11.12.14

Promocija publikacije o islamofobiji u Zagrebu


U četvrtak, 4. decembra 2014. godine u Zagrebu je promovisana knjiga Islamofobija: pojam, pojava, odgovor. Promocija ovog izdanja upriličena je u okviru tribine pod nazivom „dr. Sulejman Mašović“ koju organizuje MIZ Zagreb.
O knjizi su govorili priznati intelektualci akademik Enes Karić i prof. Hilmo Neimarlija, te su kroz svoja izlaganja nastojali pojasniti i prisutnima približiti sam fenomen islamofobije, ali i ukazati na načine kako se adekvatno suprotstaviti tom fenomenu.
Ova hrestomatija tekstova o spomenutoj temi iz štampe je izašla sredinom godine u izdanju El-Kalema i Centra za napredne studije, a priredili su je Ahmet Alibašić i Muhamed Jusić

Še na : http://cns.ba/vijesti/promocija-publikacije-o-islamofobiji/#sthash.OJk8x4Yx.dpuf

5.12.14

Prilog RSE: Istraživanje: Građani u BiH žele pomirenje

Mostar, ilustrativna fotografija
U jednom od najvećih poslijeratnih istraživanja, organizovanog u 13 bh. gradova, 77 posto ispitanika dalo je podršku izgradnji međusobnoga povjerenja i pomirenja, unatoč strašnim posljedicama rata u BiH.

Nakon što su svoj posao obavili prošle godine, istraživači su sada vraćaju u gradove u kojim je urađeno ispitivanje javnosti, predstavljaju rezultate, bilježe reakcije građana i, postavljaju dodatna pitanja.

U Bosni i Hercegovini, zatrovanoj podjelama, još će mnogo vode proteći dok primjer prijateljstva Jove Jovanovića i Muhameda Bukve, iz okolice Goražda, bude uobičajen, a ne iznimka ili fenomen.

Prijatelji od djetinjstva, u ratnim godinama bili su na suprotnim stranama, u različitim vojskama, a kad je zlo stalo, oni su:

„Pravo, normalno, kao građani, kao prijašnji komšije, počeli da živimo.“

„Mi smo bili samo dva zrnca koja je vjetar nosio u jednom talasu, tako da mi nismo ništa mogli ni predvidjeti niti promijeniti.Nažalost, politička situacija još podriva tu nacionalnu strepnju. Pominjemo se u ta neka tri plemena, što nije dobro.“

Slično su odgovorili i građani obuhvaćeni zajedničkim istraživačkim poduhvatom Centra za empirijska istraživanja religije u BiH i Sveučilišta u Edinburgu, a pod pokroviteljstvom Fondacije Konrad Adenauer u trinaest bh. gradova (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Stolac, Jajce, Tuzla, Srebrenica, Livno, Bijeljina, Brčko, Trebinje, Bihać i Teslić).

77 posto ispitanika vjeruje da je proces pomirenja, koji bi bio osmišljen i koji bi se temeljio na povjerenju i iskrenosti u BiH, veoma značajan.

 - Nastavnici su na prvom mjestu, među osobama koje imaju najviše potencijala u procesu pomirenja (72 posto ispitanika)

 - Premda su ispitanici bili manje skloni ulozi koju bi u procesu pomirenja mogli imati političari, skoro 52 posto njihovu „misiju“ vidi kao značajnu.

Ovi rezultati su podsjetnik da većina stanovništva Bosne i Hercegovine – iz svih konstitutivnih naroda i izvan njih, od najreligioznijih do onih koji uopšte nisu religiozni, svih uzrasta i profesija – shvataju potrebu za pomirenjem.

Mnogi pojedinci iz ovog raznolikog uzorka su razočarani učinkom političkih elita, ali takođe vjeruju da je proces pomirenja na nivou cijele države izuzetno važan, te da u njega treba uključiti široku lepezu sudionika, navodi Zlatiborka Popov - Momčinović, sa Univerziteta Istočno Sarajevo.

„Skoro 80 posto građana i građanki BiH smatra da je proces pomirenja i izgradnja povjerenja nešto što je jako značajno za budućnost Bosne i Hercegovine. Više su podržavali one inicijative koje su nekako okrenute budućnosti nego prošlosti – kao izgradnja memorijalnih centara na mjestima gdje su počinjeni stravični zločini, što je podržano, ali su mnogo više podrške dobile neke inicijative poput onih da se kroz obrazovni sistem mladi susreću i upoznaju, uče ono što je bitno za njihovu zajedničku budućnost“, kaže Popov – Momčinović.

Kako građani procjenjuju uticaj izgradnje povjerenja za bolju budućnost? Imam iz Bugojna, Muhamed Jusić, član istraživačkog tima, iznosi neke od podataka iz istraživanja.

„75,4 posto od ukupnog uzorka reklo je da bi ozbiljni pokušaj da se izgrade odnosi između vjerskih i etničkih grupa u BiH imali uticaj na budućnost zemlje. Kad bismo jednu poruku morali poslati – to je ono što smo našli u čitavoj državi, daleko više od onoga što bismo, gledajući medije, čitajući novine i radeći s ljudima, očekivali.

Čak 84,4 posto ispitanika podržava ulaganja u edukativne programe koji su osmišljeni da pomognu mladima da se riješe negativnih stereotipa i da razumiju zajedničke interese građana različitog porijekla, a tek 10,3 posto to ne podržava. Ovo će se podudariti s još jednim pitanjem kojeg smo postavili – od koga građani najviše očekuju u procesu pomirenja – tamo ćemo na prvom mjestu imati nastavnike,“ predočava neke od rezultata Jusić.

Povjerenje na prvom mjestu

Kako jedan stranac vidi proces približavanja ljudi zatrovanih podjelama i ratnim događajima? Evo razmišljanja direktora Fondacije Konrad Adenauer u BiH, Karsten Dümmel.

„Problemi su isti u posljednjih 20-ak godina, ali, vidi se da ipak dolazi do približavanja ljudi. Postoji još dosta podjela među njima, ali se ta slika ipak popravlja. Za ukidanje još uvijek postojećih etničkih barijera među ljudima, postoje tri različita puta. Prvi je izgradnja međuljudskih odnosa, ili ako hoćete direktno, ljubavi među osobama različite nacionalne pripadnosti. Drugi je međuetnička i međureligijska saradnja – na primjer - zajednička kuća za molitve pripadnika svih vjera, kakva postoji u Njemačkoj, a treći aspekt je ekonomska saradnja – da, na primjer, pripadnici različitih nacionalnosti stvore jedno zajedničko preduzeće, odnosno ulože novac u zajedničku firmu a time i u zajedničku budućnost, “ ističe Dümmel.

U Bosni i Hercegovini bilo je više pokušaja uspostave državne komisije za istinu i pomirenje. Bile su, takođe, formirane komisije za Srebrenicu i Sarajevo, ali su ugađene prije obavljenog posla. Formirano je i udruženje građana 'Istina i pomirenje', sa predsjednikom Jakobom Fincijem, ali nije bilo političke podrške za njihov rad. Finci danas ističe da je akcenat na povjerenju, koji je stavljen u ovom istraživanju, posebno značajna činjenica.

„Do sada je bilo pitanje istine, pravde i pomirenja, a niko nije pretpostavio da za sve to ustvari treba povjerenje, koje nam najviše nedostaje, jer mi, s jedne strane, putem Tribunala u Hagu, putem, da kažem, memoara svih onih koji su prošli kroz Bosnu i Hercegovinu, a ko god prođe kroz Bosnu i Hercegovinu napiše memoare ili knjigu, tako da čak ima šala, kad su se dva stranca srela ovdje na ulici, pa jedan pita drugoga: „Kad si došao, koliko ostaješ, šta radiš?“, ovaj odgovara: „Došao sam jučer, idem sutra, pišem knjigu 'Bosna danas, jučer, sutra'“. Istina polako dolazi na svjetlo dana, kroz presude, i haškog Tribunala i sudova koji rade u regionu; pravda se na taj način isporučuje, mada će ovim tempom, barem kod lokalnih sudova, trajati još sto godina da dođemo do osude svih onih koji trebaju da odgovaraju, i na kraju, to na neki način vodi pomirenju,“ navodi Finci.

Građani takođe misle da vjerski lideri ne čine dovoljno na procesu pomirenja, ali iznose i stav kako se političari trude da dokažu da je zajednički život prošlost. Evo nekih nalaza iz istraživanja, koje prenosi Emina Ćosić:

„U procesu pomirenja, vide političare kao odgovorne i kao ključni faktor, koji ustvari drže nekakve zategnute odnose i tenzije, namjerno nametnute, da bi održali svoje pozicije. To je bila najčešća interpretacija među ljudima. Mnogi su krivili međunarodnu zajednicu za stvaranje države kakvu danas imamo, da je Dejton stvorio nasilne podjele, da su od jedne građanske države stvorili državu tri nacije ili tri etničke grupe“, kaže Ćosić.

Proces pomirenja i povjerenja u Bosni i Hercegovini može biti uspješan tek ako građani mogu reći kao Jovo Jovanović s početka naše priče:

„Kad sve sagledam, bio je veći period bio našeg prijateljstva nego ratovanja.“


Rezultati istraživanja do sada su predstavljeni u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, u srijedu je zakazan sastanak s građanima Srebrenice. Istraživači će s novim pitanjima, ponovo u bh. gradove, naredne 2015. godine.

18.11.14

Nove poruke sa Sinajskog gorja

Neuspjeh političkog procesa koji se u Egiptu desio svrgavanjem predsjednika Mursija stvorio je vojsku nezadovoljnika.
Nikada još terorizam bilo gdje u svijetu nije poražen samo sigurnosnim metodama [Arhiva]

Piše: Muhamed Jusić (Al Jazeera)
Polusatni videouradak koji se u petak navečer počeo širiti društvenim mrežama, a kojeg su u taj virtualni svijet plasirali medijski operativci egipatske militantne organizacije Ansar al-Bejt al-Makdis (Pomoćnici Svete kuće - Jerusalema), uzdrmao je ne samo egipatsku javnost nego i sigurnosne i analitičke krugove koji prate situaciju unutar militantnih organizacija u tom dijelu svijeta.
U kvalitetno produciranom materijalu vidi se snimak napada militanata na kontrolni punkt egipatske vojske, kao i brojne druge "akcije" protiv Vladinih dužnosnika i institucija.
Film nije šokirao javnost samo zbog brutalnih snimaka egzekucija vojnika i Vladinih dužnosnika, pogubljenja zarobljenika, napada na policijska vozila, paljenja tijela ubijenih, egzekucija ljudi nasred ulice dok šetaju gradom, nego i zbog toga što je prvi put pokazao razmjere izazova s kojim se vojni režim i predsjednik Abdul-Fattah al-Sisi suočavaju. O stvarnim razmjerama problema se u Egiptu nije otvoreno govorilo, a vladajući režim je problem "tekfirskih formacija" (kako ih mediji nazivaju) politizirao, pokušavajući ih povezati s Muslimanskom braćom i svrgnutim predsjednikom Muhamedom Mursijem.
Do sada nije bilo jasno da li vojnoj vlasti više trebaju povremeni napadi militanata, kako bi opravdali represivne sigurnosne mjere, ne samo protiv tih skupina nego i svih političkih neistomišljenika ili taj problem istinski žele riješiti.
Naravno, prorežimskim medijima, kao i njegovim liderima, nije bio bitan jedan raniji uradak istog lidera koji se pojavljuje i u novom videu, koji je tadašnjeg predsjednika Mursija iz Muslimanske braće proglasio nevjernikom i odmetnikom od vjere.
Međutim, nakon ovog filma i onoga što se u njemu moglo vidjeti i čuti, teško da će sigurnosni problem s radikalnim grupama na Sinaju više biti samo instrument politizacije i igračka u rukama predsjednika Sisija. On ozbiljno prijeti da se otme kontroli i da destabilizira Egipat, ali i region u cjelosti i to je jasno sve većem broju i onih koji podržavaju Sisija.
Zato je vrlo bitno da se pažljivo iščitaju poruke koje su očito brižno osmišljene u militantnim krugovima, a njih je više - od političkih i društvenih do onih ideoloških i sigurnosnih.
Politička poruka koju bi u Kairu, ali i svjetskim političkim centrima, koji su itekako involvirani u sve što se u ovoj najmnogoljudnijoj arapskoj državi dešava trebali ozbiljno razmotriti, jeste ona o povezanosti diktature, nepravde i neslobode s ekstremizmom i militantizmom.
Jasno se iz govora ideologa pokreta može vidjeti kako, iako su bili u otvorenom sukobu s Muslimanskom braćom i predsjednikom Mursijem dok je bio na vlasti, danas pokušavaju iskoristiti nezadovoljstvo velikog broja Egipćana koji ne podržavaju vojni puč kojim je svrgnut Mursi i sve ono što je nakon toga uslijedilo.
Oni, kao toliko puta do sada, pokušavaju iskoristiti opravdano nezadovoljstvo naroda i represivne mjere koje država poduzima kako bi opravdali terorističke akcije koje izvode i upotrebu nasilja.
Cijena za sve propuste
Nikada još terorizam bilo gdje u svijetu nije poražen samo sigurnosnim metodama. Nesloboda i nezadovoljstvo prijete da osiguraju masovnu podršku malim radikalnim skupinama, koje se predstavljaju kao jedini zaštitnici nemoćnih i obespravljenih i to niko ne bi trebao ignorirati.
Apsolutna većina Egipćana je bila zgrožena brutalnošću militantnih skupina i njihovim napadima na egipatske vojnike, ali uplitanje vojnog vrha u politički život i njihovi politički progoni neistomišljenika militanti danas pokušavaju iskoristiti kako bi okrenuli javnost protiv vojske, koja tradicionalno uživa veliki ugled u egipatskom društvu.
Problem je utoliko veći pridoda li se ovome činjenica da su ljudi sa Sinaja još u vrijeme vladavine Husnija Mubaraka upozoravali na tešku ekonomsku situaciju u tom dijelu Egipta i to kako ih je centralna vlast u Kairu zapostavila u svakom, pa i sigurnosnom smislu. Čini se kako je sada došlo vrijeme da se plati cijena za sve te propuste.
Ideološke poruke koje treba iščitati iz novog videa organizacije Ansar al-Bejt al-Makdis nisu ništa manje bitni i imaju veze s globalnim procesima koji se dešavaju u krugovima militantnih organizacija koje se pozivaju na islam. Naime, glas koji se čuje na objavljenom snimku govori da je ova organizacija osnovana kako bi se borila protiv izraelske okupacije i kako su se dugo vremena opirali tome da "oružje dignu protiv svojih sunarodnjaka i egipatske vojske". Oni tvrde da su im ovaj sukob nametnuli oni koji su "ustali da se bore protiv islama i muslimana" i koji su se stavili na stranu Izraela i zapadnih križara.
I, uistinu je pažnje vrijedna ta ideološka transformacija unutar militanata širom muslimanskog svijeta, koja, pod utjecajem takozvane Islamske države, ide ka tome da se većina tih organizacija okreće od dosadašnje borbe protiv „stranog neprijatelja“ (poput Izraela, Amerike, Indije i drugih koji su bili u konfliktu s nekim muslimanskim narodima), na čemu je insistirala Al-Kaida, ka unutrašnjim neprijateljima.
U tom smislu je indikativno i jako bitno i nedavno saopćenje Ansar al-Bejt al-Makdisu, koje je prethodilo ovom videu u kojem oni daju beju (zavjet na poslušnost i pokornost) lideru organizacije Islamska država Irak i Levant Abu Bakru al-Bagdadiju kao halifi.
Samoproglašeni halifa je na audiosnimku, koji je emitiran nakon vijesti o njegovom ranjavanju, posebno pozdravio ovo njihovo pridruživanje hilafetu i proglašenju pokrajine Islamske države (vilajeta) na Sinaju, čime je i formalno ozvaničena "ideološka evolucija" organizacije Ansara od formacije kojoj je cilj bila borba protiv Izraela (poput onih za granične prelaze ili napada na grad Ilat na obali Crvenog mora), do one kojoj je cilj rušenje sekularnih režima u muslimanskom svijetu i uspostavljanje globalnog hilafeta.
Otvoreni rat s državom i društvom
Ovaj trend izvoza taktika borbe, koje je u Iraku i Siriji razvila takozvana Islamska država i koja im je omogućila preuzimanje vlasti u velikom dijelu tih država, posebno brine mnoge u regionu i svijetu. Očito se vrlo efikasnom pokazala metoda izazivanja haosa i nesigurnosti kroz spektakularne terorističke napade, kompromitiranje sigurnosnih službi i onemogućavanje države da funkcionira, a onda popunjavanje tog vakuuma vlastititom vizijom "islamske vlasti", u kojoj kombiniraju pružanje sigurnosti i osnovnih komunalnih usluga s brutalnošću nad svima koji se pobune.
Ta još davno razrađena taktika opisana u djelu Abu Bakra Nadžija "Upravljanje zvjerstvima" (Idaretu at-Tevahuš), koja počiva na brutalnosti kao načinu da se kompromitiraju postojeća državna uređenja u muslimanskom svijetu, još daje rezultate, jer tamošnje države i svjetske sile nisu našle načina kako da na njega odgovore. Samo silom to će sigurno biti nemoguće.
Ne treba zaboraviti da je Sinaj sigurnosno već dugo problematično područje, ne samo zbog toga što je bio jedno vrijeme pod izraelskom okupacijom, što je jedini prostor kojim se palestinske oslobodilačke formacije u Gazi naoružavaju krijumčareći tajnim mrežama i tunelima ispod granice oružje, nego i zbog mirovnog ugovora iz Camp Davida, koji ograničava prisustvo egipatske vojske u tom području.
To odsustvo egipatske vojske, nesigurno okruženje koje je stvorila izraelska blokada Gaze i rasprostranjeno krijumčarenje ne samo roba nego i oružja, uz tešku ekonomsku situaciju i zanemarivanje potreba građana, stvorilo je plodnu klimu za razvoj ovih skupina, koje sada prijete da, hraneći se nezadovoljstvom koje se stvara u čitavom Egiptu, prošire svoj model destabilizacije i krenu u otvoreni rat s državom i društvom.
Neuspjeh političkog procesa koji se desio svrgavanjem predsjednika Mursija stvorio je vojsku nezadovoljnika, koji su se razočarali u mirni i politički proces promjene i koji bi lahko mogli prihvatiti nove poruke sa Sinaja. Očito nam sa Sinajskog gorja stižu neke nove poruke, koje nikakve veze osim mjesta nemaju s porukama koje je od Boga primio Musa, a.s (ili Mojsije), ali koje itekako zaslužuju da ih se na vrijeme pažljivo iščita.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera


12.11.14

Modul: „Geopolitika muslimanskog svijeta - izazovi i mogućnosti“




U toku je upis polaznika/ca na tematski modul „Geopolitika muslimanskog svijeta - izazovi i mogućnosti“. Kroz ovaj kvalitetan, informativan i pažljivo koncipiran ciklus predavanja vodit će nas Muhamed Jusić, islamski teolog i analitičar.
Ne propustite priliku da se upoznate s uzrocima i posljedicama trenutnih dešavanja u islamskom svijetu, proniknete u izazove s kojima se muslimani suočavaju širom svijeta, te mogućnostima koje se nude za postizanje mirnog i stabilnog suživota.

Modul „Geopolitika muslimanskog svijeta - izazovi i mogućnosti“ uključuje 9 predavanja i radionica sa sljedećim temama:

1. Muslimanski svijet – kratak historijski pregled društvenog i političkog razvoja

Živimo li „krizu islamske civilizacije“
Muslimanski odgovori na modernost

2. Islamski svijet: uzroci i posljedice neuključivanja u rješavanje aktuelnih problema
Tzv. Islamska država – pojava, širenje i ciljevi
Neoharidžizam i militantizam opravdan vjerom

3. Od arapskog proljeća do arapske zime

Blokovski sukobi u muslimanskom svijetu
Izazov demokratije

4. Savremeni islamistički pokreti
Dilema između islama i islamizma
Ideje tzv. „političkog islama“
Korijeni islamističkih pokreta i primjeri učenja

5. Zapadni svijet: uzroci i posljedice (re)akcije na dešavanja u islamskom svijetu

Historija odnosa, od konflikta do interakcije
Kriza multikulturalnosti, asimilacija ili interkulturalnost?

6. Islamofobija, pojam, pojava, odgovor


7. Refleksije na BiH: priključivanje radikalnim strujama i njihovo javljanje u BIH

Kako biti dio Ummeta, a ne uvući se u međumuslimanske sukobe
Islamistički i islamski pokret u BiH - izazov tradicionalnom islamu i IZ

8. Islamska scena u BiH

Potreba međumuslimanskog dijaloga
Koncept islamske umjerenosti

9. Budućnost muslimanskog svijeta
Zamišljeni model društvenog uređenja kojem teži muslimanski svijet
Vitalnost islamske civilizacije

Predavač: Muhamed Jusić
Trajanje ciklusa: 27. novembar 2014-29. januar 2015.
Mjesto održavanja: multimedijalna sala CEI “Nahla”, Džemala Bijedića 122
Termin održavanja: četvrtkom, 18.00-20.00 h (s pauzom od 30 min)

Kako se prijaviti:

Putem ONLINE FORMULARA ili lično na info desku CEI Nahla najkasnije do 25. novembra 2014. godine.  Polaznici/ce plaćaju participaciju u iznosu od 30 KM po osobi za cijeli kurs (posebna pogodnost: bračni parovi kurs plaćaju 50 KM). Po završetku kursa polaznicima/cama se izdaje certifikat.

O predavaču:

Muhamed Jusić je islamski teolog i analitičar, saradnik web portala Al Jazeera Balkans, kolumnist glasila IZ-a BiH "Preporod", saradnik magazina "Start BiH" za međunarodne teme i koordinator projekta "Islam in South East Europe - ISEEF". Diplomirao je islamsku teologiju – Odsjek za apologetiku (akaid) na Islamskom univerzitetu u Medini, Saudijska Arabija. Preveo je i štampao više kraćih djela s arapskog i engleskog jezika. Autor je nekoliko knjiga islamske tematike, kao što su “Islamistički pokreti”, “Od arapskog proljeća do arapske zime”,  te monografije svetih gradova Meke i Medine.



Modul „Geopolitika muslimanskog svijeta - izazovi i mogućnosti“ dio je ciklusa tematskih modula koje od 2014. godine Centar za edukaciju i istraživanje “Nahla” realizira s ciljem da omogući stjecanje kvalitetnog znanja iz različitih disciplina širokom krugu ljudi, uz svesrdnu pomoć renomiranih stručnjaka iz ovih oblasti.
Više na: NAHLA.BA