta više vitamina C od kravljeg mlijeka.

Još kažu da je devino mlijeko stoljećima bilo poznato po svojim ljekovitim svojstvima. Ono sadrži vitalne imunološke karakteristike kao prirodni izvor alfa-hidroksilne kiseline za omekšavanje kože, koja je čini podatnom i glatkom i sprečava bore. Devino mlijeko zasićeno je proteinima koji se inače upotrebljavaju u hidratantnim kremama, bogato je vitaminom C (prirodni antioksidans) i B te ima znatnu količinu željeza (čak 10 puta više od kravljeg mlijeka) i magnezija. Kažu da se znog toga kraljica Kleoparra redovno kupala u njemu.

Također obiluje probioticima i antibakterijskim te antivirusnim svojstvima za zaštitu i održavanje zdrave kože i zdravlja cijelog tijela. No posebice se ističe u hidratiziranju kože te u liječenju akni, pa čak i atopijskog dermatitisa. Proizvodi od devina mlijeka stoga se preporučuju osobama koje pate od akni, čak i ako je riječ o čirevima, drugim kožnim problemima poput iritacije, crvenila ili lokalizirane psorijaze. Proizvodi koji sadrže devino mlijeko utječu na bakterije na koži koje uzrokuju akne. Ne samo da hidratizira, već zahvaljujući kolagenu i elastinu odlično se bori protiv starenja kože i bora. Osim toga to mlijeko dobro se kombinira s ostalim mliječnim bazama za kreme poput bademove te esencijalnim uljima kako bi se postigla ciljana njega.

Devino mlijeko izrazito je korisno kao napitak za poboljšanje zdravlja, pa čak i kod dijabetesa, a sva zdravstvena svojstva još se ispituju, ali zapadnjacima to mlijeko izrazito jakog mirisa uglavnom je odbojno kao namirnica. No ipak je na najboljem putu da postane nova supernamirnica, od koje se već rade kefiri, čokolade, jogurti. Devino mlijeko zbog njegovih svojstava mogu piti i ljudi koji su alergični na laktozu, a mnogi tvrde da pomaže i djeci oboljeloj od autizma. (Barem tako pišu o njemu https://lider.media/.../devino-mlijeko-piti-ili-mazati...) 

Danas se može kupiti i flaširano ali nije to kao kad čoban ili beduin taze pomuze i ovako ponudi ko znak dobrodošlice. Za prvi put treba malo hrabrosti, što jest’, jest’.

O divanijama

U zemljama Arapskog zaljeva je ustaljena praksa održavanja divanija (u nekim državama se ova javna okupljanja nazivaju i drugim imenima).

Širom Arabije, uz svaku veću kuću, domaćin je izgradio poseban objekat, divan, koji može primiti veći broj gostiju i u kojem se održavaju redovna sijela.

Nerijetko kod onih imućnijih taj objekat u sredini ima i ognjište koje podsjeća na ona u nekadašnjim beduinskim šatorima, gdje se krčka stalno „pristavljena“ kahva dobrodošlice.

Na redovna sedmična sijela dolaze prijatelji i komšije. Vrlo često se za svaku divaniju zna koja je zajednička tema koja okuplja goste. Neki su zainteresovani za književnost, umjetnost, vjeru, politiku, drugi za ekonomiju i putovanja. Neke divanije su otvorene za javnost, pa je prilika da se upoznaju novi ljudi, koji inače ne bi imali priliku da se sretnu. Često divanija ima i uvodničare koji otvore određenu temu o kojoj onda svi prisutni mogu diskutovati ili ukoliko je prisutan poseban gost uvodničar, postavljati pitanja. Naročito u ramazanu je ova praksa bila živa. Tu su se organizovali iftari, ali i sehuri i posijela nakon teravije.

Sjećam se prije nekoliko godina kada sam u ramazanu bio u Kuvajtu kako su tamo u dnevnim novinama objavljivani rasporedi onih poznatijih i istaknutijih divanija tokom ramazana.

Za ambasadore je ovo jedinstvena prilika da prezentuju svoju državu na jedan direktan i interaktivan način, da govore o njenoj historiji, kulturi, investicionim prilikama i znamenitostima koje se mogu posjetiti... COVID-19 je ograničio ovu praksu, ali se ona polahko uz poštivanje trenutnih mjera vraća u saudijsku svakodnevnicu.

Ovaj oblik socijalizacije odolijeva izazovu vremena i još igra itekako bitnu društvenu ulogu. Iako se širom Arabije otvaraju lanci modernih kafića, koji prijete da muhabet, druženje i socijalizaciju premjeste u kafane i jedan novi format sveden na manji broj ljudi, daleko od osjećaja za tradiciju i običaje, divanije odolijevaju. Nekada su u Bosni sličnu ulogu imale tekije i redovna okupljanja u njima. I njih su kod nas postepeno zamijenile kafane. Također su na selima bila dominantna sijela ili posjela koja su imala istu ulogu. Čini mi se da nam u Bosni nedostaje ovaj format i da njega ne mogu u potpunosti zamijeniti ni naše popularne kahve na kojima se sve završava niti formalne tribine, predavanja i okrugli stolovi, jer divanije odlikuje spontanost, osjećaj zajedništva i jednakosti svih prisutnih u debati i prilika da se socijalizira kroz redovnu interakciju.