Avaz o The Guardianovom tekstu

The Guardina o našem istraživanju

Isis targets vulnerable Bosnia for recruitment and attack

High youth unemployment, ethnic tensions and political paralysis help jihadis lure young people to Syria and open up new terror front in heart of Europe
Julian Borger in Sarajevo
Islamic State has expanded its efforts to recruit fighters in Bosnia and incite terrorist attacks there, taking advantage of the world’s highest youth unemployment rate and chronic political paralysis.
The initiative, though small in scale, is causing alarm in western capitals, where diplomats fear that the mix of economic malaise and ethnic tensions represents fertile terrain for extremism, and that Europe could come to regret the failure to confront Bosnia’s profound structural problems in the two decades since the war.
Isis produced a new recruitment video this month, targeting the Balkans region and Bosnia and Herzegovina in particular. The 20-minute film, entitled Honour is in Jihad, features several Bosnian Isis fighters exhorting their fellow countrymen to join the battle in Syria or carry out opportunistic attacks on perceived enemies of Islam at home.
“If you can, put explosives under the cars, in their houses, all over them. If you can, take poison and put it in their drink or food. Make them die, make them die of poisoning, kill them wherever you are. In Bosnia, in Serbia, in Sandzak [a region in south-west Serbia]. You can do it,” one of the Bosnians, identified by a pseudonym, Salahuddin al-Bosni, implores the audience in Bosnian.
A newly published report on jihadism found: “Returning foreign fighters from Syria and Iraq – battle-hardened, skilled in handling arms and explosives, and ideologically radicalised – pose a direct threat not only to the security of Bosnia and Herzegovina, but also of the region and beyond.”

The report, The Lure of the Syrian War: The Foreign Fighters’ Bosnian Contingent, found that in 2013 and 2014, 156 Bosnian men and 36 women travelled to Syria, taking with them 25 children. Out of that number, 48 men and three women had returned by January of this year.
The authors, Sarajevo University associate political science professor Vlado Azinović and Islamic theologian and columnist Muhamed Jusić, found that Bosnia was ill-equipped to deal with the potential threat. It is a weak state, split by a 1995 peace agreement into two entities, a federation of Muslims (known as Bosniaks) and Croats, and a Serb republic. Furthermore the federation is divided into 10 cantons. Twenty-two police agencies operate in the country with overlapping jurisdictions and roles.
“Generally, there is a lack of coordination between local law-enforcement agencies on [foreign fighter-] related issues,” the report says, noting there is no single database on foreign fighters,and the existing data is “mostly scattered, often incomplete or disorganised”.
“This results in significant gaps in understanding and monitoring of the phenomenon,” it notes, adding that government “lacks a discernible strategy” to confront the looming problem.
“We are not doing anything. We are just observing,” Azinović said. 
Kristina Jozić, a spokeswoman for the Bosnian state investigation and protection agency (Sipa), responsible for internal security, said it would analyse the Isis video with a view to identifying Bosnians involved in criminal offences.
“The return of individuals participating in the armed conflict in Syria, fighting with Isis, is undoubtedly a security challenge and a threat, the extent of which is hard to determine at this time,” Jozić said. “Sipa constantly checks allegations of terrorist activities, whether it be on trips to foreign battlefields, financing, recruitment or other terror-related activities ... and will take the necessary action.”

According to diplomatic sources, the Sarajevo government is preparing a new counter-terrorism strategy, with greater emphasis on prevention and rehabilitation of returned fighters, and presented a draft to General John Allen, the US special envoy for countering Isis, when he visited Sarajevo on 8 June. 
Salafist communities operating outside the official mosques have sprung up in three districts, Gornja Maoča, Osve and Dubnica, and “pop-up” radical mosques, often funded from the Gulf, have appeared in Sarajevo, Zenica and Tuzla.
After three years of observing Bosnian jihadis, the authors place them in two broad categories: veterans who fought alongside mujahideen volunteers from the Arab world in the 1992-1995 Bosnian conflict, and young Bosnian men “driven mostly by adrenaline and a quest for self-validation, self-respect, group belonging, and purpose”. Almost a third of the Bosnian Isis recruits had criminal records.
Chronic deadlock between the rival entities has contributed to economic stagnation and a 63% unemployment rate among young Bosnians, the highest official rate in the world. Bosnian society, which the report says “is gradually losing the ability to manage itself”, is becoming a factor in the flow of Isis recruits.
Like most Isis videos, Honour is in Jihad supplies slickly edited, emotive images married to a seductive narrative. It paints an idyllic picture of insurgent life in Syria, with Bosnian, Kosovan and Albanian fighters walking off to battle like a smiling band of brothers while enjoying time with their families on their days off, complete with complimentary cars.
Isis has produced a stream of similar videos aimed at recruits from France, Somalia, Yemen, Libya and several other countries, each one tailored to local culture and history.
With the use of computer graphics, the film portrays the sweep of Balkan history as a prolonged expropriation of inherently “Muslim lands”, first by “crusaders”, then atheistic communists, and finally nationalists. The current Bosniak political leadership are painted as collaborators with the enemies of Islam “preparing you like sheep for the next genocide”.
With a dramatic skewing of history, the film credits the mujahideen brigade with “repelling the Serbs” in the Bosnian war, although in reality it had a limited impact on a small section of the frontline. Meanwhile it depicts the large-scale US-led air campaign against the Bosnian Serb military as incidental and somehow designed to prevent the rise of the Muslim faithful.
“The massacres will be repeated if Muslims don’t return to your religion,” an elderly jihadi, Abu Safiyah al-Bosni, declares in the film. He is believed to be a Muslim from Sandzak rcalled Abid Podbićanin, and was reported killed in Syria in March.
Salahuddin al-Bosni, who issued the calls for murder earlier in the video and is thought to be a Bosnian called Ines Midzic, apparently died in battle at about the same time. The Bosnian authorities believe another two participants in the film are also dead; another is seriously wounded.
Western government officials believe that the roughly 50 jihadis who have come back to Bosnia so far represent a manageable load for the Bosnian intelligence and security agencies, despite their many divisions and flaws. But they also worry that the scale of the problem could escalate dramatically given the parlous conditions of Bosnia’s economy and society.
In the only potential terrorist incident to cause casualties in Bosnia this year, a 24-year-old Bosniak man from the area around the Serb-run town of Zvornik, drove to its police station on April 27 and opened fire, killing one officer and injuring two others before being shot dead himself.
The gunman, Nerdin Ibrić, was found to have been a friend of a local man who had returned from Syria, but the extent to which he had come under jihadi influence is unclear. Official reports said Ibrić shouted “Allahu Akbar” as he launched his attack, but other accounts said he hurled curses at his targets. It also turned out that Ibrić’s father was among 750 Muslim men rounded up by Serb police and paramilitaries in June 1992, at the start of the war, and killed.
The nationalist Serb authorities reacted as if the shooting had been a major offensive. “This is the worst terrorism attack that could happen in the Serb Republic,” Dragan Lukač, the region’s interior minister, told local television, adding that it “could be the start of much worse events in Bosnia and Herzegovina”.
The Serb leadership used the shooting as a pretext for arresting large numbers of Bosniaks on their territory, and claimed it justified the creation of a new Serb special police squad. Western diplomats argued it was a reason for better coordination among the existing 22 police forces rather than for creating a new one.


STRATIS at the Balkan Think Tanks Convention in Ankara

The Director of the Strategic Research Association (STRATIS), Ambassador Ensar Eminovic, attended the Balkan Think Tanks Convention, held in Ankara on 10-12 June 2015, along with researchers from 12 different countries, including representatives of the Republic of Turkey. Mr. Muhamed Jusic, a research associate of STRATIS, also attended the Convention as a representative of the Center for Advanced Studies from Sarajevo.

- See more at: http://stratis.ba/research-articles/stratis-at-the-balkan-think-tanks-convention-in-ankara.html#sthash.lyhh1Jkf.dpufThe Balkan Think Tanks Convention was organized by the Foundation for Political, Economic and Social Research (SETA), a leading non-profit research institute in Turkey, with the support of the Presidency for Turks Abroad and Related Communities (YTB), affiliated to the Prime Ministry of Turkey.
The aim of the Convention was to bring together and facilitate dialogue among political researchers from the Balkans and Turkey and to offer a venue for the discussion of current political issues. The event included a two-day workshop on selected topics and one day of meetings with Turkish public institutions operating in the Balkans. The workshop consisted of six panels pertaining to current political issues faced by the Balkans and Turkey.
Ambassador Eminovic participated at the panel “Turkey’s New Activism in the Western Balkans: Policies, Practices and Reactions”, whereas Mr. Jusic took part in a panel entitled “Reflection of the Syrian War and ISIL phenomenon in Turkey and the Balkans”.
During the third day of the Convention the participants visited the SETA Foundation building and attended briefings by the Ministry of Foreign Affairs, the Turkish Cooperation and Coordination Agency (TIKA), YTB, and the Yunus Emre Institute. A visit to the new Presidential Palace was also organized for the participants. Finally, the participants also had an opportunity to familiarize themselves with the making and implementation of Turkish foreign policy thanks to a number of meetings and discussions with senior representatives of Turkish official institutions.
During the Convention, Ambassador Eminovic and Mr. Jusic held a number of meetings with representatives of different organizations and institutions and discussed some joint projects that will be implemented in the future.

- See more at: http://stratis.ba/research-articles/stratis-at-the-balkan-think-tanks-convention-in-ankara.html#sthash.lyhh1Jkf.dpuf 



Usprkos međunarodnom pritisku i prijetnji po unutrašnju sigurnost, u BiH se relativno kasno počela posvećivati ozbiljna pažnja pojavi odlazaka ljudi na strana ratišta. Prvi istraživački projekt posvećen tom problemu je studija objavljena nedavno u Sarajevu i rezultat je dvogodišnjeg istraživanja dr. sc. Vlade Azinovića, stručnjaka za terorizam i izvanrednog profesora na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Muhameda Jusića, islamskog teologa i publicista. Do istraživanja za studiju objavljenu pod nazivom “Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontigent stranih boraca” autori su došli kroz uvid u otvorene i povjerljive izvore i kroz seriju razgovora s osobama koje po prirodi posla prate ovu pojavu ili su na takvom položaju da raspolažu važnim saznanjima o njoj.

Poginulo najmanje 26 osoba iz BiH

Iako je stvaran broj osoba iz BiH i iz drugih država na ratištima u Siriji i Iraku nemoguće precizno utvrditi zbog složene strukture zemlje i često preklapajuće ovlasti više od 20 policijskih agencija koje u njoj djeluju i što još uvijek otežava napore za suzbijanje ovog sigurnosnog izazova, Azinović i Jusić navode da su od proljeća 2012. do kraja 2014. godine u Siriju/Irak otišla 192 odrasla državljanina Bosne i Hercegovine i najmanje 25 djece. U napomeni autori navode da su neki politički čelnici i ključni ljudi nekih sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini u privatnim razgovorima sa stranim diplomatima navodili da se u Siriji i Iraku nalazi znatno veći broj državljana BiH, ali ovim istraživanjem ti navodi nisu mogli biti potvrđeni. U odnosu na populaciju (oko 3,8 milijuna), Bosna i Hercegovina ima jedan od najvećih europskih prosjeka stranih boraca – više od 41 na milijun stanovnika (ako se računaju samo muškarci). Istraživanje je utvrdilo pojedinačne identitete 156 muškaraca, 36 žena i 25 djece, državljana ili porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji su od kraja 2012. do kraja 2014. godine boravili u Siriji (a neki i u Iraku). Iz te skupine, 48 muškaraca i 3 žene vratili su se u BiH do početka 2015. godine, dok je na ratištima u Siriji i Iraku poginulo najmanje 26 osoba (25 muškaraca i jedna žena). Prosječna starosna dob muškaraca iz ove skupine je 32. U vrijeme dolaska najmlađi muškarac imao je 18 godina, a najstariji 74. U odnosu na strane borce iz drugih zemlja, državljani BiH nešto su stariji. Žene iz Bosne i Hercegovine počele su odlaziti u Siriju tijekom 2013. godine, kada ih je najviše otišlo – ukupno 24. Tijekom 2014. otišlo ih je deset, a u dva slučaja nije bilo moguće pouzdano utvrditi datume izlaska iz BiH. Prosječna starosna dob žena iz Bosne i Hercegovine u Siriji i Iraku je 27 godina. U vrijeme dolaska najmlađa je imala 18, a najstarija 55 godina. Udio žena u ukupnom kontingentu iz Bosne i Hercegovine koji je tijekom tri godine boravio u Siriji/Iraku skoro je dvostruko veći od prosjeka među stranim borcima iz drugih država i dostiže 20 posto. Taj udio žena još je veći među onima koji još uvijek borave u Siriji/Iraku i približava se jednoj trećini. Pet osoba je poginulo tijekom 2013. godine, dok je 21 (20 muškaraca i jedna žena) osoba poginula u 2014. godini, uglavnom u prvim mjesecima, u unutarfrakcijskim borbama između Fronte al-Nusra (Džabhat al-Nusra) i ISIL-a, te nešto kasnije u zračnim udarima koalicijskih snaga na položaje ISIL-a i u sukobima s kurdskim snagama. Autori istraživanja susreli su se i s navodima o neutvrđenom broju osoba iz Bosne i Hercegovine koje su bile ranjene u tim sukobima. Istraživanjem je utvrđeno da najveći broj dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine na ratištima u Siriji i Iraku dolazi iz poznatih selefijskih zajednica, poput onih u Gornjoj Maoči ili Ošvama. Više od 60 posto tih osoba duže su ili kraće živjele u tim zajednicama, posjećivale ih ili održavale veze sa stanovnicima tih naselja.

Nuđeno im useljenje u napuštene kuće

Najveći broj građana BiH na ratištima u Siriji i Iraku dolazi iz (1) Zeničko-dobojske, (2) Tuzlanske, (3) Sarajevske, i (4) Unsko-sanske županije. Najmanje jedna petina (20 posto) bosanskohercegovačkog kontingenta u Siriji/Iraku stalno boravi, privremeno živi ili radi u zemljama Zapadne Europe i SAD-u. Od ukupno 156 muškaraca, njih 44 (skoro jedna trećina) od ranije su registrirani u sudskim i policijskim evidencijama.

Najveći broj putovanja u Siriju i povrataka iz Sirije u Bosnu i Hercegovinu registriran je tijekom 2013. godine. Najčešći način odlaska bio je avionom iz Sarajeva, preko Istanbula, za Gaziantep ili Hataj, te odatle kopnenim putem do Kilisa i Azaza, odnosno Rejhanlija i Bab al-Have. Zadržavanja u Siriji su isprva (2013.) u prosjeku trajala oko dva mjeseca. Nakon toga, znatan dio dobrovoljaca vraćao se u BiH, neki za stalno, a neki da bi poveli obitelji i vratili se u Siriju. Iako usporen, trend se dijelom nastavio i tijekom 2014. godine, ali se vremenom broj povrataka znatno smanjio i skoro prestao. Azinović i Jusić navode kako je za pretpostaviti da se državljani BiH koji su sada u Siriji i Iraku nemaju namjeru vraćati u matičnu zemlju. Motivi za odlazak su različiti, ali za pretpostaviti je da većina dobrovoljaca odlazi na ratišta u Siriji i Iraku jer u tom pothvatu vidi ispunjenje vjerskog naloga. Međutim, iz niza pojedinačnih primjera vidljivo je da značajan broj drugih faktora (ekonomskih, socijalnih, generacijskih i drugih) potiče, olakšava ili ubrzava takve odlaske. Autori studije navode kako, osim rijetkih izuzetaka, većina ih uglavnom ima samo završenu osnovnu školu, ne posjeduje radne vještine ni iskustvo, živi u trošnim kućama, često daleko od bilo kakvog puta i pod istim krovom s još barem dvije generacije svojih srodnika. Odlaskom u Siriju, posebno za one oženjene, kojima je nuđeno useljenje u kuće izbjeglih Sirijaca, otvorila se mogućnost da praktično za nekoliko tjedana ostvare ono za što bi im u Bosni i Hercegovini trebalo desetak i više godina – da imaju vlastiti dom.

BiH bez strategije

“Povratnici s ratišta u Siriji i Iraku – iskušani u borbama, vješti u rukovanju oružjem i eksplozivom, i ideološki motivirani – općenito se smatraju izravnom prijetnjom ne samo po sigurnost Bosne i Hercegovine nego i po regionalnu i međunarodnu sigurnost jer se vjeruje da bi se nakon povratka u matičnu zemlju mogli priključiti već postojećim mrežama ideološki radikaliziranih osoba i zajednica ili uspostaviti nove. Smatra se također da bi se takve osobe mogle angažirati u procesu radikalizacije i vrbovanja novih boraca za sukobe u Siriji i Iraku ili da bi njihova znanja i iskustvo mogli biti privlačni nekoj od organiziranih kriminalnih skupina. Veterani sa stranih ratišta mogli bi također proizvesti dugoročne posljedice po bosanskohercegovačko društvo jer bi se svojim, u ratu stečenim statusom, mogli nametnuti kao novi lideri svojih zajednica ili lako postati društveni uzori za mlade osobe i djecu koja žive u takvim zajednicama. Zbog toga se čini vrlo važnim pratiti i analizirati odlaske građana Bosne i Hercegovine na strana ratišta, ali i razviti djelotvornu kontranaraciju i strategiju za odvraćanje i, općenito, prevenciju takvih odlazaka. Do sada, međutim, tako osmišljenog i usmjerenog napora u BiH nije bilo”, navode autori. Autori napominju i da, za razliku od drugih država koje su u međuvremenu uz kriminalizaciju razvile i počele primjenjivati programe za prevenciju i odvraćanje od odlazaka na strana ratišta, Bosna i Hercegovina na tom planu nema nikakvu osmišljenu ni vidljivu strategiju. I ne samo da nema strategiju za prevenciju radikalizacije, nego još uvijek nema ni novu državnu strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma. Posljednja je istekla 2013. godine. Vijeće ministara BiH donijelo je krajem travnja 2015. godine Odluku o uspostavi Radne grupe za izradu Prijedloga strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2015. do 2020. godine. Postavljeni rok za izradu tog dokumenta je 60 dana. Neophodno je, navode, razviti društvene odgovore na ovakve sigurnosne izazove i napustiti dosadašnji isključivo promatrački pristup.

“Od zemlje odredišta tijekom 1990-ih, Bosna i Hercegovina je danas postala zemlja porijekla stranih dobrovoljaca u tuđim ratovima. Iako je najjači val odlazaka građana Bosne i Hercegovine u Siriju i Irak najvjerojatnije prošao, za pretpostaviti je da će se trend ideološke radikalizacije, vrbovanja i poticanja na nove odlaske nastaviti. Općenito, može se očekivati daljnja radikalizacija javnog prostora, prije svega kroz aktivnosti na društvenim mrežama i internetu općenito”, navode Azinović i Jusić u studiji koju je objavila Atlantska inicijativa.

Odlasci u zemljama regije

Međunarodni centar za proučavanje radikalizacije (International Center for the Study of Radicalisation (ICSR) objavio je procjenu koja sugerira kako je kroz sirijska i iračka
ratišta do početka 2015. godine prošlo više od 20.000 stranih boraca, odnosno više nego što ih se borilo u Afganistanu tijekom desetogodišnjeg sukoba tamošnjih pobunjenika s režimskim i sovjetskim snagama. U strukturi stranih boraca u Siriji i Iraku, koji dolaze iz skoro 90 država svijeta, dominiraju oni porijeklom s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike (11.000), iz zemalja zapadne Europe (4000) i bivšeg Sovjetskog Saveza (3000). Prema ukupnom broju stranih boraca koji dolaze iz zemalja Europske unije na prvom je mjestu Francuska (1200), a slijede Njemačka i Velika Britanija (s po 600). Kada se gleda odnos stranih boraca i broja stanovnika, najviše ih dolazi iz Belgije (40 na milijun stanovnika), Danske (27) i Švedske (19). Ova procjena sugerira da se oko 10 do 30 posto stranih boraca do sada vratilo kućama, te da ih je između 5 i 10 posto poginulo. Od zemlja jugozapadne Europe, ICSR u svojoj procjeni navodi kako ih je iz Albanije 90, iz Bosne i Hercegovine 330, s Kosova 150, iz Makedonije 12, te iz Srbije 70. Za potrebe ovog istraživanja, osim za BiH, koja je u njegovom središtu, provjerene su procjene ICSR-a o broju stranih boraca koji potječu iz zemalja regije. Provjera podataka obavljena je uz korištenje otvorenih izvora i razgovora s osobama koje po prirodi posla imaju
uvid u ovu pojavu. Za početak, od zemalja regije u procjeni ICSR-a nedostaju Slovenija, čijih je 10 državljana do sada otišlo u Siriju/Irak, i Crna Gora, iz koje je otišlo 13 osoba. Ovo istraživanje je također utvrdilo da je u Siriju/Irak iz Srbije do sada otišlo oko 100 osoba. S Kosova je otišlo 200 osoba, dok ICSR tvrdi da ih je bilo 150. Istraživanje je
također utvrdilo da je iz Makedonije do sada otišlo oko 50 osoba, dok ih izvještaj ICSR-a navodi 12. I na kraju, iz Albanije je u Siriju/Irak do sada otišlo 70 do 80 osoba, a ICSR tvrdi da ih je otišlo 90.

Utvrditi proces radikalizacije mladih

Autori istraživanja vjeruju da je neophodno uložiti dodatne napore kako bi se analizirao proces radikalizacije mladih osoba, posebno adolescenata. Analizom više pojedinačnih slučajeva moguće je bilo prepoznati neke rane znakove tog procesa, ali bi tek dodatna istraživanja mogla pružiti više uvida u njegove ključne faze. Iz nekih slučajeva bilo je moguće zaključiti kako kod mladih osoba promjena pogleda na svijet s osloncem na specifično tumačenje religije, pogotovo kod onih u generacijskom sukobu s roditeljima, stvara dojam superiornosti u odnosu na starije. U tom sukobu mlađe osobe osjećaju se dodatno osnažene autoritetom koji crpe iz svog doživljaja vjere i Boga, i isprva ga koriste da bi se suprotstavili roditeljima. U sljedećoj fazi djeca prekidaju komunikaciju s roditeljima, ili je svode na minimum, jer vjeruju da su spoznajno nadrasli starije, koji, po njima, žive u neznanju i grijehu. Proces se najčešće nastavlja potpunim osamljivanjem mladih unutar porodice i vezivanjem za “novu obitelj” istomišljenika koja živi negdje drugdje, često u virtualnom prostoru, a završava se obično iznenadnim nestankom mladih osoba, koje najčešće odlaze u Siriju ili Irak bez prethodnog znanja i odobrenja roditelja.

Zbog pogodnosti se ženili za vrijeme kratkog boravka u BiH

U prve dvije godine dobrovoljci iz BiH su slobodno putovali u oba pravca i više puta, no nakon što su kontrole pojačane, fluktuacija se smanjila. U razdoblju od proljeća do rane jeseni 2013. često su se vraćali iz Sirije te nakon nekoliko tjedana ponovno odlazili, ali sa ženama i djecom. Dio njih je bio oženjen ranije, dok ih se dio oženio tijekom kratkog odmora u BiH. To se tumači pogodnostima koje su u Siriji nuđene stranim borcima koji su dolazili s porodicama i useljavani su u napuštene kuće Sirijaca koji su pobjegli iz svojih domova.

Azinović: Nova Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma privodi se kraju

Zašto BiH na državnoj razini nema odgovor na opasnosti po sigurnost zemlje i progovori li se o tome samo kad se nešto dogodi, pa se brzo zaboravi?
“Krovne državne agencije i Tužiteljstvo BiH posljednjih mjeseci tješnje i uspješno surađuju, posebno kada se radi o slučajevima vrbovanja za odlaske naših građana na ratišta u Siriji i Iraku. Ne bismo trebali zaboraviti da u BiH djeluje više od dvadeset (20) policijskih agencija čije se ovlasti nerijetko preklapaju, pa se koordinacija njihovog djelovanja i razmjena informacija nameću kao imperativ. Sve ove preporuke reflektirat će se i u novoj Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma (2015-2020) koja se upravo privodi kraju. Vjerujem da će na taj način djelomice biti ublažene posljedice nepotpune reforme policije u BiH”, kaže prof. Azinović.

Piše: Andrijana Copf

PREUZMITE SPECIJAL DNEVNOG LISTA: Stranica 1 (.pdf 909KB), Stranica2 (.pdf 423KB)

Izvor: http://dnevni-list.ba (20. Jun 2015)


Centar za napredne studije na SETA-inoj konvenciji balkanskih think-tankova

Saradnik Centra za napredne studije iz Sarajeva Muhamed Jusić učestvovao je u prvoj konvenciji balkanskih think-tankova u Ankari koju je organizovao prestižni istraživački centar SETA (Foundation for Political, Economic and Social Research) iz Turske u saradnji sa Vladinim uredom za odnose sa turskom dijasporom.
Učešće u radu konvencije su uz domaćine uzeli think-tankovi sa područja čitavog Balkana od Slovenije, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije, Kosova, Makedonije, Rumunije, Bugarske pa do Grčke.

Na više zasebnih sesija tokom dva dana razgovaralo se o brojnim aktuelnim pitanjima koja se tiču Balkana ali i uloge Turske u regionu. Tako se jedan panel bavio pitanjem novog turskog aktivizma na Zapadnom Balkanu i reakcijama na novu ulogu Turske u regionu. Govorilo se i o izazovima stabilnosti Balkana, o preklapanju geopolitičkih utjecaja na području Balkana, o balkanskom i turskom iskustvu euroatlantskih integracija, o refleksiji rata u Siriji i pojave ISIL-a na Tursku i Balkan i na kraju o energetskim politikama Turske i Balkana.

Trećeg dana konvencije učesnici su posjetili vladine institucije i oranizacije koje se bave Balkanom u turskoj vladi. Organizovana je i posjeta novoj zgradi predsjednika i susreti sa brojnim zvaničnicima turske administracije. Na osnovu stavova iznesenih na konvenciji biće sačinjen i poseban izvještaj sa zapažanjima i preporukama koej će biti dostupne vladama u regionu, ali i široj javnosti. Načelno je dogovoreno da se slični sastanci nastave organizovati i u budućnosti ali sa nekim novim temama i u nekoj drugoj balkanskoj državi.
Izvor: CNS


Pročitajte precizne podatke o odlascima iz BiH u Siriju- prilog Avaza o našem istraživanju

Profesor FPN Vlado Azinović i islamski teolog i publicist Muhamed Jusić uradili analizu.

Atlanska inicijativa objavila je analizu "Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontigent stranih boraca", čiji su autori profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović i islamski teolog i publicist Muhamed Jusić.
Radi se o prvoj detaljnoj analizi u kojoj se precizno iznose detalji odlaska bh. državljana na strano ratište.
U istraživanju se, između ostalog, navodi da su od proljeća 2012. u Siriju ili Irak otišla 192 odrasla državljana i najmanje 25 djece.
A kao jedan od zaključaka ističe se:
- Jasno je da BiH kao država mora imati djelotvorne instrumente i mehanizme za represiju i kriminalizaciju ovog, kao i drugih sigurnosnih izazova.
Međutim, represija i kriminalizacija same ne mogu zaustaviti širenje opasnih ideologija niti odvraćati građane od toga da ih prihvate.
Neophodno je razviti društvene odgovore na ovakve sigurnosne izazove i napustiti dosadašnji isključivo promatrački pristup. 
Da bi se to postiglo, nužno je ojačati preostale društvene korektive - od porodica, škola i medija, do akademske zajednice i organizacija civilnog društva - kako bi se razvio vidljiv i razumljiv sistem univerzalnih vrijednosti, i na njega oslonjen kontranarativ, kao mogući alat za prevenciju ovakvih društvenih i sigurnosnih izazova.
Vrijednu i značajnu analizu možete u cjelosti pročitati OVDJE


Predavanje u Stockholmu

U Stockholmu sam ima predavanje o ulozi srpskih orijentalista u pripremi genocida nad Bošnjacima i manipulaciji vjerom, tradicijom i historijom u agresiji na BiH, te tome šta mi u Evropi možemo naučiti iz tadašnjih procesa. Skup je organizivan povodom 20te godišnjice genocida u Srebrenici i Dana bijelih traka. Bilo je tu još jako puno zanimljivih gostiju. Uvodnicar je bio i prof. David Pettigrev, istaknuti borac protiv negiranja genocida. Organizatori su ovim povodom sodijelili nagrade Svedanima koji su se u prosloj godini istakli u svojoj borbi protiv rasizma, islamofobije i svih dugoh oblika diskriminacije kao sto su prof Mattias Gardell, Henrik,nas Alen Musaefendic. Cast mi je bila upoznati ih. Zahvaljij se organizatorima a posebno nasoj Naidi. — with Alen Musaefendic.


Tribina "Izazovi ekstremizma" u Gornjem Vakufu

U srijedu, 28. maja u Gornjem Vakufu je u sklopu "505. Dana Ajvatovice", održana tribina pod nazivom Izazovi ekstremizma.
Tom prilikom uvodničari su bili: dr. Ahmet Alibašić i Muhamed Jusić, koji su na jedan veomo interesantan način govorili o problemu sa kojim se dana s svijet suočava a to je ekstremizam. U sklopu ove tribine uvodničari su pokušali definisati uzroke ekstremizma, ali i njegove štetne posljedice na sveukupni društveni ambijent.