21.2.18

Jusić: Otvorili vrata idžtihada u ibadatu, a zatvorili u muamelatu; najveća novotarija je redukcionizam i selektivno tumačenje vjere



Pored profesora Turčala, danas je na seminaru izlaganje imala Aida Ganović o psihološkom apsektu radikalizacije i Edina Bećirević, koja je predstavila rezultate istraživanja o selefističkim krugovima, te Muhamed Jusić
Jusić je u svom obraćanju skrenuo pažnju da se brojne grupacije u svojim postupcima pozivaju na vjeru i to u odlukama do najsitnijih detalja. Govorio je, između ostaloga, o tome kako se religija koristi kao opravdanje za određene ideologije te postavio pitanje kako je moguće da se islam može uopšte tumačiti na ekstreman način. Istakao je da ljudi u vjeri nađu ono što im 'treba', odnosno argumentaciju za svoje potrebe. U današnjim dnevno-političkim pitanjima grupacije se pozivaju na bogatu vjersku tradiciju, ali uz redukcionizam i selektivno uzimanje detalja iz islamske tradicije. "Postoji puno isilovaca koji isto zagovaraju, ali nisu dobili priliku da rade što žele. ISIL je dobio priliku. Ove nasilne grupacije smatraju da su derogirani svi ajeti koji govore o odnosima muslimana prema Drugima. Promoviraju mišljenje da je Poslanikova saradnja s Drugima bila samo privremena taktika u borbi protiv drugih", kazao je Jusić, istakavši da je najveća novotarija redukcionizam i selektivno tumačenje vjere.
Jusić je ukazao na dodavanje novih tumačenja postojećim koncepatima, poput džihada koji je prema ovim retrogradnim tumačenjima postao svrha sam sebi. Također, Jusić je istakao i izmišljanje novih koncepata koji u tradicionalnoj islamskoj nauci nisu postojali. Primjer za to je "islamska država", kako je razumiju ekstremisti,  koja se ne spominje nigdje. Ako je to važno pitanje, zašto se ne spominje Kur'anu ili Sunnetu ili barem najvažnijim klasičnim islamskim djelima? Pitanje države je područje idžtihada.
Drugi nametnuti koncept jeste  tevhid hakimije, da samo Bog propisuje zakone. Bog određuje ono što je dobro ili loše, ali uvijek je postojao Šerijat i kanun; nešto što nije pitanje Šerijata i vjere, već pitanje dogovora ljudi. Dalje, tu je koncept taguta u kontekstu savremenih država i demokratskih sistema te problem nerazlikovanja pojmova. Ove grupacije ne razlikuju pojmove fikh i Šerijat. Islam jeste savršen, ali naše razumijevanje nije. Ove grupacije vjeruju da je njihovo mišljenje savršeno, jedino istinito, a sve ostalo je zabluda, dalalet koji vodi u nevjerovanje.
"Oni su zaledili idžtihad. Otvorili su vrata idžtihada u ibadatu, a zatvorili u muamelatu. Žele dati doprinos ibadatu, a ne muamelatu, u međuljudskim odnosima i poslovima. Njihovi autoriteti, pozivajući se na gotova pravna rješenja iz ranijih stoljeća, nisu uspjeli dovesti islam u kontekst 21. stoljeća pa su odlučili mulimane vratiti u ranija stoljeća. Zašto? Nemaju idžtihada", kazao je Jusić.
Preporod

Počeo seminar "Prevencija i suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu"


Uprava za vanjske poslove i dijasporu u saradnji sa Specijalnim predstavnikom Evropske unije u BiH (EUSR) potpisala je ugovor o realizaciji projekta "Prevencija radikalizacije koja vodi ka nasilnom ekstremizmu kod mladih" koji podrazumijeva trening – seminare za 25 imama/mualima.

Projektom je predviđeno da se prvi trening – seminar za imame/mualime - edukatore na temu prevencije radikalizma i ekstremizma održi 20-21.02.2018, u Sarajevu u prostorijama Centra za lično i profesionalno. Danas, s početkom u 10:30h, počeo je seminar "Prevencija i suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu", koji je otvorio direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ Razim Čolić. Medina Mehmedović-Mulalić iz Uprave je upoznala prisutne o programu seminara i predavačima.

Na dvodnevnom seminaru učesnicima će predavanje održati univerzitetski profesori i analitičari: doc.dr. Sead Turčalo, doc. dr. Edina Bećirević, dr. Senija Tahirović, Aida Ganović, Muhamed Jusić, Azra Ibrahimović i Medina Mehmedović-Mulalić.

Cilj projekta je uspostavljanje sistema prevencije nasilnog ekstremizma i radikalizma u raznim područjima BiH, posebno onih koji imaju povećani rizik od pojave radikalizacije koji može dovesti do nasilnog ekstremizma. Ovo će se pokušati uraditi kroz gradnju otpornosti lokalnih zajednica, s posebnim fokusom na mlade ljude, a kroz uspostavljanje jedinstvene mreže djelovanja i kanala komunikacije.

"Ono što smo primijetili, noseći se s ovim izazovom jeste to da ideološko redukcionističko i isključivo tumačenje vjere predstavlja samo jedan od mobilizirajućih faktora zbog kojih se mladi okreću nasilnim grupama... Ako budemo kod naše djece razvijali kritičko mišljenje, empatiju, solidarnost, otvorenost i tolerantnost mi ulažemo u našu budućnost u kojoj neće biti mjesta za retrogradne ideologije, mržnje i sukobe. Posebno mi je drago što ovaj projekat radimo uz podršku Evropske unije", kazao je, između ostaloga, direktor Čolić.

19.2.18

Projekcije: Kako u EU vide mogući scenario raspada BiH?


Priredio: Muhamed Jusić (Preporod)

U BiH je skoro neprimjetno u akademskoj i političkoj, a onda, naravno, i općoj javnosti promakla studija EU Instituta za sigurnosne studije iz juna 2017. u kojoj se na hipotetičkoj osnovi razmatra više potencijalnih kriza s kojima bi se EU mogla suočiti. Posebno je zanimljivo kako se u tom hipotetičkom svijetu analizira mogući scenario raspada BiH i potencijalne reakcije domaćih i svjetskih aktera.
Kažu da je naša percepcija budućnosti uvijek samo naša interpretacija stvarnosti iz koje na tu budućnost gledamo. Ako je to tako, onda ova studija koliko god bila samo futuristička projekcija jako puno govori o tome kako se na BiH gleda u Briselu, ali i svijetu. Nije nebitno šta Evropa čita i sve češće brojne studije i analize koje dolaze na sto evropskih parlamentaraca i onih koji odluke donose prolaze neprimijećeno, a nekada i bez bilo kakvog osporavanja. Ne treba napominjati da sličnih analiza ili barem predviđanja i planova u našoj bh. akademskoj i političkoj javnosti nema ili oni barem nisu javni.
Bez pretenzije da se iz ovog zamišljenog scenarija izvode bilo kakvi zaključci o stavovima autora i onog ko je studiju naručio i publikovao Preporod donosi prijevod studije na bosanski jezik.
Prijevod studije u zborniku „Šta ako… moguće krize, nepredvidive u 2017, nerješive u 2020?“ (What if ... Conceivable crises: unpredictable in 2017, unmanageable in 2020?), urednik Florence Gaub, juni 2017.

Šta ako… moguće krize, nepredvidive u 2017, nerješive u 2020
Autor: Zoran Nechev
„Danas se konačno oslobađamo od vještačke takozvane države Bosne i Hercegovine…“, saopćio je Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske (2010-2018) a sadašnji premijer, velikom skupu bosanskih Srba koji su se okupili u Banjoj Luci. Nekoliko sati nakon Dodikovog obraćanja, stotine bosanskih veterana i onih koji ih podržavaju okupili su se u centru Sarajeva, izražavajući svoje protivljenje „rađanju genocidne države“ i pozivajući Evropu da spriječi otcjepljenje Republike Srpske. Istog dana na press konferenciji bošnjački član Predsjedništva BiH odlučno je osudio ovaj potez: „Bošnjaci neće prihvatiti da nešto što je nastalo na etničkom čišćenju i masovnom ubijanju postane državom. Mi ćemo se boriti protiv toga svim raspoloživim sredstvima“.
Vođe bosanskih Hrvata se većinom osjećaju slavodobitno, i u svemu što se dešava vide dokaz da je njihova odluka da političke stranke bosanskih Hrvata ne učestvuju u neustavnim i nezakonitim izborima 2018. bila ispravna.
Zapaljivu retoriku je ubrzo zamijenilo nasilje. Sljedećeg jutra, šest bombi je istovremeno eksplodiralo u četiri najvažnija bosanska grada: Banjoj Luci, Sarajevu, Mostaru i Brčkom. Grupa muškaraca pjevajući srpske nacionalističke pjesme vandalizirali su memorijalni centar posvećen žrtvama genocida u Srebrenici. Tokom noći, policijske snage bosanskih Srba i jedinice oružanih snaga u kojima su oni većina ušli su u prijeporni grad Brčko, povezujući nepovezane istočne i zapadne dijelove Republike Srpske i uspostavljajući komunikaciju s Beogradom. Država Bosna i Hercegovina (BiH) će prestati da postoji.
Posljedice
Nekoliko dana kasnije, BiH se vratila na stanje fronte iz 1995, gdje tri većinske etničke grupe same sebe administriraju (upravljaju). Dok Sarajevo pokušava da poništi potez Milorada Dodika, bosanski Hrvati nastavljaju svoju (od 2018.) de facto samoupravu. Online džihadističke skupine su iskoristile priliku da pridobiju podršku Bošnjaka i počeli su pozivati na nasilje protiv Srba i Hrvata u BiH.

Na međunarodnom nivou, najhitrija reakcija je bila od Rusije i Turske. Ministar vanjskih poslova Rusije pozvao je sve strane da očuvaju mir, ali je hvalisavo izjavio kako je „propala zapadna politika potcjenjivanja srpskih i hrvatskih prava u Bosni nakon 1995. godine kombinirana s otvorenom podrškom onima koji pokazuju simpatije s agensom islamskih ekstremista“. U Savjetu bezbijednosti u Ujedinjenim nacijama, ruski ambasador se usprotivio britansko-američkom pozivu za vanrednom sjednicom zbog ove krize, objašnjavajući da „Rusija sad usko sarađuje s Turskom i drugim partnerima u regionu kako bi se iznašle nove inicijative za Bosnu. EU i Zapad se više ne smatraju iskrenim posrednicima u Bosni ili regionu.
U međuvremenu turski predsjednik Erdogan je izjavio da su on „i turski narod spremni da zaštite svoj bosansku muslimansku braću i sestre“. I Srbija se ubrzo upetljala. Predsjednik Aleksandar Vučić, sada u svom dugom mandatu, i hrvatski premijer izdali su zajedničko saopćenje u kojem pozivaju sve strane da se suzdrže od posezanja za nasiljem. Kontraverznija retorika došla je od hrvatske predsjednice koja je u predizbornoj kampanji i koja je izjavila: „ Ako se Republika Srpska otcijepi, 400.000 hrvatskih katolika ne mogu biti ostavljeni u propaloj državi punoj muslimana koji otvoreno iskazuju simpatije prema ISIL-u."
Austrijski i slovenački mediji su prvi izvijestili o tome kako Frontex sprječava stotine Bosanaca da pređu granicu s Hrvatskom. U međuvremenu, bosanska dijaspora počela je organizovati proteste u većim gradovima Zapadne Evrope.
Konačno, EU-ova misija EUFOR-a nije bila u stanju spriječiti krizu da se desi. Prije svega, zato što nije imala razervni plan nakon što je Rusija blokirala produžetak poglavlja VII mandata EUFOR-a u UN-ovom Savjetu bezbijednosti. Drugo, zato što nije uspostavila odgovarajuće vojno prisustvo u strateški bitnom Brčko distriktu.
Gdje je sve krenulo po zlu?
Najveći pokretač krize bio je to što su neki od najistaknutijih bosanskih političkih ličnosti krenule putem skretanja pažnje stanovništva sa teške socio-ekonomske situacije u zemlji etničkim tenzijama i političkim neslaganjima. U 2017. skoro pola ukupnog budžeta države trošen je na otplaćivanje ranijeg duga. Prihodi su prikupljani kroz poreze, nova zaduživanja i prodajom državnih resursa (imovine). Istovremeno, BiH koja se teško nosila sa velikim trgovinskim deficitom nije mogla privući tako potrebne strane investicije. Njena ekonomija i građani su bili ovisni o dotacijama iz dijaspore. Prikrivanje teške socio-ekonomske situacije sukobima oko etničkih i ustavnih pitanja bilo je vidljivo još u ljeto 2016, bosanski političari sukobili su se oko etničkih aspekata rezultata popisa stanovništva, a onda su se u septembru iste godine sukobili oko toga da li da se ili ne održi referendum o Danu RS-a. Krajem 2016. bilo je još više razilaženja oko toga kako interpretirati poziv Evropskog parlamenta da se u BiH provedu ustavne promjene kako bi ona postala potpuno federalizirana.
Tokom čitave 2016. suprotstavljeni političari sukobljavali su se oko toga ko sjedi i odlučuje u EU koordinacionom mehanizmu. U 2017. smo vidjeli obnovu tužbe protiv Republike Srbije za jugoslovenske ratove.
Aktivna (i pasivna) uloga EU u ovim i kasnijim razvojima događaja ostavila je Uniju sa malo ili nimalo uticaja u trenutku kada je kriza eskalirala.
Transparentni lobistički napori Hrvatske u 2016. dali su rezultate. Promjene Izbornog zakona BiH postale su uslov da bi se zemlji dao status kandidata za članstvo u EU. Ali ovo nije pomoglo bosanskim političarima da postignu kompromis. Umjesto toga, ovo im je samo dalo još jednu temu oko koje će se sukobiti i podgrijavati svoje izborne baze. EU uslovljavanje i neuspjeh izmjene Izbornog zakona do općih izbora 2018. ohrabrilo je hrvatske političke stranke da odluče bojkotovati glasanje i tako efektivno paraliziraju državne i entitetske institucije. U očima ne-Hrvata EU je viđena kao neko ko favorizuje jednu stranu, što je samo poslužilo jačanju anti-EU narativa.
Pregovori o članstvu u EU, njen najefikasniji vanjskopolitički instrument, suspendovani su. Kao rezultat, nikakav napredak nije napravljen na polju jačanja vladavine prava i borbe protiv korupcije. EU nije učinila dovoljno da procijeni i spriječi radikalizaciju muslimanske populacije u BiH, niti je skupljala i širila kredibilne, pouzdane i up-to-date informacije o situaciji u zemlji. Ovo je išlo naruku ruskim medijima i predsjedniku RS-a, koji od 2016. počinje koristiti upitne podatke o riziku od ekstremizma u BiH kako bi prikazao bosanske muslimane i kao vjerske ekstremiste.
Usto, EU nije učinila dovoljno kako bi objasnila javnosti koristi pridruživanja EU-u. Ona, također, nije insistirala na tome da bosanska vlada implementira i održava EU standarde u područjima koja bi poboljšala život građana: sigurnost u saobraćaju, zagađenje zraka, javne nabavke i sl.
Štaviše, obećanje koje je dao predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker o tome kako neće dozvoliti novo proširenje barem ne do 2019. dodatno je zakomplikovalo situaciju, ostavljajući one političare koji su htjeli da BIH dovedu bliže EU bez bilo kakve izvedive platforme.


15.2.18

U Goraždu održana promocija publikacije „Ideologija tekfira i nasilni ekstremizam – analiza“


U srijedu, 14.februara 2018.godine, u zgradi Islamskog kulturno-obrazovnog centra u Goraždu upriličena je promocija publikacije „Ideologija tekfira i nasilni ekstremizam – analiza“.

Organizator promocije bilo je Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Muftijstvom goraždanskim, a o publikaciji su govorili direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini magistar Nusret-ef. Abdibogović, muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić, savjetnik reisu-l-uleme za medije Muhamed Jusić i stručni saradnik u Upravi za vjerske poslove Bahrudin-ef. Čolo.

Promociji su prisustvovali glavni imami i imami sa područja Muftiluka goraždanskog, nastavnici i profesori islamske vjeronauke, te aktivisti i aktivistkinje Asocijacije mladih i Asocijacije žena Medžlisa Islamske zajednice Goražde.

Promotori su govorili o važnosti ove publikacije za Islamsku zajednicu i cjelokupno društvo u Bosni i Hercegovini. Osvrnuli su se na genezu razvoja ideologije tekfira i pojavu nasilnog ekstremizma. Govoreći o bosansko-hercegovačkom društvu konstatirali su da je ono stoljećima bilo primjer slobodnog življenja različitosti, ali i da su u nekim vremenima određeni krugovi i centri, uglavnom izvan Bosne i Hercegovine, radili i, nažalost, rade na instaliranju ideologija koje su po svojoj prirodi strane duhu ovdašnjeg čovjeka. Islamska zajednica se u takvoj situaciji našla u poziciji i obavezi da sa svoje strane jasno ukaže na ideologije i pravce koji udaraju u samu srž slobodnog bića ovdašnjeg čovjeka, posebno vjernika. Govoreći o tradiciji bosansko-hercegovačkih muslimana primjećeno je da su unutar ove tradicije uvijek posebno štićene vrijednosti sobode vjere, časti i svetosti porodice i domovine, kao i druge vrijednosti koje štiti islamsko učenje. Istinskom islamu uvijek su bili strani pojmovi sputavanja slobode, osvete, ubijanja i činjenja nereda. Ispravno tumačenje islamskog učenja na ovom prostoru, kao i diljem muslimanskog svijeta, kroz mnoga stoljeća osiguravano je kroz tri nivoa islamskog obrazovanja, od onog osnovnog – ilmihalskog, preko medresanskog, do visokog vjerskog obrazovanja. Ideologija tekfira i pokreti nasilnog ekstremizma agresivno su napadali i napadaju ovaj prostor, pokušavajući da stvore utisak kako je sve ono što se ne uklapa u njihovo učenje bez osnove i dokaza. U svom nastojanju ta ideologija i pokreti kreirali su nove koncepte, predstavljajući ih kao islamske, mijenjali i pogrešno predstavljali postojeće, te ih izvlačali iz konteksta. Islamska zajednica ovom publikacijom upozorava na spomenutu ideologiju i pokrete, ali i druge ideologije koje rade na rastakanju muslimanskog bića i bosansko-hercegovačkog društva u cjelini. Ova publikacija se stoga, kako je rečeno, ne može samo pročitati, već se studiozno treba iščitivati svaki njen naslov i poglavlje.

Na kraju promocije muftija Remzija-ef. Pitić je, u svojstvu predsjedavajućeg Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kratko predstavio rad ove Komisije i upoznao prisutne sa razlozima osnivanja, načinom njenog rada i mogućnosti prijavljivanja slučajeva povrede prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini, putem institucija Islamske zajednice ili direktno preko web portala Rijaseta Islamske zajednice u Bosni Hercegovini.
Izvor: Islamska zajednica

Održana konstituirajuća sjednica Upravnog odbora Instituta za društvena i religijska istraživanja u Tuzli


Konstituirajuća sjednica Upravnog odbora Instituta za društvena i religijska istraživanja održana je u petak 9. februara 2018. godine.
Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović je prisustvovao početku sjednice, te je uputio čestitke Upravnom odboru i poželio im uspješan rad.
Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, na sjednici održanoj 9. januara, donio je odluku o imenovanju članova Upravnog odbora Instituta za društvena i religijska istraživanja u Tuzli. Imenovan je dr. Sead Seljubac za predsjednika Upravnog odbora dok su za članove ovog odbora imenovani dr. Enver Zerem, mr. Ahmed Hatunić, Muhamed Jusić te mr. Dženan Rahmanović.
Upravni odbor je na ovo sjednici razmatrao dalje korake za obezbjeđenje pretpostavki za početak rada Instituta.
Sjednici su prisustvovali i dr. Šefko Sulejmanović i Muamer Zukić, pomoćnik Muftije tuzlanskog.

11.2.18

Vlada Njemačke: Ne jačaju islamističke tendencije u BiH i Kosovu

Njemačka Vlada poručila da u BiH i na Kosovu i dalje vlada liberalno poimanje islama.

Piše: Harun Cero (Al Jazeera)
Njemačka obavještajna služba BND nema konkretne indicije o jačanju islamističkih tendencija u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, jasna je Vlada Njemačke u odgovorima na 30 pitanja poslanika Ljevice u Bundestagu.
Njemačka Vlada je u svojim odgovorima na upitnik pod nazivom “Radikalni islam u Bosni i Hercegovini i na Kosovu“, u koje je Al Jazeera imala uvid, poručila da u BiH i na Kosovu i dalje vlada liberalno poimanje islama i da ništa ne ukazuje na to da bi se to uskoro moglo promijeniti.
Na pitanje poslanika Ljevice da li je istina da se proteklih nekoliko godina ni iz jedne evropske zemlje nije priključio toliki broj boraca oružanim grupama kao iz BiH, Vlada odgovara da to po, njenom saznanju, nije slučaj.
“Ne može se isključiti potencijalna prijetnja koja dolazi od pojedinaca ili frakcija sa islamističke scene u toj zemlji“, navodi se u odgovorima vlade.
Kada je u pitanju broj stranih direktnih investicija proteklih godina u BiH i na Kosovu, Vlada je izvukla podatke centralnih banaka tih zemalja. Ti podaci ukazuju da su se kompanije iz Saudijske Arabije kada je u pitanju BiH u proteklih pet godina tri puta našle na listi stranih direktnih investicija: 2013. i 2016. je Saudijska Arabija bila na 8. mjestu po pitanju direktnih investicija, dok je u periodu od januara do septembra 2017. bila na trećem mjestu.

Vlada Njemačke demantira pisanje medija
Kada je u pitanju Kosovo, Saudijske Arabije proteklih pet godina uopće nema među vodećim ulagačima u toj zemlji.
Odgovorima na upitnik Ljevice Vlada je demantirala izvještaje pojedinih medija, analitičara i političara koji konstantno pokušavaju ukazati na “rastuće islamističke prijetnje“ na Balkanu, a pogotovo u BiH i na Kosovu.
Loay Mudhoon politički analitičar i politolog sa Univerziteta u Kelnu kaže da poslanici Ljevice pokušavaju svjesno staviti vladu Njemačke pod pritisak i da su postavljena pitanja ideološki motivirana.
“Jasno je da se tvrdnje Ljevice ne mogu potvrditi. Savezna Vlada odgovara objektivno, svjesna svoje odgovornosti za sigurnost u Njemačkoj i dobrosusjedske odnose i saradnju u Evropi. Vlada ukazuje na to da se na većinu pitanja ne može odgovoriti, jer se radi o ‘povjerljivim informacijama’. Što se sadržaja tiče, Vlada odbacuje tvrdnje Ljevice kojim se želi ukazati na rast radikalno-salafističkog, odnosno džihadističkog pokreta u svijetu. BND nema konkretne podatke da je to slučaj”, navodi Mudhoon.
Ernes Kalač, komesar za integraciju Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj, kaže da se Vlada Njemačke poziva na činjenice, te samim tim demantira pisanje mnogih medija.
“Mi treba da budemo na tome zahvalni, jer je to činjenično stanje na terenu. Treba da se zajedno borimo protiv islamofobije koja, nažalost u Evropi vlada i da se borimo protiv takvih pisanja medija. Nažalost, njih je puno, jer ekstremna desnica dodatno jača onda kada je ekonomska kriza u pitanju ili kada je u pitanju blagostanje u nekoj državi. Ali, da bi desničari i radikalni milje dodatno ojačao, onda on mora biti potpomognut od strane medija i novinara. To je slučaj i u Njemačkoj. Kako to obično biva, bira se aktuelna tema koja je zanimljiva široj javnosti, a to je, nažalost nakon dolaska izbjeglica, od kojih su 95 posto muslimani, aktuelno. Novinari to prikazuju kao opasnost za Njemačku i opasnost za modernu Evropu. Predstavljaju to kao tzv. "islamizaciju Evrope" koja je pokrenuta dolaskom izbjeglica. Novinari prikazuju "mjesta obuke" u evropskim državama u kojim su mahom starosjedioci muslimani“, pojašnjava Kalač.
“To je, nažalost propaganda, ali se mi trebamo samo osvrtati na ono sto zvanična Njemačka prikazuje, a to je da takvi centri u BiH i ostalim državama zapadnog Balkana ne postoje. Najbolja je borba perom, što druga strana već radi šireći lažnu propagandu“, navodi on.
Savjetnik za medije poglavara Islamske zajednice u BiH reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, Muhamed Jusić, kaže da opasnost od radikalizma koji vodi u terorizam ne treba potcjenjivati i da je to globalni problem s kojim se sva društva i države moraju nositi.
“I naše društvo i država se ovim problemom manje ili više uspješno bore. Međutim, evidentno je u posljednje vrijeme da se problem nasilnog ekstremizma politizira posebno u slučaju BiH. Izbjeglička kriza, uspon ISIL-a i teroristički napadi u Evropi ojačali su njenu desnicu koja sada pokušava doći na vlast u većini država EU. Njima je potrebno da stvaraju atmosferu straha u ovom slučaju od imaginarnog islama i muslimanske zavjere. Zato oni koriste prisustvo nekih pojedinaca i skupina koje zagovaraju konzervativne i nerijetko isključive stavove prema drugim muslimanima i modernosti uopće kako bi taj strah održavali živim. Zato imamo čitavu medijsku, akademsku i političku mašineriju koja od Bosne pokušava napraviti potencijalnu opasnost za Evropu i svoje susjede. Time se Bošnjaci od najveće evropske žrtve pokušavaju pretvoriti u njenu najveću opasnost“, kaže Jusić.

Skriveni cilj evropske desnice
Evropska desnica, dodaje on, iza toga ima još jedan skriveni cilj, a to je “potkopavanje samih temelja ujedinjene Evrope odnosno slabljenje podrške moguće proširenju EU među njenim građanima“.
“To naravno ide na ruku i radikalnoj desnici u BiH i okruženju koja je rado zaigrala na istu kartu nadajući se da će optužbama za to kako Bošnjaci u Bosni stvaraju "islamsku državu" po uzoru na onu ISIL-ovu oslabiti političku poziciju probosanskih stranaka i time dovesti do raspada države čime bi se ostvarili ciljevi koje nisu mogli postići tokom agresije devedesetih“.
Jusić ističe da Islamska zajednica apelira na sve one koji šire zlonamjernu protiv ovdašnjih muslimana da to ne čine, jer, kako kaže, “sijanjem nepovjerenja prema muslimanima i onim evropskim narodima i državama u kojima su oni većina samo jačaju radikalne elementi i doprinose dodatnoj marginalizaciji čitavih naroda i skupina“.
Loay Mudhoon kaže da se ovdje radi o klasičnim optužbama protiv Saudijske Arabije, koja je po njegovim riječima “najdraži neprijatelj” Ljevice, i Turske.
“Ove zemlje navodno učestvuju u finansiranju džihadističkih grupa. Konkretnih i novih potvrda za ovo nema. Poslanici Ljevice ovim samo žele potvrditi svoj pogled na svijet. Uopće ne uzimaju u obzir da je u Saudijskoj Arabiji već dvije godine u toku reformska ofanziva protiv radikalizma. Ljevica uopće ne razlikuje između utjecaja Turske i Saudijske Arabije. Ljevica ignorira važne uzroke radikalizacije kao što je primjerice tlačenje naroda i masovna ubistva koja provode režim Bashara al-Assada i njegova zaštitnica Rusija. ”, navodi on.
Ljevica, zaključuje on, potcjenjuje imperijalizam Vladimira Putina i teror kojeg sprovodi Assadov režim, jer to nije sukladno njenoj ideologiji.

Kontinuirani monitoring pojedinaca
Savjetnik za medije reisa Kavazovića Jusić kaže da Islamska zajednica ima starategiju suočavanja sa izazovom vaninstitucionalnog tumačenja vjere i da radi na očuvanju jedinstva muslimana ovog prostora.
“Dio te strategije je kontinuirani monitornig pojedinaca i skupina koje organizuju vjerski život van zakonskih okvira i izvan IZ u BIH. Posljednji takav monitoring je pokazao da se ovaj fenomen ne širi, naprotiv da su se neki od tih tzv. paradžemata raspustili i da je njihov broj u opadanju, kao i broj onih koji se u takvim mjestima okupljaju, osim u periodu kada u domovinu dolazi bh. dijaspora. Islamska zajednica konstantno apeluje na pojedince i skupine koji su zbog vlastitih tumačenja vjere krenuli u razbijanje muslimanskog jedinstva da to ne čine i da ne pomažu neprijateljima njihove države i naroda i da ne pomažu one koji se od devedesetih bore da dokažu kao narodi ovdje ne mogu živjeti zajedno i kako je ideja jedinstvene Bosne i Hercegovine neodrživa“, kaže Jusić.

Izvor: Al Jazeera


2.2.18

U Tuzli predstavljena publikacija „Ideologija tekfira i nasilni ekstremizam – analiza“


Promocija publikacije „Ideologija tekfira i nasilni ekstremizam – analiza“ koju je organizovalo Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Muftijstvom tuzlanskim održana je 31. januara u Behram-begovoj medresi u Tuzli.

Promotori su bili muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, prof. dr. Fikret Karčić i prof. Muhamed Jusić, a moderator  sekretar Vijeća muftija mr. Ahmed Purdić.

Promociji su prisustvovali imami i predstavnici ustanova sa područja Muftiluka tuzlanskog.

Publikacija “Ideologija tekfira i nasilni ekstremizam” je rezultat rada Komisije Vijeća muftija, koje je i izdavač publikacije zajedno sa Izdavačkim centrom El Kalem, a čiji je zadatak bio obraditi najrelevantnija pitanja koja se tiču ideologije tekfira i nasilnog ekstremizma. Publikacija sadrži ključne koncepte i pojmove koje radikalne skupine najčešće zloupotrebljavaju, ideologiziraju i izvode iz konteksta ustaljene islamske interpretacije.

Ovu publikacija u elektronskoj formi možete preuzeti klikom ovdje.