17.3.18

OSCE concludes second tabletop exercise on countering violent extremism in Bosnia and Herzegovina

Selma Zekovic (r-l), Acting Head of Security Co-operation at the OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina and Muhamed Jusić, Islamic theologian and publicist, speaking at an OSCE-hosted tabletop exercise on countering violent extremism, Bihac, 15 March 2018. (OSCE/Edib Jahic

BIHAC, Bosnia and Herzegovina, 16 March 2018 – The OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina (BiH), in co-operation with the Partnership for Peace Consortium’s Counterterrorism Working Group, concluded a two-day tabletop exercise in Bihac today, focusing on practical views and ideas in addressing the challenges of violent extremism.

The exercise gathered more than 70 participants – representatives from all levels of government, judiciary, law enforcement agencies, civil society, media, education sector, health sector, religious institutions and local communities – who had the opportunity, through the simulation of scenarios, to address the issue of the return and reintegration of foreign terrorist fighters and the local level response.

“The aim of this exercise is to build capacity among both national and local actors to deal with violent extremism more effectively,” said Chief of Policy and Planning at the OSCE Mission to BiH Joeri Maas. “The structural complexity of BiH can make cross-institutional response and co-ordination difficult. However, the wide range of participants here today showed how much political will exists to address this important issue.”

Professor Peter Forster of the Partnership for Peace Consortium’s Counterterrorism Working Group said: “Tabletop exercises offer a forum in which discussions on how to prevent, intervene, and mitigate violent extremism may be translated into national and local policies and supporting programmes. This event brought together broad expertise and I envision it resulting in initiatives that enhance society’s capacity to address these threats, thereby improving BiH’s safety.”

According to Una-Sana cantonal Prime Minister Husein Rosic, it is important to have these discussions at the local level because it is closest to the citizens. “The local level is where problems, such as the phenomena of imposing extremist views, can be identified at an early stage. This is why we need to act preventively on this level and explain that freedom of opinion does not justify violent behavior.”

9.3.18

U Zenici organizovana promocija publikacije „Analiza ideologije tekfira i nasilni ekstremizam“


U utorak 6. marta 2018. godine u Zenici je održana promocija publikacije ''Analiza ideologije tekfira i nasilnog ekstremizma'' koju je organizovalo Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Muftijstvom zeničkim.

Promociji su prisustvovali glavni imami i imami sa područja Muftiluka zeničkog, a o publikaciji su govorili savjetnik Reisu-l-uleme za medije Muhamed Jusić, sekretar Vijeća muftija mr. Ahmed Purdić i glavni imam MIZ Zavidovići Izet ef. Čamdžić.

U svojstvu izaslanika muftije zeničkog na početku promocije prisutnima se obratio mr. Jakub ef. Salkica, glavni imam MIZ Zenica, prenoseći selame muftije zeničkog i izražavajući dobrodošlicu promotorima, glavnim imamima i imamima Muftiluka zeničkog.

Promotori publikacije ''Analiza ideologije tekfira i nasilnog ekstremizma'' govorili su o važnosti ove publikacije za Islamsku zajednicu i cjelokupno društvo u Bosni i Hercegovini osvrnuvši se na genezu razvoja ideologije tekfira i pojavu nasilnog ekstremizma.

Istaknuto je da spomenuta Analiza ideologije tekfira i nasilnog ekstremizma nije prva niti jedina aktivnost koju je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini poduzela po ovom pitanju. Također, ukazano je na činjenicu da cilj objavljivanja ove studije nije bio rasprava sa bilo kim, nego želja da se ponudi izvor relevantnih informacija iz kojeg će imami i vjeroučitelji, ali i ostali zainteresirani, steći uvid u argumente i mogućnost da ponude narativ utemeljen na validnim dokazima i adekvatnim tumačenjima islama.

Na kraju promocije mr. Ahmed Purdić predstavio je rad Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i upoznao prisutne sa mogućnošću prijavljivanja slučajeva povrede prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Islamska zajednica

Kome je problem muslimanski identitet Bošnjaka?


Autor: Muhamed Jusić (Preporod)

Pozicija u kojoj Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak mora dokazivati kako ovdašnji muslimani nisu strani element i kako ih se ne treba sumnjičiti kao carstvu nelojalne građane koji sanjaju povratak Turske i da su oni spremni prihvatiti „evropske vrijednosti“ tako podsjeća na nastojanje da se Bošnjaci zbog svog islamskog identiteta ponovo dovedu u istu položaj.

Nekako u vrijeme kada je u zvaničnoj posjeti BiH i reisu-l-ulemi boravila savezna ministrica za Evropu, integracije i vanjske poslove Austrije Karin Kneissl, i dok sam pratio kako su o toj posjeti izvijestili tamošnji mediji, pred sobom sam imao publikaciju vladinog Austrijskog integracijskog fonda - Fond za integraciju izbjeglica i migranata u kojoj je objavljen skandalozan tekst Saïde Keller-Messahli o muslimanima na Balkanu i BiH pod naslovom„Islam na Balkanu – historijski pregled i sve do danas.“
Sve me je to posjetilo na u Takvimu od 2009. objavljen reprint brošure “Šta misle muhamedanci u Bosni?”, koju je napisao Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, a koja je objavljena u Sarajevu 1886. godine. Zahvaljujući hvale vrijednom projektu Gazi Husrev-begove biblioteke kojim je besplatno u digitalnoj formi postao dostupan značajan dio bogatog fundusa odlučio sam još jednom prelistati brošuru.
Nisam se prevario. Bilo mi je jasno zašto mi je ta 132 godine stara publikacija bila prva asocijacija. Ono što sam čitao u spisu Mehmed-beg Kapetanovića Ljubušaka tako me podsjetilo na ovo naše vrijeme i još jednom mi dokazalo kako se u ovoj zemlji bosanskoj haman ništa nije promijenilo i kako nam se historija ponavlja, ali i kako su duboki korijeni nekih politika s kojima se ovih godina nosimo.
Pozicija u kojoj Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak mora dokazivati kako ovdašnji muslimani nisu strani element i kako ih se ne treba sumnjičiti kao carstvu nelojalne građane koji sanjaju povratak Turske i da su oni spremni prihvatiti „evropske vrijednosti“ tako podsjeća na nastojanje da se Bošnjaci zbog svog islamskog identiteta ponovo dovedu u istu položaj.

„Sadašnjost i najbliža budućnost Bosne“

Ali po redu, sve je počelo kada je u januaru 1886. godine u Lajpcigu (Lipskoj) na njemačkom jeziku objavljena brošura nepoznatog autora pod naslovom „Sadašnjost i najbliža budućnost Bosne“ poznata još kao Lajpciška ili Lipska brošura. Prijevod teksta je u nastavcima i sa povremenim komentarima objavio zagrebački list Obzor.
U ovom pamfletu glavne teze su bile jasno poredane i namijenjene tadašnjoj evropskoj publici s istim ciljem s kojim se i danas islamski identitet Bošnjaka pokušava iskoristiti da ih se politički diskredituje i spriječi da postanu politički narod ili da suvereno s drugima odlučuju o budućnosti države.
Kao ključan argument nameće se teza kako je u bosanskim muslimanima (muhamedancima) zbog njihove pripadnosti islamu duboko ukorijenjeno neprijateljstvo prema Austro-Ugarskoj i Zapadu i da se oni nadaju da će se “Bosna povratiti pod tursku upravu”. I danas se Bošnjaci moraju objašnjavati da ne rade na osnivanju neke „islamske države“, moraju objašnjavati svoje kulturne i bilo koje druge veze sa većinskim muslimanskim zemljama.
Dok su investicije iz bogatih arapskih zemalja dobrodošle u svim evropskim državama, ali i zemljama regiona pa čak i u bh. entitetu RS, one su predmet sumnjičenja ako su uložene u većinski muslimanskim zemljama. Neko je lijepo rekao ovih dana da kada Arapin jede mozart kugle onda je turist, a kada jede ćevape onda je potencijalni terorist.
Uzalud svi pokazatelji kako je među Bošnjacima i danas najotvorenija podrška za EU i NATO integracije. Međunarodni republikanski institut (IRI), u okviru svog Centra za anketna istraživanja, objavio je novo istraživanje javnog mnijenja, prema kojem većina Bošnjaka (65 posto) i Hrvata (59 posto) apsolutno podržava članstvo u EU, a samo 18 posto Srba daje tako snažnu podršku pristupanju. Naravno, u takvom okruženju nije bitno ni to što je isto istraživanje pokazalo da među Bošnjacima vlada najotvorenija podrška za sekularno uređenje države (tako život u sekularnoj državi preferira 58% Bošnjaka, 56% Hrvata i 49% Srba).
Nadalje, teza koja se tada kao i danas provlači je da je višestoljetna turska vlast u Bosni dovela do toga da se među ovdašnjim ljudima raslojavanje desilo po vjerskom identitetu i ti narodi nisu sposobni izgraditi vlastiti nacionalni identitet, onaj bosanski. Dok muslimani zbog svoje fanatične privrženosti vjeri imaju samo identitet vjerske manjine i zato su nesposobni razviti nacionalni identitet, te se s njima ne može graditi država. Zbog toga je Mehmed- beg morao da odgovara i na navode iz lajpciškog pamfleta u kojem autor tvrdi „da je tursko gospodarstvo kroz vjekove gospodujući prouzrokovalo u Bosni, da se još i danas pučanstvo dijeli po vjeri; kaže,da je vjera stupila na mjesto narodnosti“. Mehmed- beg na ovo odgovara pišući kako se sa autorom ne može u tom pogledu složiti i da „Bošnjak koje vjere bio da bio, on je ostao pri svojoj narodnosti; vazda i uvijek svaki bosanski muhamedanac veliki je musloman, - možebit veći neg oni što živu u Arabiji, -ali se nije nikad svoje narodnosti odrekao, već ju je vazda dobro čuvao kano svetu stvar. Bošnjak ako je posto velikim vezirom kao Mehmed paša Sokolović i mnogi drugi, opet je bratimski ljubio naš narod i nije nikad na svoju domovinu zaboravio, nego joj je uvijek od koristi bio…“

Šta se promijenilo?

I danas se Bošnjacima naprasno naglašava njihov islamski identitet u političkom diskursu. Na stranu što među njima ima svih političkih orijentacija od onih desnih do onih lijevih kao i u svakom političkom narodu, na stranu što ih ima različitih svjetonazora, njihovo muslimanstvo se naglašava s ciljem diskreditovanja, jer je to najlakši put da ih se svede na vjersku manjinu. A vjerskim manjinama se prava daju dok nacije imaju svoja suverena prava.
Još jedna teza na koju Mehmed -beg odgovara, a koja se i danas čuje jeste ona o tome kako „budućnost zemlje temelji se samo na katoličkom elementu i vlada se jedino na taj element može osloniti“.
Čitajući stav autora lipske brošure prema kojem „buduć da muhamedanci nijesu sposobni niti su temeljiti, a kod grčko-istočnog elementa, da se nalazi nepovoljnih mahana; za to veli „da bi se bosansko-hercegovačka budućnost samo imala na katoličkom elementu temeljiti, i da bi se vlada samo na taj jedini element mogla osloniti“, nisam mogao, a da se ne prisjetim zaključaka HNS-a i Neumske konferencije o bosanskim Hrvatima kao jedinim nosiocima evropskih vrijednosti u BiH.
Nadalje, iz sporne studije se vidi da se sugeriše kako vlada ne zna koji bi smjer zauzela u vođenju zemlje ka blagostanju i da se ta politika treba mijenjati. I danas se stalno čuje kako je međunarodna zajednica pogriješila što se stavila na stranu onih koji zagovaraju jedinstvenu državu u kojoj će svi njeni građani na svakom njenom dijelu biti ravnopravni.
Teško je ne primijetiti kako su tadašnji autori anonimnih pisama pisali kako je „u zemlji apsolutno nemoguće provesti potpunu ravnopravnost islama sa drugim vjerama“ dok se danas providnom politizacijom blokira potpisivanje Ugovora IZ u BiH sa državom dok su druge dvije tradicionalne vjerske zajednice isti ugovor davno potpisale.
Možda bi sa teorijom zavjere sada graničilo povezivati današnje iseljavanje iz BiH sa natpisima onih koji su u vrijeme Mehmed-bega zagovarali kako ne treba „stavljati zapreke iseljavanju muhamedanaca iz Bosne i Hercegovine“, ali i to vrijedi pribilježiti, ako ne želimo da iz historije učimo onoliko koliko i kunić podvrgnut naučnom eksperimentu.
Izvor: Preporod

21.2.18

Jusić: Otvorili vrata idžtihada u ibadatu, a zatvorili u muamelatu; najveća novotarija je redukcionizam i selektivno tumačenje vjere



Pored profesora Turčala, danas je na seminaru izlaganje imala Aida Ganović o psihološkom apsektu radikalizacije i Edina Bećirević, koja je predstavila rezultate istraživanja o selefističkim krugovima, te Muhamed Jusić
Jusić je u svom obraćanju skrenuo pažnju da se brojne grupacije u svojim postupcima pozivaju na vjeru i to u odlukama do najsitnijih detalja. Govorio je, između ostaloga, o tome kako se religija koristi kao opravdanje za određene ideologije te postavio pitanje kako je moguće da se islam može uopšte tumačiti na ekstreman način. Istakao je da ljudi u vjeri nađu ono što im 'treba', odnosno argumentaciju za svoje potrebe. U današnjim dnevno-političkim pitanjima grupacije se pozivaju na bogatu vjersku tradiciju, ali uz redukcionizam i selektivno uzimanje detalja iz islamske tradicije. "Postoji puno isilovaca koji isto zagovaraju, ali nisu dobili priliku da rade što žele. ISIL je dobio priliku. Ove nasilne grupacije smatraju da su derogirani svi ajeti koji govore o odnosima muslimana prema Drugima. Promoviraju mišljenje da je Poslanikova saradnja s Drugima bila samo privremena taktika u borbi protiv drugih", kazao je Jusić, istakavši da je najveća novotarija redukcionizam i selektivno tumačenje vjere.
Jusić je ukazao na dodavanje novih tumačenja postojećim koncepatima, poput džihada koji je prema ovim retrogradnim tumačenjima postao svrha sam sebi. Također, Jusić je istakao i izmišljanje novih koncepata koji u tradicionalnoj islamskoj nauci nisu postojali. Primjer za to je "islamska država", kako je razumiju ekstremisti,  koja se ne spominje nigdje. Ako je to važno pitanje, zašto se ne spominje Kur'anu ili Sunnetu ili barem najvažnijim klasičnim islamskim djelima? Pitanje države je područje idžtihada.
Drugi nametnuti koncept jeste  tevhid hakimije, da samo Bog propisuje zakone. Bog određuje ono što je dobro ili loše, ali uvijek je postojao Šerijat i kanun; nešto što nije pitanje Šerijata i vjere, već pitanje dogovora ljudi. Dalje, tu je koncept taguta u kontekstu savremenih država i demokratskih sistema te problem nerazlikovanja pojmova. Ove grupacije ne razlikuju pojmove fikh i Šerijat. Islam jeste savršen, ali naše razumijevanje nije. Ove grupacije vjeruju da je njihovo mišljenje savršeno, jedino istinito, a sve ostalo je zabluda, dalalet koji vodi u nevjerovanje.
"Oni su zaledili idžtihad. Otvorili su vrata idžtihada u ibadatu, a zatvorili u muamelatu. Žele dati doprinos ibadatu, a ne muamelatu, u međuljudskim odnosima i poslovima. Njihovi autoriteti, pozivajući se na gotova pravna rješenja iz ranijih stoljeća, nisu uspjeli dovesti islam u kontekst 21. stoljeća pa su odlučili mulimane vratiti u ranija stoljeća. Zašto? Nemaju idžtihada", kazao je Jusić.
Preporod