20.12.16

Jusić za Klix: Bez rješenja sirijske krize ne može doći do normalizacije odnosa Rusije i Turske




Politički analitičar Muhamed Jusić za Klix.ba je prokomentarisao atentat na ambasadora Rusije u Ankari, kazavši da se taj događaj može posmatrati kao cilj sprečavanja normalizacije odnosa između Rusije i Turske.
"Bez obzira na sve mislim da neće doći do ozbiljnijih promjena u odnosima Rusije i Turske, ali je očito da postoje sile koje bi da zaustave normalizaciju odnosa između te dvije zemlje", kazao je Jusić.
Dodaje kako je jučerašnji atentat na ruskog ambasadora Andreja Karlova pokazatelj u kako teškoj poziciji se nalazi vlast u Ankari te da istinske normalizacije odnosa između Turske i Rusije neće biti dok se ne pronađe rješenje za sirijsku krizu.
"Ovaj napad je potvrdio i strahove da će pad Alepa i zločini koji su se desili samo produbiti krizu, ne samo u Siriji, nego da će dovesti do dodatne radikalizacije prilika širom svijeta", kazao je Jusić.

Rusija i Turska usaglasile su se da će istragu o ubistvu ambasadora voditi zajednički timove iz obje zemlje.

18.12.16

Ko je kriv za pad Halepa

Svaka analiza razloga koji su doveli do pada Halepa može se razumjeti kao skretanje pažnje s izvršioca zločina.
 
Cilj je bio uništiti svaku ozbiljnu i politički artikuliranu opoziciju sirijskog naroda-Reuters
Piše: Muhamed Jusić (Al Jazeera)
U trenutku kada se u Halepu dešava stravičan zločin nad nedužnim civilima ništa ne može biti važnije od osude samog zločina i globalne šutnje onih koji su ne samo moralno odgovorni za ono što se tamo dešava nego su doskora bili ključni akteri svih procesa. Svaka analiza razloga koji su doveli do pada Halepa može se razumjeti kao skretanje pažnje s izvršioca zločina koji čine paravojne snage iz Irana, Iraka, Libana, Afganistana i brojnih zapadnih zemalja koje su se pridružile ostacima vojske Bashara al-Assada. Ali to se ne bi trebalo desiti.
Ali bez ove analize priča o Halepu, ali i sirijskoj revoluciji nije kompletna. Naravno da je najveći krivac za sve ono što se dešava u Siriji režim, koji je na mirne proteste građana, koji su u početku tražili samo više slobode, pravde i manje korupcije vladajuće elite, odgovorio vojnom brutalnošću, kao i oni koji su podrškom tom režimu podijelili arapska društva po sektaškim linijama i počeli provoditi vlastite vizije sektaške dominacije. Dok jedni preko mrtvih tijela muslimana i drugih koji s njima žive stoljećima sanjaju obnovu nekog šiitskog fatimijskog ili buvejhijskog halifata, drugi sanjaju obnovu sunitskog hilafeta, ali sa dominacijom njihove interpretacije islamskog učenja i tradicije kao jedine ispravne. Oni su uz svestranu pomoć bogatih monarhija koje su se prepale dešavanja naroda u vlastitim državama i globalnih igrača, zajedno s Izraelom, vidjeli jedinstvenu priliku da urušavanjem arapskih država i društava osiguraju svoju dominaciju u tom dijelu svijeta.
Zato se odgovornosti ne mogu osloboditi svi oni koji su legitimne zahtjeve sirijskog naroda zloupotrijebili kako bi oteli njihovu revoluciju i pretvorili je u vlastiti ideološki rat za neku svoju viziju obnove hilafeta u kojem bi njihova interpretacija islama i ulema vladala u Božije ime.
Svi oni koji su mirno gledali, ali i pomagali, dok se uništavala Slobodna sirijska vojska kako bi njeno mjesto zauzeli radikali, koji su svojom vizijom svijeta, tumačenjem vjere, ali i vezama s terorističkim organizacijama sirijske građane vodili u sukob sa čitavim svijetom, upali su u zamku koju im je režim u Damasku postavio od početka i na kojoj je radio od početka. Cilj je bio uništiti svaku ozbiljnu i politički artikuliranu opoziciju sirijskog naroda. Mnogu su uradili sve što su mogli kako bi na strani opozicije ostali samo oni koje će moći okarakterizirati kao teroriste i koji su sami sebe doveli u izolaciju. Znaju svi na terenu da oružje, ali ni bilo koji drugi oblik pomoći ne dolazi ostacima sirijskih vojnih frakcija koje su odbile bilo kakvu koordinaciju i zajednički nastup.
Ujedinjenje, kad je gotovo
Jadno je bilo vidjeti kako su se prije nekih deset dana sve frakcije opozicije odlučile ujediniti u jednu vojnu organizaciju. To je s pravom izazvalo bijes ne samo u Halepu nego i širom svijeta. Ljudi su shvatili da se trebaju ujediniti tek kad je bilo izvjesno da je sve gotovo. Dotad su odbijali svaku priču o tome da se stave pod jedinstvenu komandu i uspostave institucije države, priznaju političke predstavnike koji bi ih predstavljali u pregovorima i na međunarodnom planu. Umjesto toga svaka frakcija vodila je vlastiti rat, vrlo često protiv drugih frakcija koje nisu bile dovoljno "islamske", osnivala svaka za sebe neke "šerijatske sudove" i odbila se ograditi od fronta El-Nusra, koji je ideološki bio povezan s Al-Qaedom.
Sada se bune što u Siriji nema neke misije UN-a koja bi nadgledala izvlačenja civila, a upravo su neke od tih frakcija, sastavljenih najvećim dijelom od stranih boraca, kojima ni zločini kakve čini režim nad neistomišljenicima nisu bili nepoznati, odbijale dozvoliti djelovanje "križara" u "islamskoj Siriji". Oni su otimali strane humanitarce, oružje koje je dolazilo Slobodnoj sirijskoj vojsci i činili sve da stvore što više neprijatelja sirijskoj opoziciji i u svijetu i u regionu.
Sada su ostali sami i pitaju se zašto.
Ali to je jedno, a opravdanje zločina režima i prošiitskih milicija pogreškama nekih koji su preoteli sirijsku revoluciju drugo. A upravo je to ovih dana na sceni. Dok jedni pod tepih guraju greške gospodara rata i razjedinjene sirijske opozicije, drugi ubijanje civila nazivaju pobjedom nad teroristima.
Razlika između SAD-a i Rusije
Ne mogu razumjeti sve ove lijeve i antiglobalističke autore, intelektualce i analitičare koji pušu u jedra Putinovim kvaziimperijalnim ambicijama. Stvarno ne znam kakva je razlika između američke i Putinove dominacije i hegemonije? Samo zato što prva ne valja ne znači da je ova druga bolja ili poželjnija. Isto tako ne znam kako ti isti mogu promovirati Iran i njihove vanjskopolitičke ciljeve, a kritikovati, recimo, one saudijske. Zar za njih i jedna i druga država nisu neslobodne teokratije i klerokratske diktature?
Kako je moguće da nas ti pojedinci, koji bi da ih istovremeno doživljavamo kao liberale i zagovornike ljudskih prava i sloboda, uvjeravaju da je svijet u kojem bi male zemlje i narodi tavorili pod dominacijom ruskog hegemonizma i diktata iz Moskve bio bolji od onoga koji se već dugo saginje pred voljom Washingtona? Zašto bi svijet u kojem, recimo, tradicionalne muslimanske zajednice mijenjaju svoj kulturni i vjerski identitet po ideološkoj matrici politički kontroliranog i instrumentaliziranog šiizma bio bolji od onog u kojem se isto tako ideologiziran i instrumentaliziran selefizam nameće od Saudijske Arabije tim muslimanskim zajednicama širom svijeta? Zar barem za njih to ne bi trebalo biti isto?
Na primjeru Halepa vidimo da to nije tako i da i oni, kao i oni koji su se zgražavali nad ISIL-ovim egzekucijama zarobljenika, sada takve postupke veličaju kao oslobođenje i trijumf antiglobalizma.
Ali svi oni koji misle da je pad gradske jezgre Halepa pod kontrolu prorežimskih snaga kraj sirijskog rata očito ne znaju šta se na terenu dešava. Prije će biti da će zločini, koji su i prema izvještaju UN-ovih agencija, ali i svjedočenjima s terena već počinjeni, samo još više podgrijati mržnju u sirijskom društvu i ovu zemlju još više udaljiti od bilo kakvih šansi za mirovno rješenje i tranziciju.
Istovremeno, nadati se, ali je to, kako sada stvari stoje, malo vjerovatno, da će preostale frakcije opozicije izvući pouku iz poraza u Halepu i uključiti se u izvodljiv, održiv i realan politički projekt kojem će cilj biti da se u Siriji sačuva ono što je preostalo od sunitskog stanovništva i zaustavi daljnje uništenje države i društva. Nastave li se ponašati kao paravojne formacije koje koketiraju s radikalnim ideologijama koje opravdavaju nasilje nad neistomišljenicima i terorizma, bitka će biti izgubljena, a pitanje je samo koliku će cijenu platiti oni u čije ime ovi navodni borci za islam i sunite nastupaju. Za ove antiglobaliste ionako je kasno. Dok druge optužuju za služenje imperijalističkim silama, sami grade novu imperiju dominacije.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera


8.12.16

Zašto Kolinda želi 'zavesti red u Bosni'

Kada bismo mi iz Bosne i Hercegovine htjeli biti podli, onda bismo tužakali Hrvatsku za očito oživljavanje ustaštva i rehabilitaciju fašističkog naslijeđa.
Po brojevima onih koji su otišli na strana ratišta Bosna i Hercegovina ne odudara od evropskog prosjeka-EPA


Piše: Muhamed Jusić (Al Jazeera)

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, nakon sigurnosnog foruma NATO-a održanog u kanadskom gradu Halifaxu, dala je intervju za Defense News, u kojem je naglasila da je Bosna i Hercegovina nestabilna zemlja, da nije "u potpunosti politički emancipirana", te da je haman pa najveća prijetnja za Hrvatsku. Tom prilikom rekla je i kako se "islam koji smo poznavali u Bosni i Hercegovini mijenja, postaje radikaliziraniji, posebno u seoskim područjima, mijenja se način života, čak i izgled ljudi u smislu načina oblačenja i ponašanja i mnogo rigidnije interpretacije vrijednosti islama".
Iako u predsjednicinim izjavama ima i realnih opasnosti, kojih svi trebamo biti svjesni i koje se ne trebaju ignorirati, njeno preuveličavanje navodne islamske opasnosti dokaz je da se ne radi o iskrenoj namjeri da se Bosni pomogne. Takve optužbe u vrijeme kad Evropom i svijetom vladaju islamofobija i iracionalni strah od islama i muslimana ne mogu nikako biti doživljene kao dobronamjerne. To je providan pokušaj da se oslabi bošnjačka politička pozicija.
Ustvari, to je sada već dio ustaljene patronizirajuće politike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, gdje se stvari pokazuju gorima nego što jesu, ne bi li svjetski moćnici baš njima dali neku vrstu mandata da "zavedu red u Bosni". Za sada ta politika ne samo da ne prolazi u Bosni i u njenim političkim faktorima nego ni u ozbiljnim međunarodnim krugovima, koji su tu strategiju davno prozreli. Nadati se da će to tako i ostati sa svim promjenama na političkoj sceni Evrope koje su u toku.
Žmurenje na RS i Dodika
Takav pristup hrvatske politike, koliko god se prikazivao kao dobronamjeran prema Bosni i Hercegovini i njenim narodima, to nije i samo može dodatno doprinijeti destabilizaciji Bosne i Hercegovine, pa i regiona. Na taj način Hrvatska ne samo da neće biti faktor stabilnosti na Balkanu nego će Beograd ponovo postati regionalna adresa za rješavanje problema. Čini se da se upravo toga plaši zvanični Zagreb. Nije tajna da to nije u interesu ni političkog Sarajeva, pa je pravo pitanje zašto onda ova ofanziva na Bosnu i Hercegovinu, a posebno bošnjački politički faktor u njoj.
Ovo što posljednjih sedmica imamo na sceni neće doprinijeti ni relaksaciji političke klime u Bosni i Hercegovini, pa tako ni isposlovati neke ustupke za konstitutivne bosanske Hrvate u mogućim izmjenama Ustava i Izbornog zakona, ako je to stvarni cilj. Znamo da je sada predsjednica Grabar-Kitarović dobila svoju desnu vladu i da moraju dokazati svoje hrvatstvo, ali što baš odmah na Bosni? Što ne malo na Mađarskoj i MOL-u, na Aleksandru Vučiću i Srbiji?
Kada je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatske vojske iz Orašja za ratni zločin počinjen nad tamošnjim Srbima, u optužnici koju je potpisala tužiteljica Hrvatica (ne da je to nama bitno, ali nekima očito jest), na osnovu prijave Ministarstva unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska, koju su pomogli sastaviti članovi Centra za istraživanje ratnih zločina iz Banje Luke, čitava Hrvatska digla se da prijeti Sarajevu i bivšim pripadnicima Armije Bosne i Hercegovine.
Nastranu što je nezamislivo da jedna ozbiljna država na tako brutalan način vrši pritisak na rad tužiteljstva druge države, i to u slučaju ratnih zločina - ostaje itekako sumnjivo to kako su hrvatski mediji i političari koji su se tada javno oglasili činili sve da ne optuže strukture RS-a, valjda zbog jaranskih odnosa Milorada Dodika i predstavnika njihove sestrinske stranke Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine. Čini se da su u Zagrebu procijenili da im je najlakše snagu pokazivati na Bosni i tamošnjim Bošnjacima.
Uloga regionalnog šerifa
Ne trebamo zaboraviti ni to kako su prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju mnogi ozbiljni politički centri moći, a ne samo Sarajevo, tvrdili da će se desiti upravo ovo, odnosno da Hrvatska nije dovoljno zrela te da će svoju poziciju u EU-u koristiti kako bi ucjenjivala susjede, što neće pomoći proces EU-integracija, nego ga samo usporiti. Javna je tajna da je Zagreb obećao da to neće činiti, ali im se, izgleda, sad čini da, u trenutku kada su stege Brisela popustile, mogu početi glumiti nekog regionalnog šerifa.
Nakon izjave predsjednice Grabar-Kitarović o strahu od "islama koji se mijenja" uslijedio je tekst u zagrebačkom Večernjem listu, u kojem se autor poziva na navodni izvještaj Državne agencije za istrage i zaštitu, nazvan "Žarište vehabijsko-selefijskog prisustva u Bosni i Hercegovini" . Ustvari, bio je to pokušaj da se potkrijepe tvrdnje predsjednice i da se ode korak dalje, čak i da se tradicionalna vjerska zajednica muslimana optuži za podršku tim destruktivnim elementima iako svi relevantni autori i eksperti, pa čak i međunarodne diplomate, svjedoče da je upravo uloga Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini bila i ostala ključna u prevenciji nasilnog ekstremizma
Kada je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić javno porekao da takav izvještaj postoji, predsjednica Grabar-Kitarović nije odustala od svojih tvrdnji, nego je dodala kako se "iz takozvane Islamske države u Bosnu i Hercegovinu vraćaju tisuće boraca te da moramo pogledati istini u oči".
Brojevi bez pokrića
Otkud gospođi predsjednici taj podatak o hiljadama boraca nećemo doznati, ali je on dovoljan dokaz da se radi o preuveličavanju opasnosti, koja jest realna i kojom se čitavo bh. društvo i država ozbiljno bave i da konačan cilj nije stvarno suočavanje s problemom, nego njegova politizacija i slabljenje političke pozicije bošnjačkog političkog faktora.
Sva ozbiljna istraživanja fenomena stranih boraca iz Bosne i Hercegovine te podaci bh. sigurnosnih agencija govore da se od početka 2016. godine sa bliskoistočnih ratišta u Bosnu vratilo 47 muškaraca, 50 ih je poginulo, a u bosanskohercegovačkoj zajednici u Siriji i Iraku ostalo ih je još 91. Do početka godine vratilo se i osam žena, jedna je ubijena, a 52 još uvijek su na tamošnjim ratištima. Po brojevima onih koji su otišli na strana ratišta Bosna i Hercegovina ne odudara od evropskog prosjeka, osim što ima veći broj žena i djece, a manji vojno sposobnih pojedinaca.
Svi oni koji poznaju sigurnosnu sliku Evrope i šta se dešavalo u protekloj godini i više znaju da su, ako se stvari tako sagledavaju, Belgija ili Francuska veća prijetnja Evropi zbog nasilnog ekstremizma koji se promovira u ime islama nego, recimo, Bosna. Ali, u Evropi se pitanjem borbe protiv terorizma i nasilnog ekstremizma ne politizira, barem ne ovako otvoreno. To je zlo koje pogađa sve, a muslimane možda i više i zato se upravo oni i njihove vjerske zajednice svakodnevno suprotstavljaju tom fenomenu. Politizacija borbe protiv terorizma i radikalizacije neće riješiti ništa.
Počistite ispred svoje kuće
Osim toga, u Bosni i Hercegovini procesuirani su svi oni koji su se vratili sa sirijskog ratišta. Za terorizam je izrečeno preko 150 godina zatvora iako većina slučajeva, da su u nekoj drugoj državi, ne bi u sudskoj proceduri bila tako kvalificirana. Bilo je preventivnih hapšenja i brojnih drugih aktivnosti vladinog i nevladinog sektora na polju suzbijanja nasilnog ekstremizma.
Sada, kad bismo mi iz Bosne htjeli biti podli, onda bismo mogli tužakati Hrvatsku za njeno očito oživljavanje ustaštva i rehabilitaciju fašističkog naslijeđa. To što Srbi koji nisu protjerani iz Hrvatske imaju takav nivo sloboda i prava koja imaju, što se lupaju table sa ćiriličnim natpisima, što se podižu spomenici i služe mise fašistima, što se predsjednica slika s fašističkom zastavom Nezavisne države Hrvatske, što se pozdravljaju na javnim skupovima ustaškim pozdravima može biti ozbiljna prijetnja za Bosnu i Evropu. Naročito kad uzmemo u obzir historiju, onu davnu, ali i ovu nedavnu, ispisanu u Heliodromu i Ahmićima, Bošnjaci, ali i Bosna, sigurno imaju razloga da se itekako osjećaju ugroženim.
Rehabilitacija ustaštva ne može se prikriti slanjem dva-tri aviona kanadera u Izrael ili "panjkanjem" susjednih država kako bi se na njih skrenula pažnja. Zato bi sigurno najbolje bilo da svako počne čistiti ispred svoje kuće. A što ja, kao Balkanac, znam, ali meni je to nekako i evropski, a ne ovo što predsjednica članice Evropske unije čini.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.


Seminar Udruženja Ilmije „Imamski poziv, vjerski radikalizam i nasilni ekstremizam“održan i u Mostaru


Udruženje Ilmijje BiH danas je u Mostaru realiziralo još jedan u nizu seminara pod radnim nazivom  „Imamski poziv, vjerski radikalizam i nasilni ekstremizam“. Seminar u Mostaru je osmi po redu, koji se održava  u muftijstvima na području Bosne i Hercegovine  pod visokim pokroviteljstvom reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića i uz podršku misije OSCE u Bosni i Hercegovini. Imamima s područja Mostarksog muftijstva na početku seminara obratili su se mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović i predsjednik Udruženja Ilmije BiH Mensur ef. Pašalić.
Muftija Dedović u kratkom obraćanju ukazao je na značaj rada i djelovanja udruženja Ilmije i rada imama na području Muftijstva. „Naše Muftijstvo, mormao to istaknuti, djeluje u najspecifičnijim dokonostima. Naše Muftijstvo pokriva vrlo širok, neujednačen i nepovezan prostor. Na našim imamima je velika obaveza i zadaća na koji način odgovoriti izazovima i potrebama naše zajednice. Naši imami odgovorno i ozbiljno nose taj teret, pa nerijetko i ukupno „breme“ našeg naroda na tim prostorima. To se posebno odnosi na krajeve gdje su Bošnjaci reducirani, gdje je brojnost našeg naroda svedena na minimum i gdje je naša snaga učešća u javnom i političkom životu  također na minimumu. S te strane važno ja da Ilmija  kroz svoje projekte pomaže svom članstvu i kontinuirano radi na edukaciji svog članstva“, kazao je muftija Dedović,  dodavši kako su imami najdirektnije izloženi razno-raznim utjecajima i kako od njihove snalažljivosti zavisi i misija Islamske zajednice u cjelini.  „Pozvani smo da činimo onoliko koliko možemo  i moramo se okrenuti našem narodu, da razumijemo njegove potrebe“, poručio je muftija Dedović.
Predsjednik Udruženja Ilmije Mensur ef. Pašalić  podsjetio je kako je cilj ovog seminara razvijanje programa i projekata od interesa Ilmije, ali i općeg ambijenta u kojem imami rade i djeluju. „Projekat je dobro prihvaćen među imamima u BiH ali i našoj dijaspori. Sa sastanka glavnih imama iz 306 bošnjačkih džemata iz dijaspore  dobili smo poziv da sličan seminar organiziramo i za njih, tako da ćemo u koordinaciji sa drugim vjerskim zajednicama i crkvama pokušati i izvan naše zemlje relevantno govoriti o temi imamskog poziv, vjerskog radikalizma i nasilnog ekstremizma“, kazao je predsjednik Ilmije ef. Pašalić. Na kraju se srdačno zahvalio mostarskom muftiji Dedoviću i imamima s područja Muftijstva  na podršci koju su pokazali u projektima Ilmije kao što su Sportski susreti imama, monografija džemata u BiH, izradi  dokumentarnih filmova „Imami šehidi“ i „Imami logoraši“.
Na današnjem seminaru uvodna izlaganja održali su prof. Mustafa ef. Spahić, o temi „Poziv imama i izazovi vremena , vrijema fesada i raskoli u džematu“,  dr. Ferid ef. Dautović, o temi „Imamet i čuvanje džemata,  Aljo ef. Cikotić, o temi „Živjeti vjeru – čuvanje emaneta i Poslanikova naslijeđa“, hfz. dr. Mevludin ef. Dizdarević, o temi „Ko i kako govori u ime islama“ i prof. Muhamed Jusić, o temi „Muslimanski sukobi i frakcionaštvo – korijeni i kontekstualizacija“.
Izvor: Preporod

7.12.16

More young people join OSCE’s efforts in preventing violent extremism in Bosnia and Herzegovina


BIHAĆ, Bosnia and Herzegovina, 6 December 2016 – The engagement of young people in creating more a tolerant environment and becoming empowered to counter violent extremist views among their peers has been emphasized as a priority at a two-day Youth Summit, that concluded today in Bihać.
The Youth Summit, hosted by the OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina, brought together 26 senior school students and teachers from Bužim and Cazin, aiming to learn about tolerance and mutual respect for each other's differences. This was also an opportunity to inform young people about violent extremism and how to counter it.
The event served as a platform for young people and teachers to talk about the importance of local activities, share information about issues that are pressing them within their local communities and stimulate positive actions and more of youth activism.
“An educational system which promotes critical opinion, inter-cultural and inter-religious co-operation and dialogue is the best prevention of violent extremism,” stressed Professor Muhamed Jusić from Atlantic Initiative. “We need curricula that will make primary and secondary school pupils ready to apply newly-acquired skills and knowledge in prevention of indoctrination and recruitment to violent groups.”
Aida Ganović, psychologist of Centre for Social Research “Global Analitika”, said: “We usually fight against violent extremism with expensive and repressive methods, while scarce attention is paid to strengthening the educational system. Education and events like this offer young people ideas for proactive measures in the fight against development of extreme views. They also encourage enhancement of positive values and critical thinking, and thus have more lasting influence.”

The Youth Summit is organized as part of the OSCE Mission’s project on the prevention of violent extremism in BiH. This project contributes to the OSCE’s wider campaign “United in Countering Violent Extremism” (#UnitedCVE), which highlights the Organization’s comprehensive approach to preventing violent extremism and radicalization that lead to terrorism.

Sve više mladih pridružuje se OSCE-ovim naporima u prevenciji nasilnog ekstremizma u BiH


BIHAĆ, Bosna i Hercegovina, 6. decembar 2016. godine – Angažiranje mladih u kreiranju tolerantnijeg okruženja i njihovo osnaživanje u borbi protiv nasilnih ekstremističkih stavova među njihovim vršnjacima je prioritet, istaknuto je na dvodnevnom Samitu mladih koji je završen danas u Bihaću.
Samit mladih, čiji domaćin je bila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, okupio je 26 učenika i profesora srednjih škola iz Bužima i Cazina, sa ciljem da steknu znanja o toleranciji i razumijevanju o međusobnim razlikama. Samit je takođe bio prilika da se mladi informišu o nasilnom ekstremizmu i načinima kako mu se suprotstaviti.
Ovaj događaj poslužio je učenicima i nastavnicima kao platforma za diskusiju o važnosti lokalnih aktivnosti, razmjene informacija o pitanjima sa kojima se suočavaju u svojim lokalnim zajednicama, kao i o stimulativnim pozitivnim inicijativama i aktivizmu mladih.
“Obrazovni sistem koji promoviše kritičko mišljenje, inter-kulturalnu i inter-religijsku saradnju i dijalog je najbolja prepreka nasilnom ekstremizmu,” naglasio je profesor Muhamed Jusić iz Atlanske inicijative. “Potrebni su nam nastavni planovi koji će učenike osnovnih i srednjih škola učiniti spremnim da primjene novostečene vještine i znanja u prevenciji indoktrinacije i vrbovanja za nasilne skupine.”
Aida Ganović, psiholog Centra za društvena istraživanja “Global analitika" je istakla: “Protiv nasilnog ekstremizma obično se borimo skupim i represivnim metodama dok je veoma malo pažnje posvećeno jačanju obrazovnog sistema. Obrazovanje i skupovi ove vrste nude mladima ideje za proaktivne mjere u borbi protiv razvoja ekstremističkih pogleda i potiču razvoj pozitivnih vrijednosti i kritičnog razmišljanja, te time imaju dugoročniji uticaj.”

Samit mladih je organizovan kao dio projekta Misije OSCE-a u BiH o prevenciji nasilnog ekstremizma u BiH. Ovaj projekat je takođe dio kampanje pod nazivom “OSCE ujedinjen u borbi protiv nasilnog ekstremizma” (#UnitedCVE), kojom se naglašava sveobuhvatan pristup OSCE-a u sprečavanju nasilnog ekstremizma i radikalizacije koja vodi ka terorizmu.

2.12.16

Tribina u Tabhanskoj džamiji: Islamski svijet danas


Medžlis IZ Visoko
Džematski odbor Tabhana
Tribina u Tabhanskoj džamiji: ISLAMSKI SVIJET DANAS
Predavač: prof. Muhamed Jusić

Četvrtak, 1. decembar 2016. godine, poslije JACIJE namaza


29.11.16

GORAŽDE: SEMINAR ZA IMAME “IMAMSKI POZIV, VJERSKI RADIKALIZAM I NASILNI EKSTREMIZAM”


Goražde – 28. novembar 2016. Seminar pod nazivom  IMAMSKI POZIV, VJERSKI RADIKALIZAM I NASILNI EKSTREMIZAM  za imame s područja Okružnog odbora Udruženja ilmijje Goražde/ Muftijstvo goraždansko, održan je danas u Goraždu.
Na početku seminara prisutnim imamima obratio se Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski i Mensur ef. Pašalić predsjednik Udruženja ilmijje IZ u BiH.
Nakon programom predviđenih izlaganja prof. Mustafe ef. Spahića, dr. Ferida ef. Dautovića, Alje ef. Cikotića, hfz. doc. dr. Mevludina ef. Dizdarevića i prof. Muhameda Jusića, razgovaralo se o izazovima imamskog poziva u kontekstu vjerskog radikalizma i uzrocima tog fenomena; genezi nastanka i djelovanja ekstremnih ideoloških skupina; pseudonarativu o vjeri; interpretaciji i reinterpretaciji islamskih izvora; govoru mržnje i ulozi imama u čuvanju i promoviranju islamskih vrijednosti i stabilnosti u džematskim zajednicama.
U 2016. godini ovo je sedmi seminar Udruženja ilmijje za imame o temi imamskog poziva, vjerskog radikalizma i nasilnog ekstremizma, a 7. decembra 2016. u Mostaru će biti održan i posljednji iz ovog ciklusa.

Seminar se održava pod visokim pokroviteljstvom reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića s ciljem podrške i jačanja časne misije imama. Podršku održavanju seminara dao je i OSCE BiH.
Izvor: Ilmijja

26.11.16

Prekinut je turski polusan

Odluka kojom će, kao i razvojem situacije, sigurno na gubitku biti i Turci i ideja ujedinjene Evrope.
Rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća ali će sigurno narušiti ionako pogoršane odnose Unije i TurskeEPA

Piše: Muhamed Jusić- Al Jazeera

Davno još prije nekih 12 godina pitao sam jednog prijatelja novinara iz Turske hoće li njegova država ući u Evropsku uniju. Rekao mi je tada da većina Turaka zna da ih nikada neće prihvatiti u taj „kršćanski klub“, ali da im ta ideja treba kao cilj koji održava političku pažnju i volju naroda za neophodne reforme. On mi je tada rekao da Turska samo želi usvojiti evropske standarde prije svega u državnoj administraciji i poslovanju, ali i demokratiji, vladavini prava i tada aktuelnom pitanju civilnog nadzora nad oružanim snagama i da ih ne interesuje članstvo u EU. Kada budemo jaki i uređeni kao i evropske zemlje neće nam trebati članstvo. Evropa tada neće moći bez nas, rekao mi je na kafi u Istanbulu mladi, ali lucidni novinar jednih dnevnih novina.
Iako se u javnosti često spekulisalo o tome kako Tursku Evropa ne želi zbog njenog islamskog identiteta, oni koji su isto tvrdili ali koji dolaze iz političkih krugova znali su da je bitnija prepreka tom članstvu to što bi Turska po mnogo čemu postala ključnom zemljom članicom Unije. Turska ima ogromnu populaciju od 78 miliona i bila bi samo po ovom kriteriju druga članica po veličini, odmah iza Njemačke. Osim toga, predviđanja su da će do 2030. Turska imati nekih 95 miliona stanovnika dok su projekcije da će Njemačka tada imati 78 miliona.
Ovoga sam se sjetio kada sam pročitao vijest da je Evropski parlament donio rezoluciju kojom se poziva na prekid pristupnih pregovora s Turskom. Velika većina članova ovog tijela je zatražila od Evropske komisije i dvadeset osam vlada država članica da privremeno zamrznu pristupne pregovore s Turskom.
Šta će ih držati
Od tada se mnogo toga promijenilo. Nije sve baš išlo onako kako je moj turski prijatelj planirao. Ali ishod je skoro isti. Ovih dana je definitivno prekinut taj polusan,  o Turskoj u Evropskoj uniji u kojem, kao u svakom polusnu nikada nije jasno šta sanjamo a šta sami unosimo i umišljamo da sanjamo. Dok u Evropi tvrde da mjere koje poduzima vlada AKP sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom na čelu nakon neuspjelog državnog puča ne odražavaju vrijednosti na kojima počiva Unija, Turska tvrdi kako ne žele više služiti interesima zajedničke Evrope, noseći teret kako izbjegličke krize tako i ukupne evropske sigurnosti a da ih se dovijeka drži pred vratima Unije bez mogućnsoti da uživaju i u jednoj privilegiji članstva.
Sada kada Turci više nemaju EU kao cilj, šta će ih držati na putu tih reformi? Pitanje je i kakav će utjecaj, ako ikakav, Evropa imati na Tursku i predsjednika Erdoğana ako se perspektiva integracija potpuno ugasi. Rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća ali će sigurno narušiti ionako pogoršane odnose Unije i Turske koji su osuđeni na blisku saradnju. Austrija i Luksemburg su se već odazvali pozivu i zaustavili pregovore s Turskom, dok Njemačka, Francuska i većina drugih država za sada podržavaju njihov nastavak jer se prije svega boje u pitanje dovesti tursku saradnju u izbjegličkoj krizi.
Osim toga, odustane li Turska u potpunosti od evropskih integracija, a predsjednik Erdoğan je već najavio mogućnost održavanja referenduma o ovom pitanju, i zatvori li Evropa svoja vrata pred njima, pitanje je kojim putem će krenuti Turska i kojim vrijednostim i sistemu političkog uređenja će težiti.  Za sada je Ankara najavila da bi se mogli pridružiti Šangajskoj organizaciji za saradnju u kojoj su već Rusija, Kina, Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan i Tadžikistan. Indiju i Pakistan od punopravnog članstva dijeli samo nekoliko mjeseci, a Afganistan, Mongolija i Iran imaju status posmatrača. Ulazak Turske u ovaj blok bi mogao signalizirati njeno definitivno okretanje prema Istoku. Šangajsku organizaciju već nazivaju NATO-om Istoka a šta bi to moglo značiti za budućnost NATO- saveza tek ostaje da se vidi. To okretanje ne bi bilo samo od globalnog geostrateškog značaja nego bi bilo i znak da Turska odustaje od dugog puta približavanja zapadnom i evropskom modelu uređenja države i društva i da ide ka nekom vlastitom modelu autokratske vladavine kakva je još uvijek dominantna u brojnim zemljama Istoka, pa i članicama Šangajske organizacije.
Slabljenje privlačnosti EU
Ne treba zanemariti ni to da se odustajanje Turske od evropske perspektive ili njeno guranje od tog puta u vrijeme nakon Brexita može doživjeti, i vjerovatno hoće, kao daljnje slabljenje privlačnosti EU. Nakon rezultata izbora u Moldaviji na kojima su trijumfovale promoskovske političke partije i jačanja proruskih i evroskeptičnih politika širom Istočne Evrope, ali i u njenom centru teško je ne primijetiti očito slabljenje centripetalne sile Brisela.
Zato nije teško zaključiti da će ovakvom odlukom i razvojem situacije sigurno na gubitku biti i Turci i ideja ujedinjene Evrope. To je razlog više da obje strane dobro razmisle o budućim potezima.
Osim toga, moguće pogoršanje odnosa i slabljenje povjerenja sigurno neće pomoći ni provedbi dogovora o izbjeglicama koji je postignut između EU i Turske. Predsjednik Erdoğan je već najavio kako će se Turska povući iz toga sporazuma jer tvrdi da EU nije ispunila nijedan dogovor u okviru sporazuma. Ovo bi lahko moglo značiti da se zemlje Evrope trebaju početi pripremati za novi izbjeglički val. Prvi val je skoro pa razorio Evropu. Teško je i zamisliti da bi ujedinjena Evropa izdržala još jednu takvu krizu. Ako Evropa bi, onda sigurno političke elite koje sada dominiraju u Briselu sigurno ne bi.
Izvor: Al Jazeera


22.11.16

SEMINAR “IMAMSKI POZIV, VJERSKI RADIKALIZAM I NASILNI EKSTREMIZAM” U BUGOJNU


Bugojno, 21. novembar.  Danas je održan seminar za imame s područja Okružnog odbora Udruženja ilmijje Travnik / Muftijstva muftijstva pod nazivom  IMAMSKI POZIV, VJERSKI RADIKALIZAM I NASILNI EKSTREMIZAM.  Seminar se održava pod visokim pokroviteljstvom reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića i uz podršku OSCE BiH.
Skup je otvorio Vehid ef. Arnaut, predsjednik Skupštine Udruženja ilmijje IZ u BiH, a prisutnim su se obratili dr. Ahmed Adilović, muftija travnički i Mensur ef. Pašalić, predsjednik Udruženja.
Predavači su bili: dr. Ferid ef. Dautović, o temi Imamet i čuvanje džemata / kur’anske pouke /; Aljo ef. Cikotić, o temi Živjeti vjeru – čuvanje emaneta i Poslanikova naslijeđa, hfz. dr. Mevludin ef. Dizdarević, o temi Ko i kako govori u ime islama i prof. Muhamed Jusić, o temi Muslimanski sukobi i frakcionaštvo – korijeni i kontekstualizacija.

Seminar je prethodno održan za imame Banjalučkog, Bihaćkog, Sarajevskog, Zeničkog i Tuzlanskog muftijstva, a do kraja ove godine će se održati i za imame s područja Goraždanskog muftijstva ( 28.11.2016.) i Mostarskog muftijstva (07.12.2016).
Izvor: Ilmijja.ba 

16.11.16

Trump na Bliskom istoku - mačak u vreći

Trumpova politika prema Bliskom istoku još je nepoznata, ali mnogi se pribojavaju uticaja savjetnika Walida Pharesa.
 
Walid Phares, Trumpov savjetnik za vanjsku politiku, mogao bi biti čovjek koji će oblikovati dnose SAD-a sa zemljama Bliskog istokaAP
Pobjeda republikanskog kandidata za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa je za mnoge došla kao iznenađenje. To je jednostavo zato što niko nije mogao vjerovati da će Amerikanci podržati nekoga ko je u svojoj predizbornoj kampanji, ali i ličnom životu, iskazao toliki stepen kontraverze da skoro nije imao bilo kakvih realnih izgleda za pobjedu. Međutim, antiestablišmentski sentiment je nadjačao sve Trumpove „gafove“ i sporne stavove i građani SAD-a su rekli svoje.
I dok se analiziraju razlozi Trumpovog trijumfa ostaje pravo pitanje na koje niko ne nudi odgovor, a to je kakvu će stvarno politiku, posebno onu međunarodnu, voditi predsjednik Trump.
Stavovi koje je izrekao tokom predizborne kampanje, za brojne analitičare, više nisu relevantni, jer je Trump od njih čak i tokom kampanje postepeno odustajao. Takvi tvrde da će Trump reterirati od svojih stavova koji nisu bili ništa više od političkih petardi koje su trebale skrenuti pažnju na njega i njegovu kampanju. Oni koji tvrde da ćemo nakon ulaska u Bijelu kuću vidjeti novu verziju predsjednika Trumpa se uzdaju i u to da će kada ga pod svoje uzmu vašingtonski lobiji, birokratija i politički krugovi, malo ostati od njegovih revolucionarnih ali i kontraverznih ideja.
Koja je Trumpova vizija svijeta?
Do sada je bilo lahko predvidjeti makar glavne smjernice politike svakog od potencijalnih kandidata u Bijeloj kući. Oni su svoje stavove javno iznosili i znalo se kojim ideološkim školama međunarodne politike pripadaju. Ipak,  i oni su često, ako bi se dočepali Ovalnog ureda, zbog istih razloga odustajali od revolucionarnih promjena i podlijegali zakonitostima realpolitke Washingtona. Sa Trumpom je drugačije i niko stvarno ne zna šta on planira i koja je njegova stvarna vizija svijeta i uloge Amerike u njoj, ako je uopšte ima.
Idući ustaljenim metodama jednog sam dobrog poznavaoca prilika u američkoj politici, kada je već bilo izvjesno da će Donald Trump postati republikanski kandidat za predsjednika upitao kakav je ideološki krug koji ga okružuje, ko su instituti/ think-thankovi na čijim stavovima gradi svoje politike. Htio sam znati da li su to neokonzervativci ili neka druga grupacija.
Čovjek koji zna o čemu priča mi je rekao da on ne zna da takvi postoje. Trump je nepredvidiv bio tada kao i sada, kada se već nagađa ko bi mogao biti na ključnim pozicijama u njegovoj administraciji. On je mačak u vreći, i svi samo mogu nagađati kakve će stavove o svakom od bitnih pitanja imati. Ono što smo čuli u predizbornoj kampanji nisu artikulisani stavovi niti strategije.
Trumpov odnos prema Bliskom istoku
Posebno je pitanje mogući odnos Trumpove administracije prema Bliskom istoku i tamošnjim otvorenim konfliktima. Stavovi koje je iznosio tokom kampanje ne daju ni obrise bilo kakve ozbiljne strategije. Dok je govorio da će poništiti dogovor sa Iranom kojeg je sklopio predsjednik Obama, tvrdio je da će obnoviti odnose sa Putinom. Kako bi to savezništvo izgledalo u Siriji teško je i zamisliti. Obećao je poslati američke kopnene trupe na ISIL pa makar to odbila vojna komanda. Istovremeno tvrdi kako će prestati period američkog intervencionizma čiji je kao eksponent bila njegova protukandidatkinja Hillary Clinton.
Zato nam kao jedini pokazatelj njegove politike na Bliskom istoku može biti krug ljudi oko njega koji bi mogao utjecati na njegove stavove. Još se ne zna ko će biti državni sekretar, ali za sada je jedno ime bitno pratiti. Naime, kao Trumpov savjetnik za arapski svijet pojavljuje se ime Walida Pharesa. Teško je znati koliko stvarnog utjecaja na budućeg predsjednika ima ovaj profesor i autor libanskih korijena, ali se njegovo ime sve više spominje kao ono koje bi moglo imati ključnu ulogu u profiliranju Trumpove politike prema Bliskom istoku.
Walid Phares je libanskih maronitskih korijena i poznat je po svojim konzervativnim stavovima. Godinama je angažovan kao ekspert za međunarodne odnose na Fox Newsu, a saradnik je Foundation for Defense of Democracies koja se nekada deklarisala kao nestranačka ali je oduvijek bila bliska neokonzervativnoj misli.
Trumpov savjetnik „kontroverzna“ osoba
U vrijeme kada se većina republikanskog političkog i akademskog establišmenta ograđivala od Trumpove kandidature Phares je otvoreno podržao budućeg predsjednika koji ga je imenovao za svog eksperta-savjetnika za terorizam, borbu protiv terorizma i Bliski istok. I 2012. Phares je bio savjetnik za vanjsku politiku republikanskom kandidatu za predsjednika Mittu Romneyu.
 Njegovo tadašnje imenovanje je naišlo na osudu muslimanskih zajednica u SAD-u koje su ga opisivale kao „saradnika ratnih zločinaca“ zbog uloge koju je imao u maronitskim vojnim i političkim frakcijama tokom libanskog građanskog rata. Prvi su reagovali iz krovne muslimanske organizacije Council on American–Islamic Relations koji su Pharesa nazvali „zagovornikom teorija zavjere“.
 Obistine li se previđanja i bude li gospodin Phares kreirao Trumpovu politiku prema Bliskom istoku onda se na osnovu njegovih do sada izrečenih stavova može naslutiti ako ne čitava strategija tih odnosa onda neki njeni obrisi. Tako je Phares tokom kampanje bio jedan od rijetkih koji su podržali Trumpove stavove protiv imigracije u SAD. Tokom kampanje je iznio jasan stav da se SAD neće protiviti samo ISIL-u nego i režimu Bashara al Asada i Hezbullahu.
Nakon izbora Trumpa najavio je da će jedna od prvih mjera Trumpove administracije biti stavljanje organizacije Muslimanske braće na listu terorističkih organizacija. Trumpova vizija rješenja sirijske krize će počivati na porazu terorista (iako nije jasno ko će se od opozicionih frakcija naći na toj listi, što i jeste osnova sukoba na relaciji SAD- Rusija) kako bi se stvorio balans snaga između režima Bashara al Asada i opozicije, a nakon toga neka vrsta političkog kompromisa.
I posljednja najava je da će se Trumpova Amerika više involvirati u svih pet bliskoistočnih ratova. Sve skupa, ništa manje razrađena vizija rješenja nagomilanih problema od onih koje je iznosio njegov šef. Ali dok mačak ne izađe iz vreće, a i to će se desiti vrlo brzo, možemo samo nagađati šta nas očekuje.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.


Avaz o posjeti Briselu


Brisel: Posjeta reisu-l-uleme institucijama EU


Delegacija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini predvođena reisu-l-ulemom Husein-ef. Kavazovićem boravi u dvodnevnoj posjeti institucijama Europske unije u Briselu
Pored reisu-l-uleme u delegaciji Islamske zajednice su Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu, Senaid-ef. Kobilica, glavni imam IZB u Norveškoj, dr. Dževada Šuško, direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, mr. Muhamed Jugo i mr. Muhamed Fazlović, stručni saradnici u Upravi za vanjske poslove Rijaseta i Muhamed Jusić.

Delegacija Islamske zajednice će se u narednih dva dana sastati sa zvaničnicima Europske unije i razgovarati o unapređenju odnosa između Islamske zajednice i različitih tijela EU. Pored predstavljanja Islamske zajednice, glavna tema razgovara sa visokim zvaničnicima EU bit će institucionalizacija islama u zemljama Europe.
Izvor: Preporod

Susreti delegacije Islamske zajednice sa zvaničnicima institucija EU


Danas je delegacija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini predvođena reisu-l-ulemom Husein-ef. Kavazovićem nastavila zakazane susrete sa zvaničnicima  institucija Europske unije u Briselu
Delegacija je imala susret sa gospodinom Gilles De Kerchoveom, koordinatorom za borbu protiv terorizma i ambasadorom Johnom Gatt Rutterom, susret sa gospođom Angleinom Eichhorst, direktoricom Europske službe za spoljne poslove (EEAS) i sa gospodinom Denisom de Jongom, predsjednikom intergupe Europskog parlamenta za slobodu religije ili vjerovanja i religijsku toleranciju (FoRB)
Pored reisu-l-uleme u delegaciji Islamske zajednice su Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu, Senaid-ef. Kobilica, glavni imam IZB u Norveškoj, dr. Dževada Šuško, direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, mr. Muhamed Jugo i mr. Muhamed Fazlović, stručni saradnici u Upravi za vanjske poslove Rijaseta i Muhamed Jusić.


Predstavnici IZB Belgije sa reisu-l-ulemom


U ponedjeljak navečer, 14. novembra ove godine, predstavnici Islamske zajednice Bošnjaka u Belgiji predvođeni glavnim imamom Bakir-ef. Halilovićem u Briselu su upriličili večeru za delegaciju Islamske zajednice u BiH na čelu sa reisu-l-ulemom Husein-ef. Kavazovićem.
Reisu-l-ulema se interesirao za stanje i rad džemata Islamske zajednice Bošnjaka u Belgiji o čemu su ga predstavnici džematskih odbora, imami i aktivisti upoznali. Razgovarano je i o izazovima s kojima se u svakodnevnom životu susreću naši ljudi, a direktor Uprave za vanjske poslove Rijaseta Razim-ef. Čolić upoznao prisutne sa planovima i aktivnostima Ureda za dijasporu koji djeluje u okviru Uprave.
Reisu-l-ulema je okupljenim Bošnjacima poručio  kako je veoma važno da čuvaju svoj identitet, svoju vezu sa Islamskom zajednicom, da nauče jezik zemlje u kojoj borave i poštuju njene zakone, te da se posebno posvete obrazovanju i šklolovanju svoje djece.

Izvor: Preporod

10.11.16

Tuzla: Seminar o imamskom pozivu


U organizaciji Udruženja Ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u srijedu 9. novembra ove godine u Tuzli je održan seminar pod nazivom Imamski poziv, vjerski radikalizam i nasilni ekstremizam.
Seminar je organiziran za imame s područja Muftijstva tuzlanskog. Uz njih i glavne imame, seminaru su prisustvovali i Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski, i Mensur-ef. Pašalić, predsjednik Glavnog odbora Udruženja Ilmijje.
U toku seminara izloženo je pet različitih referata. Predavači su bili: Mustafa-ef. Spahić, Aljo-ef. Cikotić, Muhamed-ef. Jusić, dr. Ferid-ef. Dautović i hafiz dr. Mevludin Dizdarević.
Na početku rada uvodne informacije o ovome projektu dao je Mensur-ef. Pašalić, predsjednik Glavnog odbora Udruženja Ilmijje. Naglasio je da je seminar nastavak Ilmijinih projekata Ummet danas i Bosna danas, i da se organizira pod visokim pokroviteljstvom reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića i uz podršku Misije OSCE-a u BiH.
Riječi dobrodošlice i čestitke za organiziranje današnjeg susreta uputio je i muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović. Istakao je da je ovo dobra prilika da se teorijski dodatno upoznamo s ovim fenomenom. Zahvalivši se imamima na njihovoj postojanosti u čuvanju islama i institucionalnosti Islamske zajednice u BiH pozvao ih je i na čuvanje naše islamske bosanskohercegovačke tradicije. Podsjetio je da to nije lahko, ali da je tokom povijesti bilo i drugih velikih izazova kojima smo se, uz Allahovu pomoć, uspijevali adekvatno oduprijeti.
Izvor: RTV BIR


6.11.16

Donald Trump i trijumf antiintelektualizma

Mediji, političari, akademska zajednica i svi drugi moraju prestati podilaziti masama i trčati za profitom, a to je žrtva na koju niko nije spreman.

Točak civilizacijskoga napretka lako se može zakotrljati unazad, piše autor: EPA

Piše: Muhamed Jusić (Al Jazeera)

Sama nominacija Donalda Trumpa kao kandidata Republikanske stranke za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država je znak trijumfa antiintelektualizma, koji se, ne samo u Americi, kao globalnom trendsetteru, nego i svijetu, već dugo promovira i njeguje u javnom diskursu.
Njegova eventualna pobjeda na predstojećim predsjedničkim izborima, osim što bi svijet, zbog njegovih do sada izrečenih stavova o otvorenim globalnim pitanjima, uvela u period opće neizvjesnosti, sigurno bi bila i prekretnica u globalnoj dominaciji populizma posebne vrste.
Trump je zvijezda realitija, brendinga, rebrendinga, kulture skandala, privlačenja pažnje i svih drugih tehnika manipulacije masama, koje on sada vješto koristi da javnost, naviklu na te tehnike, okrene u svoju koristi i da na taj način preuzme najutjecajniju političku poziciju u svijetu.
Bilo je nerealno očekivati da trend srozavanja obrazovnog sistema i forsiranja zaglupljujućih sadržaja neće ozbiljno odraziti na svijet u kojem živimo. Ta slika svijeta - o tome kako će obrazovane elite voditi svijet i gurati točak civilizacije naprijed, pa makar mase i ne bile prosvijećene i makar ostajale uljuljane u svom izmišljenom svijetu neukosti i jeftine zabave, sada je ozbiljno poljuljana.
'Prosvijetljene elite'
U svijetu u kojem vladaju nominalni principi demokratije realno je da vlada većina. Ako je on neprosvijećena, sigurno će naći načina da svijet oblikuje prema svojoj volji. Njihovi stavovi, prioriteti i vizija svijeta će kroz izbore vrlo brzo postati politička i društvena realnost, kojoj će se svi morati prilagoditi.
One "prosvijetljene elite", koje su se u svojim salonima zgražavale nad primitivizmom masa, sada se čude što te mase ne dijele njihove vrijednosti i što im biraju političke predstavnike s kojima se te mase mogu poistovijetiti, a ne prepoznaju veličinu i briljantnost elita. Trijumf neznanja, površnosti i populizma je pojava koja poprima globalni karakter i postaje vidljiva u skoro svim društvima svijeta.
Jednostavno je teško ne primijetiti kako postoji rastući trend uspona antiintelektualizma u svijetu. Obrazovanje, ali i sama nauka, umjetnost i žeđ za spoznajom više nisu na cijeni. Njih sve više zamjenjuje zabava, kao jedini predmet zanimanja, ignorancija, „sveznalost“ i samodovoljnost te namjerna glupost i svjesno projektirano zaglupljivanje masa.
U Sjedinjenim Američkim Državama, kao lideru postmodernog svijeta i onima koji već decenijama svijetu nameću trendove, ovaj proces je, prema nekim autorima, samo otišao najdalje. Susan Jacoby, autorica knjige "The Age of American Unreason", u tekstu objavljenom u The Washington Postu napisala je: "Definicija gluposti, da parafraziram pokojnog senatora Daniela Patricka Moynihana, postepeno se nekoliko decenija snižavala, i to kombinacijom do sada neodoljivih sila. Te sile podrazumijevaju trijumf kulture videa nad onom štampanom, raskol između američkog uspona nivoa formalne edukacije i pada njihovog općeg poimanja osnova geografije, prirodnih nauka i historije te fuzije antiracionalizma s antiintelektualizmom."
Kult neznanja je uvijek postojao
I uistinu postoji duga tradicija antiintelektualizma u Americi, čak daleko duža nego što je to slučaj u drugi zapadnim zemljama. Dobitnik Pulitzerove nagrade iz 1964. godine Richard Hofstadter u tom djelu je opisao kako su postavljeni temelji antielitizma, antiracionalizma i antinaučnog sentimenta u američkom društvu i kako su postali sastavni dio njihovog političkog i društvenog tkiva.
Tako on u knjizi "Anti-Intellectualism in American Life," za koju je i dobio prestižnu nagradu, piše: "Postoji kult neznanja u SAD-u, i oduvijek ga je bilo. Nit antiintelektualizma se oduvijek provlačila kroz mustru našeg političkog i kulturnog života, hranjena pogrešnim stavom da demokratija znači da moje neznanje vrijedi kao i tvoje neznanje."
Mark Bauerleinu u svojoj knjizi "The Dumbest Generation" otkriva kako se čitava generacija mladih zaglupljuje njihovom averzijom prema čitanju ičega vrijednog (supstantnog) i njihovom ovisnošću o digitalnom "s..nju" na društvenim medijima. Novinar Charles Pierce, autor knjige "Idiot America", nudi drugačiju perspektivu istog problema kada piše: "Uspon današnje idiotske Amerike predstavlja - a čemu je konačan cilj postizanje profita, ali da cinizam bude veći, i političke prednosti u borbi za vlast - posljedicu prestanka postojanja konsenzusa oko toga da je stjecanje znanja dobro. Ono, također, predstavlja pobjedu stava prema kojem najmanje trebamo vjerovati ljudima koji najbolje znaju o čemu govore. U vremenu novih medija, svako je ekspert."
"Postoji perverzna sumnjičavost prema pravima, privilegijama, znanju i specijalizaciji", kaže Catherine Liu, autorica "American Idyll: Academic Antielitism as Cultural Critique". Ova profesorica studija filma i medija sa Univerziteta u Californiji tvrdi kao se misija univerziteta promijenila: "Mi više ne educiramo ljude. Mi ih obučavamo da nađu posao."
Pametniji popušta, a budale vladaju
Ali, nije to tako samo u Americi. Kao i u mnogo čemu drugome, Amerika je samo malo ispred ostatka svijeta. Zašto bi bilo čudno da se i kod nas, nastave li mediji s promocijom sadržaja kakve imamo sada, s emitiranjem realitija čak i na javnim servisima, kao kandidat na predsjedničkim izborima pojavi Zmaj od Šipova ili neko njemu sličan?
Polahko, ali sigurno trend antiintelektualizma i projektirane zaglupljenosti masa se širi svijetom, koji je barem u jednom periodu svoje historije prošao period prosvjetiteljstva. Onaj koji nije već dugo tavori u neslobodnim i diktatorskim državama, kojim vladaju silom nametnute političke elite.
Ljudi su, čini se, bili pretjerano sigurni u sebe i svoja društva i u to da se točak civilizacije uvijek mora kretati naprijed. To je krajnje neutemeljena pretpostavka. Historija nas uči da to nije tako i da se točak civilizacijskoga napretka lahko može zakotrljati unazad.
Kažu da je George Carlin rekao da nikada ne treba potcijeniti opasnost budala u velikim skupinama. Zato su danas ideje prosvjetiteljstva, rada s ljudima i edukacije masa ponovo tako aktuelne. Ali, da bi se tim putem krenulo, mediji, političari, akademska zajednica i svi drugi moraju prestati podilaziti masama i trčati za profitom, a to je žrtva na koju niko nije spreman. Do tada će pametniji popuštati, a budale vladati.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera


30.10.16

BIRN Joins Countering Violent Extremism Panel


Source: BIRN
Balkan Investigative Reporting Network Bosnia and Herzegovina (BIRN BiH) editor Denis Dzidic took part in a panel discussion on methods of countering violent extremism online.
BIRN BiH Denis Dzidic took part in a panel discussion entitled ‘Countering violent extremism online and protection of the right to freedom of speech’ on Friday at the Sarajevo Bristol Hotel, as part of the second annual Bosnian Forum on Internet Management.
The panelists discussed terrorist propaganda and threat of social media being used to radicalise young people.
Dzidic said that it is vital for media, when reporting on violent extremism, to be wary of sensationalism, but also added that state institutions should be more open towards journalists.
"What we are seeing in Bosnia today is that the system is confusing and the way they communicate with journalists is also confusing, so whenever an incident happens, you have on one side institutions that do not want to give any information and even when they do, often different levels give different statements, which leads to sensational headlines," he said.
Mario Janacek from the Security Ministry said that Bosnia and Herzegovina was looking for a systematic solution for preventing abuse of the internet for terrorist purposes or any other types of propaganda and hate speech.
Janacek said that terrorists had moved ahead in terms of using internet platforms, adding that they invested in marketing more than individual corporations.
“What we currently see in European practices is not promising. It does not look like it might offer any results in terms of removing such material from the internet. It is mainly focused on a certain type of censorship. According to practices applied in most of the countries, such materials are removed without too much thinking about the consequences. In some European countries, police block such content even without court warrants, so we are also considering such possibilities,” Janacek said.
Analyst and theologian Muhamed Jusic spoke about violent extremism justified by religion, primarily the practice of the so-called Islamic State, as well as giving an analysis of content published and quickly spread on social networks.
“The internet is not a key factor in radicalisation, which has to go through personal contacts and happen inside smaller circles. There must be someone whom you trust when you speak to them. However, the internet has a great importance in reinforcing those stances and additionally persuading yourself that what someone told you during a closed meeting was true,” Jusic said.

The participants at the panel discussion also discussed projects aimed at creating positive narratives via the network of ‘Super Citizens’, who are fighting against hate speech, as well as the role of the media in reporting on radicalisation and terrorism.

25.10.16

Seminar: Imamski poziv, vjerski radikalizam i nasilni ekstremizam

Autor: Edin Spahić (Preporod
U organizaciji Udruženja ilmijje IZ-e u BiH, a pod visokim pokroviteljstvom Reisul-uleme Husein ef. Kavazovića i uz potporu OSCE BiH, u ponedjeljak 24. oktobra tekuće 2016. godine u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, održan je cjelodnevni seminar za imame Sarajevskog muftijstva pod nazivom „Imamski poziv, vjerski radikalizam i nasilni ekstremizam!“
Seminar je organiziran s ciljem edukacije, podrške i jačanja časne misije imama, kako je u pozdravnoj riječi i pojasnio predsjednik OO ilmijje Sarajevo Ešref ef. Alibegović, što je prema njegovim riječima stalna zadaća ilmijje. Dobrodošlicu velikom broju imama sa područja svih medžlisa sarajevskog muftijstva uputio je i muftija sarajevski dr. Enes ef. Ljevaković, koji je pozdravio ideju ilmijje i njihovo nastojanje na permanentnoj edukaciji svoga članstva, kojem je prema riječima muftije zasigurno potrebna pomoć u njihovom radu u džematima, koji su inače, a pogotovo u posljednje vrijeme na udaru i naletu raznih interesnih skupina i njihovih različitih ciljeva.

Svoju radost zbog ovog impozantnog skupa i povoda iskazao je i predsjednik Udruženja ilmijje Mensur ef. Pašalić, koji je naglasio kako su ovakvi seminari održani u Bihaću i Banja Luci, gdje su također zabilježene dobre reakcije. Prvo predavanje je održao prof. Mustafa Spahić koji je na vrlo zanimljiv način govorio o temi „Poziv imama i izazovi vremena/ vrijeme fesada i raskoli u džematu“. Drugo predavanje je održao dr. Ferid ef. Dautović koji je govorio o „Imametu i čuvanju džemata kroz kur'anske pouke“. Mr. Aljo ef. Cikotić je elaborirao temu „Živjeti vjeru – čuvanje emaneta i Poslanikova naslijeđa“, dok je dr. Mevludin Dizdarević na vrlo vispren način predstavio temu „Ko i kako govori u ime islama?“ Ovaj seminar je okončan izlaganjem koje je izazvalo najviše reakcija i zanimanja učesnika, a predavač je bio Muhamed Jusić koji je govorio o temi „Muslimanski sukobi i frakcionaštvo – korijeni i kontekstualizacija“. Seminar je okončan raspravom učesnika i evaluacijom, nakon čega je muftija sarajevski dr. Enes ef. Ljevaković proučio dovu.

22.10.16

Muhamed Jusić: Knjiga o najosjetljivijoj temi današnjice

ZAŠTITITI MLADE OD EKSTREMIZMA NA INTERNETU




Izvor:  S.M.  BHTR
U borbu protiv nasilnog ekstremizma na internetu, neophodno je u dijalog uključiti širu društvenu zajednicu u Bosni i Hercegovini, ali je i edukovati, ocijenili su učesnici Foruma o upravljanju internetom “Bh. internet: Otvoren i siguran?”, koji održan danas u Sarajevu.
Rukovodilac projekta za borbu protiv nasilnog ekstremizma pri Misiji OSCE-a u našoj zemlji Selma Zeković, izjavila je da Bosna i Hercegovina još nema adekvatan odgovor, iako postoje određene zakonske osnove.
“Što se tiče interneta, odnosno blokiranja određenih sadržaja koji podstiču na nasilje, takvi sadržaji ne podliježu zaštiti slobode izražavanja i od njih se mora zaštititi društvo”, istakla je Zeković na skupu, koji su organizovali Regulatorna agencija za komunikacije i Fondacija “Jedan svijet – platforma”.
Prema njenim riječima, OSCE je došao do saznanja da na lokalnom nivou ljudi uopšte nisu upoznati o tome šta je problem i na koji način se tu može odgovoriti, tako da ova međunarodna organizacija, zajedno sa Ministarstvom sigurnosti, RAK-om i pravosudnim institucijama, nastoji da razvije jasniji sistem.
“Svi mi, iz svojih persektiva, treba da pružimo kontranarativ, moramo pružati pozitivne priče i boriti se protiv nasilnog ekstremizma. Što je najbitnije, najranjiviji slojevi društva u Bosni i Hercegovini su i najpodložniji takvoj propagandi, tako da ih moramo zaštititi”, istakla je Zekovićeva, dodavši da mladi, a nezaposleni ljudi, spadaju u kategoriju najranjivijih.
Teolog i analitičar Muhamed Jusić naveo je da su istraživanja pokazala da internet nije ključni faktor u procesu radikalizacije, ali da se pokazao kao vrlo bitan faktor u njegovom osnaživanju.
“Da bismo imali radikalizaciju, moramo imati lični kontakt, manje grupe i to mora biti neko okruženje u kom ljudi grade socijalne veze”, pojasnio je Jusić.

RAK prati međunarodnu legislativu
Prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini je bilo nekoliko internet portala koji su širili takvu ideologiju, a problem njihovog zatvaranja je bio u tome što u velikom broju slučajeva nisu registrovani u Bosni i Hercegovini.
On je naglasio da mora postojati globalna inicijativa da bi se takvi portali uklonili, te da cijeli svijet pokušava da nađe tu mjeru između slobode izražavanja i nekog pokušaja da se publika zaštiti od stavova koji pozivaju i opravdavaju nasilje.
Predstavnik RAK-a Emir Povlakić naveo je da Agencija izdaje dozvole internet servis provajderima, te da prati svu međunarodnu legislativu kada je riječ o nasilnom ekstremizmu.
“Odgovor na ovo pitanje zahtijeva angažovanje šire društvene zajednice, uključujući nevladin sektor, druga ministarstva, civilno društvo i akademsku, te tehničku zajednicu, da bi se svi zajedno borili protiv problema”, istaknuo je Povlakić.
Prema njegovim riječima, Agencija se trudi da omogući nesmetan razvoj informaciono-tehnoloških usluga, na način da svima omogući pristup i da svi imaju jednaka prava na internet.
Direktorica Fondacije Valentina Pelicer smatra da se bez edukacije šire društvene zajednice i bez pristupa internetu, ne može preuzeti kontrola nad tehnologijom.
Na Forumu će biti još dva panela – “Univerzalni pristup – da li smo svi jednaki/e?” i “Ljudska prava i biznis u internet ekonomiji Bosne i Hercegovine.

Današnji događaj je organizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovinei, uz podršku Misije OSCE-a u našoj zemlji.

Borba protiv terorizma / Jezik mržnje na internetu od sada pod lupom


Izvor: BIRN- Balkanska istraživačka mreža/ Radio Sarajevo
Monitoring jezika mržnje na internetu i pozivanja na nasilje, kao i prevencija te priprema za brz odgovor prilikom napada su fokusi Akcionog plana za realizaciju Strategije za borbu protiv terorizma kojeg je usvojilo Vijeće ministara.
Akcioni plan za provođenje Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma, između ostalog, baviće se spregom terorizma sa drugim kriminalnim pojavama poput finansiranja terorizma i pranjem novca, organizovanog kriminala i korupcije.
Kako su Balkanskoj istraživačkoj mreži u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) naveli u Ministarstvu sigurnosti, poseban izazov s kojim se treba suočiti je rano detektovanje budućih terorističkih aktivnosti koje imaju za cilj promovisanje nasilja.
“Bitno je istaći da usvajanje Akcionog plana dolazi u vremenu kada se na globalnom nivou intenziviraju sigurnosni izazovi, poput stranih terorističkih boraca, nasilnog ekstremizma, zločina i govora mržnje, te zloupotrebe interneta u terorističke svrhe, te je stoga u ovom dokumentu poseban akcenat dat na izazove nove dinamike terorizma i s terorizmom povezanih pojava”, naglašavaju u Ministarstvu.
Od značajnih aktivnosti, Akcionim planom su obuhvaćeni prevencija usmjerena kasprečavanju pojedinaca i grupa da odaberu nasilni ekstremizam i terorizam kao sredstvo za postizanje ciljeva, ali i zaštita od napada. Akcioni plan također predviđa istrage i krivični progon, te odgovor i reakciju na terorističke napade.
Teolog i analitičar Muhamed Jusić navodi da uz dobru Strategiju i Akcioni plan za borbu protiv nasilnog ekstremizma mora postojati i realizacija, kako sve ne bi ostalo mrtvo slovo na papiru.
“Vidio sam Strategiju i jako je dobra, zato što je po prvi put uključila preventivni segment djelovanja, a ne samo sigurnosni pristup i bavljenje posljedicama. Međutim, pravo pitanje, a to je i stvar realizacije Akcionog plana, jeste da li će biti sluha i sredstava da se to ili bar dio toga provede. Do sada, ono što je rađeno na prevenciji bilo je uz eventualnu podršku ili čak nakon incijative neke od međunarodnih organizacija i vlada. Možda možemo i dalje računati na međunarodnu podršku, ali ne možemo čitav taj proces prepustiti međunarodnim organizacijama i vladama”, ističe Jusić.
Strategija, prema riječima Jusića, podrazumijeva i uključenje lokalne i akademske zajednice, ali i vjerskih zajednica, ali da bi se svi ti potencijali stavili u neki cilj, moraju postojati i kapaciteti unutar Ministarstva sigurnosti.
Jusić zaključuje kako je najgore što se može desiti je neki incident o kojem će svi “usplahireno pričati dva ili tri dana”, nakon čega će sve biti zaboravljeno.
Vijeće ministara u julu prošle godine je usvojilo Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma za period do 2020. godine

19.10.16

Kako će ISIL objasniti pad grada iz proročanstva

Pad Dabiqa će biti težak udarac ISIL-ovoj ideologiji jer će svojim sljedbenicima morati objasniti zašto se nije obistinilo ono što su im obećali.
Borci sirijske opozicije, uz pomoć Turske, preuzeli su kontrolu nad sjevernim sirijskim gradom Dabiq koji je bio u rukama oružane grupe ISIL (Reuters)
Piše: Muhamed Jusić (Al Jazeera)

Danas su svjetske agencije izvijestile kako su sirijske pobunjeničke snage koje imaju podršku Turske preuzele grad Dabiq od pripadnika organizacije Islamske države (ISIL-a).
Dabiq je malo selo u provinciji Halep i nema nikakav strateški značaj ali je njegov pad ozbiljan udarac za ISIL-ovu ideologiju i njihov mobilizirajući narativ i viziju svijeta. Sve ovo vrijeme ideolozi ISIL-a su tvrdili kako je ono što se dešava u Siriji i Iraku ustvari realizacija proročanstva koje je izrekao Poslanik Muhamed (a.s.) o tome šta će se dešavati pred sami Sudnji dan.
Po toj interpretaciji stvarnosti oni su samo provodili volju Božiju i samim time sve što su radili je moralo biti ispravno. Njihovi sljedbenici su bili uvjereni da je na njima da rade ono što vjeruju da im je Bog naredio kako bi se ostvario Božiji plan, a On će se pobrinuti da stvari odvijaju prema Njegovoj volji. Tako je jedno malo selo preko noći dobilo značaj koji mu po njegovoj veličini nikada ne bi pripadao.
Božiji znak
Kada je u avgustu 2014. godine ISIL zauzeo Dabiq čitavu svoju propagandnu mašineriju upregnuo je kako bi pokazao da je zauzimanje tog malog sela za koje su žrtvovali za vojne stratege neopravdano mnogo ljudstva ustvari znak od Boga. U islamskoj eshatologiji postoji predaja o tome kako će se baš u tom mjestu, po kojem je ISIL nazvao i svoj časopis na engleskom jeziku, odigrati ključna bitka između muslimana i Bizantijaca kao oličenja kršćanskih i zapadnih sila. Ta bitka u islamskoj tradiciji poznata kao melahim je ekvivalent judeokršćanskom učenju o armagedonu ili konačnoj bici između dobra i zla koja će biti uvod u kraj svijeta.
Imam Muslim bilježi hadis (predaju od Poslanika) u kojem se navodi kako je Muhamed (a.s.) rekao: "Neće nastupiti Smak svijeta dok Bizantijci ne dođu u mjesto Al-Ea'mak ili Dabiq. U susret njima će krenuti vojska iz Medine koja će biti najbolja vojska u to vrijeme.
Kada se poredaju u vojne redove, Bizantijci će reći: 'Pustite nas i one koji su se sa naše vjere probratili u vašu da se borimo.'
Muslimani će odgovoriti: 'Ne, tako nam Boga nećemo ostaviti našu braću da se vi borite protiv njih! „ U nastavku predaje se navodi kako će nastupiti bitka u kojoj će se povući trećina muslimanske vojske. Njima, kaže hadis, Bog neće nikada oprostiti. Druga trećina će izginuti, a treća će pobijediti. Oni neće biti iskušani smutnjom i osvojit će Konstantinopol“.
Neispunjeno proročanstvo
Prema literaturi koju ISIL distribuira ovo proročanstvo se nije obistinilo kada su Osmanlije zauzele Konstantinopol jer osmanlijska vojska nije bila vojska dovoljno dobrih muslimana. Po njima, osvajanje Dabiqa je bio znak da je došlo vrijeme da se ti događaji obistine i da će njihova vojska uskoro zauzeti Istanbul, a zatim kako se navodi u dugim predajama i Rim.
Značaj koji je ISIL dao Dabiqu otkriva mnogo o tome kako se konstruiše ISIL-ov narativ. Ideolozi ISIL-a i njima sličnih pokreta su na osnovama islamske tradicije, historijskih modela življenja islama i tadašnjih pravnih rješenja, ali izvađenih iz konteksta i bez dosljednog razumijevanja, razvili kvazivjersku argumentaciju koja se možda najbolje može nazvati pseudoteologijom koja se bez ikakvog obzira i na silu pokušava pretočiti u novu realnost.
Ona počiva na hiperreligioznosti njegovih fanatiziranih sljedbenika koji islamsko učenje zloupotrebljavaju kako bi ostvarili svoje ideološke i političke ciljeve. Njihovo poimanje realnosti počiva na crno - bijeloj matrici, zato njihovi sljedbenici prihvataju samo argumentaciju niskog nivoa kompleksnosti koja se uklapa u njihovu sliku svijeta. Ta njihova „rješenja“ nagomilanih problema muslimanskog svijeta ali i njihovo razumijevanje vjere, islamske tradicije i pravnih propisa je toliko simplistički postavljeno da se slabo obrazovanim, neiskusnim i na površnost naviklim ljudima čine očitim i uvjerljivim.
Dešavanja pred Smak svijeta
Taj narativ ne počiva na argumentima logike i realnosti nego na emocijama i osjećaju „hitnosti“ koji zahtijeva da se reaguje odmah i bez razmišljanja o posljedicama i ishodu. Ako nas Bog vodi onda On brine o ishodu, a On je sve isplanirao i mi se svojim postupcima samo trebamo u Njegovu volju uklopiti.
Ali narativ koji se razvio oko malog sela Dabiq je otkrio još jednu jako bitnu komponentu ISIL-ove ideologije. Naime, insistiranje na apokaliptičnom tumačenu svijeta kroz muslimansku eshatologiju je postao sastavni dio ISIL-ove vizije svijeta.
U islamskoj tradiciji, kao i u tradicijama drugih religija, jako je puno predaja o tome šta će se dešavati pred sami Smak svijeta. U islamskoj tradiciji najveći dio tih predaja ne dolazi iz Kur`ana nego iz hadisa ili izreka koje se pripisuju Poslaniku (a.s.), a od kojih velik broj njih nije vjerodostojan jer ne prolazi davno uspostavljenu metodologiju provjere vjerodostojnosti predaja.
Ali i među vjerodostojnim hadisima ima jako puno predaja o tome što će se dešavati u ahirizemanu ili kraju vremena. Muslimani su u te predaje vjerovali kao nešto što će doći i što je domen metafizičkih (ar. gajb) predaja čija konačna istina je samo kod Boga. Muslimani vjeruju da niko osim Boga ne zna kada će se desiti Sudnji dan i da ga niko ne može ni ubrzati niti odgoditi.
Međutim, ISIL-ovi ideolozi su te predaje počeli tumačiti kako bi kroz njih razumijevali konfuzni svijet koji ih okružuje. Oni su počeli donositi političke odluke, izvoditi vojne operacije i praviti strategiju djelovanja kroz prizmu islamskog učenja o kraju svijeta ili onome što se u toj tradiciji naziva kao predznaci Sudnjeg dana (ešratu-sa`a).
Izmišljeni hadisi
Na taj način oni nisu samo opravdavali svoje iracionalne postupke i odluke nego su kod sljedbenika gradili neku vrstu mesijanskog osjećaja koji im je stvarao predodžbu o tome kako žive u nenormalnim vremenima kraja svijeta u kojima zakoni „normalnosti“ više ne važe.
Neke sekte i politički pokreti u historiji islama su se na sličan način poigravali sa vjerskim učenjima, neki su čak i izmišljali hadise kako bi opravdali svoje političke stavove ili sebi objasnili društvena previranja koja su se dešavala. Međutim, u glavnim tokovima islamske misli takvo razumijevanje vjere nikada nije bilo zvanično prihvaćeno.
Pad Dabiqa će biti težak udarac ISIL-ovoj ideologiji jer će svojim sljedbenicima morati objasniti zašto se nije obistinilo ono što su im obećali. Oni su već počeli sa pripremanjem svojih sljedbenika za ovaj dan.
Časopis Dabiq su već prestali izdavati pod tim imenom. Novi časopis se zove Rumiyah i postepeno priprema simpatizere ISIL-a na moguće gubljenje teritorije i odgađanje sudnjeg dana. Prije nekoliko dana ISIL-ova novina En-Neb`a je objavila tekst o tome kako trenutne bitke za Dabiq nisu one o kojima je Poslanik govorio jer se nisu stvorile okolnosti da se to predskazanje obistini.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera



11.10.16

S kojim ciljem je formirana proruska Balkanska kozačka vojska

Putinovi balkanski vazali
S kojim ciljem je formirana proruska Balkanska kozačka vojska


Piše: Muhamed Jusić (Preporod)

Malo je pažnje u bh. medijima privuklo nedavno formiranje Balkanske kozačke vojske u crnogorskom Kotoru. Imajući u vidu svu osjetljivost odnosa na Balkanu, agresivnu antizapadnu i anti-NATO politiku svetosavskog panslavenstva koju promoviše Putinova Rusija i fanatične stavove koje sljedbenici kozačke ideologije zagovaraju ovaj događaj bi trebao dobiti više pažnje i ne bi smio biti zanemaren kao tek još jedan kulturni događaj kakvim se predstavlja.
Prema pisanju Ruskog međunarodnog medijskog servisa Sputnjika u Kotoru su 13.9.2016. nakon liturgije i obilaska mjesta gde je početkom 19. vijeka bio ruski konzulat svečano postrojeni Kozaci i „Noćni vukovi“. Nakon postrojavanja ova uniformisana skupina je ušla u riznicu Srpske pravoslavne crkve, gde ih je pozdravio domaćin, arhijerejski namjesnik bokokotorski protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić.
A poslije svečanog, radni dio „kozačkog kruga“ počeo je predavanjem raporta atamanu Viktoru Vladimiroviču Zaplatinu, nakon čega je zastavni vod svečano unio zastave Rusije, Crne Gore i Srbije, koje su kasnije postavljene uz zastave drugih balkanskih zemalja, prenosi portal „IN4s“.
Za vrhovnog atamana Balkanske kozačke vojske jednoglasno je izabran kozački general Viktor Vladimirovič Zaplatin. On je pozdravio prisutne, kazavši da je predstavnik Ruske Federacije koji već 16 godina radi u Srbiji.
„Ako se uspavamo, nećemo postići mir. Rat se dešava. On ne mora biti vođen. Mnogo smo izginuli u prošlim ratovima. Rusija je mnogo izgubila, ali niko nije mogao pretpostaviti da će na teritoriji bivšeg SSSR-a doći do rata među braćom — Rusima i Ukrajincima. Srbi nikad neće biti naši neprijatelji“, poručio je između ostalog Zaplatin.
Kozački pukovnik (ataman Crne Gore) Slobodan Pejović, koji je izabran za zamjenika vrhovnog atamana Balkanske kozačke vojske, podsjetio je na veze sa ruskim narodom, posebno u posljednjih 300 godina. On je podsjetio na rusku pomoć u oslobađanju Jugoslavije i cijele Evrope od Hitlera, pomoć Crnoj Gori nakon zemljotresa 1979. godine. Podsjetio je i na ruske investicije i brojne turiste koji dolaze iz ove zemlje. Pejović je osudio stav zvanične crnogorske politike koja se kreće ka učlanjenju države u NATO, nazvaši ovu organizaciju NATO kavezom.
„U našem narodu je poznato da će Boka Kotorska i aerodrom u Nikšiću postati NATO baze. Nećemo u NATO kavez koji nas je mučki ubijao od Subotice do Murina“, poručio je između ostalog Pejović.
Kozački pukovnik - glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković prenio je poruku Kozačke organizacije Ruske Federacije, pozivajući na izbjegavanje podjela i okupljanje oko Srpske pravoslavne crkve: „Najveća naša snaga i najveća naša vojska je na nebu. To su svi naši svetitelji i svi naši mučenici koji su živote dali za naš narod, za naše pravoslavno biće. Kozaci su Hristovi ratnici”.
Skupu je prisustvovao predsjednik Bratstva pravoslavne omladine Miajlo Backović, a Kozački krug pozdravili su i Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić potpredsjednik boračke organizacije Republike Srpske i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao bivši ratnik iz Republike Srpske.
Nova strategija
Ove igre su daleko od pukog folklora i nostalgičnih igara i sama činjenica da su predstavnici iz BiH bili prisutni i da ova organizacija djeluje i kod nas je dovoljan razlog za zabrinutost i u našoj zemlji. Osim što ovakva postrojavanja militanata u ionako nacionalistički nabijenom Balkanu produbljuju strah i nepovjerenje, one su očito dio ozbiljne strategije Ruske Federacije koju ova država promoviše kako bi destabilizovala Balkan.
Danas sa sigurnošću možemo reći da je posthladnoratovski unipolarni svijet prošlost i da se krećemo ka policentičnom sistemu međunarodnih odnosa. Osnovnu ideju koja stoji iza novog svjetskog poretka u nastajanju možda je najbolje prije pet godina opisao Richard Haass, kada je te odnose nazvao „nepolarnim“. Uprkos nekim sličnostima sa multipolarnim svijetom kakav je postojao prije Prvog svjetskog rata, današnji centri moći nisu polovi u punom značenju riječi, kakvi su tada bile najveće države. „Izazovi državama danas dolaze `odozgo`, od regionalnih i globalnih organizacija, i `odozdo`, od raznih militantnih organizacija, ali i sa `strane` od različitih nevladinih organizacija (NGO) i korporacija“ . Ovakvo viđenje svijeta se još naziva i „policentrični svijet“.
Prema Oleksiiu Izhaku sa ukrajinskog National Institute for Strategic Studies (NISS) teško je poreći da su SAD, EU, Kina i Rusija polovi, ali je činjenica da oni nemaju apsolutni utjecaj. Korporacije, internacionalne organizacije, nevladine organizacije, religijske institucije, čak i nepriznate države, imaju značajan utjecaj i nerijetko i same pokušavaju postati novi polovi u novom svjetskom poretku. Stvar ja sada samo u tome koliko je koja država sposobna takve „igrače“ instalirati u zonama interesa i iskoristiti ih za promociju vlastitih interesa.
Taj novi svijet je utoliko više nepredvidiv jer se ne zna kako će se različiti i mnogi „igrači“ ponašati u svakoj od mogućih kriza. Ranije je svijet bio predvidiv. Znao se odnos moći svakog od polova, mogla se na svaku akciju predvidjeti reakcija koja je korespondirala sa snagom svake od sila. Danas je to skoro nemoguće i to je glavni izazov za globalnu sigurnost, ali ova nova pravila igre su nešto na šta se svi moraju naviknuti.
Upravo na ovoj novoj realnosti međunarodnih odnosa počiva ruska vanjska politika ne samo prema Istočnoj Evropi nego i njihova ukupna vizija svijeta. Ova teorija međunarodnih odnosa pa i sama terminologija je već našla svoje mjesto u zvaničnim dokumentima ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Naravno, Rusija vjeruje da se Zapad ovim metodama koristi već dugo, vrlo često navodeći tzv. Arapsko proljeće kao primjer, i oni su sada, prema stvaovima brojnih zvaničnika, samo prihvatili ta nova pravila igre. Dešavanja naroda, revolucije u bojama, sponzorirani mediji i nevladine organizacije i razne druge interesne skupine koje okreću javno mnijenje targetiranih država su sada postali način na koji Rusija djeluje u svijetu. To se nigdje ne osjeti više nego u njenom najbližem okruženju, u zemljama bivšeg SSSR-a i u Istočnoj Evropi.
Sve što se dešavalo u Ukrajini od spontanog narodnog nezadovoljstva, isceniranih referenduma, plebiscita i misterioznih paravojnih formacija koje su se pojavljivale niotkuda pa do aneksije Krima se uklapa u ovaj novi „modul operandi“ ruske vanjske politike. Pitanje je sada da li će Rusi stati na Ukrajini, ili će sada već razvijene kapacitete „novog oblika ratovanja“ prenijeti na druge države koje vide u svojoj zoni utjecaja. Jako je puno indikatora da hoće i da se tek trebamo početi navikavati na ruski policentrični svijet. A nas bi trebala zabrinuti informacija s početka teksta da su organizacije, ali i sami akteri koji su bili uključeni u stvaranje krize u Ukrajini, ali i u agresiji na BiH, danas ponovo aktivni u našem okruženju.
Danas Rusija ovim novim metodama djelovanja pokušava destabilizovati zemlje ne samo uz svoju granicu nego i one na Balkanu, pa čak i narušiti odnose u Evropi, ovo je čak otvoreno ustvrdio američki predsjednik Barack Obama, kako bi ojačala svoju poziciju i prije svega oslabila NATO.
Rusija je od Zapada naučila zanat i sada se tim tehnikama obilato koristi. Na nama je sada samo da shvatimo ovaj novi konfuzni policentrični svijet u kojem se ne znaju jasne linije razgraničenja i u kojima se ratuje svime, od vjere, preko kulture do ekonomije i da na osnovu toga razumijevamo događaje koji nam nerijetko promiču kao nebitni.
Danas se vojske zadnje pokreću i samo kada se sve druge mogućnosti iscrpe, ali taj novi rat nije ništa manje brutalan a u njemu obično najgore prolaze slabi i nespremni koji dozvole da budu igračke u rukama velikih. A takvih vazala na Balkanu nikada nije nedostajalo.
Izvor: Preporod