31.10.10

Izložba o organizaciji hadža

Nedaleko od Poslanikove, a.s., džamije u Medini u nanovo izgrađenom izložbenom prostoru, sve hadžije koje posjete ovaj grad, ovih dana, mogu posjetiti izložbu o organizaciji hadža. Na izložbi su postavljeni paviljoni skoro svih vladinih i nevladinih organizacija i institucjia koje, svaka na svoj način daje doprinos organizaciji nejvećeg skupa muslimana u svijetu. Samim pregledom organizacija i uvidom u njihove aktivnosti stiče se dojam o kako složenom projektu se radi. Pored Ministarstva hadža, Ministarstva zdravstva, različitih policijskih agencija svoje aktivnosti u organizaciji hadža i planove za budućnost predstavile su i brojne obrazovne institucje, među kojima je i Islamski univerzitet u Medini, te brojni instituti koji se bave izučavanjem i zaštitom historijskog naslijeđa Medine i Meke. Tako se tu, između ostalog, može vidjeti i maketa Medine od prije 80 godina sa brojni građevinama iz osmanskog perioda koje su nažalost porušene te maketa grada iz vremena Poslanika. a.s., sa svim značajnijim lokacijama iz rane historije islama.
Brojne državne agncije su izložile i planove za budućnost grada i organizacije hadža. Tako se može vidjeti i maketa novog aerodroma u Medini čija izgradnja je u toku.

20.10.10

Konferencija u Sarajevu: “ISLAMSKI UDŽBENICI I NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI U JUGOISTOČNOJ EVROPI”

Univerzitet u Beču, istraživačka jedinica Islamska vjerska pedagogija, i Univerzitet u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka, zajednički će održati međunarodnu konferenciju “Islamski udžbenici i nastavni planovi i programi u jugoistočnoj Evropi”, koja će se održati od 22. do 24. oktobra 2010. u Sarajevu.

Uporište
Evropske zemlje nalaze se u procesu dinamičnih promjena. Tim je procesom naročito zahvaćena jugoistočna Evropa. Evropskim ujedinjavanjem društva istočnoevropskih zemalja suočila su se s do sada, u njihovoj komunističkoj historiji, nepoznatim pitanjima i sukobima. Interesi Zapadne Evrope od početka su bili ekonomski orijentirani.
U procesu oblikovanja evropske budućnosti religijama do sada nije pridavana velika pažnja. Čini se da su religije bile potisnute na rub društva i da su bile jedva prisutne u javnom prostoru. U društvenoj stvarnosti, međutim, iza evropskih religija stoje ljudi koji svojim etičkim i političkim nadama i očekivanjima utječu na politiku svojih zemalja i svoje pristalice mobiliziraju za određene političke pozicije. Te se vjerske zajednice i njihove institucije globalno oblikuju i u poziciji su da djeluju širom svijeta. U Istočnoj Evropi različite religije, koje se nerijetko nalaze u konkurenciji jedne drugima, tragaju za novim poljima djelovanja i nastoje se povoljno pozicionirati u procesu novog oblikovanja društva. Brojnost i raznolikost religija ne predstavljaju izazov samo pojedincima, ljudima koji se svakodnevno susreću s različitim religijama, već i državama, koje iznova definiraju mjesto religije u svojim društvima i koje trebaju voditi računa o novoj religijskoj kulturi svojih građana. Sve to uzrokuje mnogostruke osnove za razne sukobe i tačke sporenja uočljive u političkom i ekonomskom životu.
S obzirom na raznolikost religija, da bi se izgradila zajednica okupljena oko istih vrijednosti, koja bi omogućila miroljubiv suživot na dobrobit svih, neophodne su međureligijske kompetencije u politici i ekonomiji. Evropa ne može izbjegavati probleme u vezi s religijama i očekivanjima svojih građana. Uzroci su, doduše, složeni, ali položaj islama u novoj Evropi izaziva različite rasprave o tome može li islam biti dio Evrope. Neovisno o historiji islama u tim zemljama, usklađivanje islamskih i evropskih vrijednosti i prijemčivost islama za demokratiju evropskog tipa ostaju pod znakom pitanja.
U sjeni međunarodnih događanja muslimani se generalno stavljaju pod sumnju za terorizam. Ova je zategnutost odnosa, između ostalog, razlog za izolaciju muslimana i nastanak raznih predrasuda u društvu. Ta će izolacija kroz neke globalno dobro povezane organizacije biti teologizirana, a mržnja među kulturama i religijama zacementirana. Ova zategnutost najviše pogoduje evropskim nacionalističkim partijama i radikalnim islamskim organizacijama. Za mnoge partije i organizacije zategnutost u odnosima i međureligijska mržnja od egzistencijalnog su značaja. Učesnici konferencije u Beču u oktobru 2009. godine bili su jedinstveni u stavu da se obrazovanje u Evropi ne može odreći vjerskih temelja. Time su škole stavljene pred izazov da posreduju utemeljenju obrazovnih vjerskih osnova. Jedna od obrazovnih zadaća škola trebala bi biti i religije. Na primjeru mnogih evropskih zemalja znamo da se mirna budućnost Evrope ne može odreći mira među religijama.
Religijski odgoj u javnim školama može osposobiti učenike da razviju i zastupaju vlastita etičko-religiozna stajališta, da uvažavaju druga mišljenja te da uče od drugih kultura i religija. Stoga je religijsko obrazovanje važna sastavnica općeg obrazovanja.

Konferencija
Konferencija “Islamski udžbenici i nastavni planovi i programi u jugoistočnoj Evropi” održat će se na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu od 22. do 24. oktobra 2010. godine i bavit će se pitanjem doprinosa vjerskog obrazovanja integraciji muslimana u Evropi. Na konferenciju će biti pozvani najrenomiraniji znanstvenici s područja obrazovanja i teologije iz jedanaest evropskih država, pretežno iz jugoistočne Evrope.
U okviru konferencije bit će analizirani različiti teološki modeli obrazovanja u Evropi, a kroz radionice će biti razrađene alternative. U tim će se raspravama konferencija baviti pitanjem kako muslimani u Evropi mogu kontekstualizirati islam, tako da njihova djece ne odrastaju u protuslovlju između svoje religioznosti i društva u kojem žive.
Udžbenici pružaju informacije o poimanju obrazovanja i vrijednostima muslimana u Evropi. Konferencija se pojedinačno bavi postojećim udžbenicima i bit će podijeljena u radionice posvećene daljnjem unapređivanju udžbenika muslimana za vjersko obrazovanje. Od kritičke važnosti bit će da se u analizama odražavaju gledišta o ljudskim pravima, jednakosti muškarca i žene i ostalim univerzalnim vrijednostima. Iz ove konferencije trebaju proisteći poticaji za razvitak novog evropsko-islamskog identiteta u Evropi, da bi se muslimani što uspješnije poistovjetili s evropskim demokratskim vrijednostima. Osim toga, učesnici prve konferencije u Beču pridaju veliki značaj stalnoj naučnoj razmjeni muslimanskih znanstvenika u Evropi. Konferencija bi im trebala ponuditi platformu za takvu razmjenu.

Edukacija budućih hadžija i nova tehnička podrška organizaciji hadža


Napomena: U međuvremenu je edukacija uspješno završena u svim sjedištima muftijstava širom BiH.

U Uredu za hadž Rijaseta IZ BiH uveliko su u toku pripreme za obavljanje ovogodišnjeg hadža. Uz ustaljenje tehničke pripreme predviđenom dinamikom traje i edukacija budućih hadžija po muftilucima. Taj posao vodi i koordinira Ured za hadž, uz podršku nadležnih muftijstava. Seminar na temu „“Kur`an i sunnet o hadžu i umri i njihov smisao u životu čovjeka“ drži sekretar Ureda Rasim Brković. U sklopu seminara je i multimedijallna prezentacija „Šerijatski aspekti obreda hadža i umre u slici i riječi“ koju izlaže saradnik Preporoda Muhamed Jusić. Osnovne informacije o samom putovanju su u prvim seminarima u Bihaću i Banja Luci hadžijama prezentovali Halil ef. Mehanović i glavni vodič hadžija koji putuju avionom, Safet ef. Karahmetović, glavni vodič hadžija koji putuju kopnom. Uputstva ljekarskog tima koji će putovati sa hadžijama dao je dr. Abdulah Fazlić dok se ispred konzorcija koji će ove godine biti zadužen za prijevoz naših hadžija s osnovnim detaljima putovanja obratio g. Ibrahim Kerla iz Centrotransa.
Posebna novost na ovogodišnjim susretima sa hadžijama, ali i čitave organizacije hadža, bilo je predstavljanje tehničke podrške koje će ove godine ponuditi Asocijacija hadžija „Zul Hulejfa“ iz Novog Sarajeva. Planove i aktivnosti Asocijacije hadžijama je prezentovao član udruženja Nurko Čaušević.
Naime, Asocijacija hadžija „Zul Hulejfa“ iz Novog Sarajeva bit će implementator projekta „Tehnička podrška za Hadž 2010“. Radi se o pionirskom projektu prema kojem će Asocijacija na svojoj web stranici pratiti položaje oba konvoja sa hadžijama (sa polascima iz Tuzle 26.10. i iz Sarajeva 27.10.2010.) što će svako moći pratiti na njihovoj internet stranici. Također će informisati o terminima polijetanja i slijetanja aviona u odlasku i povratku sa hadža. Na web-stranici će se svakodnevno objavljivati video i audio izvještaji (koji će stizati čak i iz autobusa i sa Arefata), a koje će svako besplatno moći preuzimati, kao i fotografije koje će neprestano biti objavljivane, što će omogućiti porodicama u Bosni i Hercegovini da vide svoje najmilije.
Asocijacija će u Medini i Mekki uspostaviti mobilne centre koji će imati radno vrijeme od 07.30 do 09.30 i od 20.00 do 22.00 po bosanskom vremenu, a kada će porodice moći direktno komunicirati sa hadžijama putem komunikatora postavljenih na www.zulhulejfa.ba.
Zainteresovani ovim novim projektom zatražili smo više informacija od predsjednika Asocijacije Đevada Koldže. Priča počinje 2008. godine kada se po povratku sa hadža, hadžija Đevad Koldžo, po zanimanju inženjer hidrotehnike, dosjetio da bi svojim znanjem mogao oplemeniti i uljepšati ovo mubarek putovanje. Odmah je oko sebe okupio ekipu mladih obrazovanih hadžija, koji se koriste suvremenim tehnologijama, govore strane jezike i često putuju po svijetu, što je bila jezgra novoosnovane asocijacije.

On je za Preporod objasnio kako je Asocijaciju hadžija „Zul Hulejfa“ iz Novog Sarajeva osnovala grupa mladih hadžija koja želi afirmaciju vjerskih putovanja, a posebno tradicionalnih koja pripadaju biću muslimanskog naroda. Asocijaciju su, kaže, osnovali sredinom 2009. godine sa ciljem uvođenja suvremenih tehnologija kao pomoći bosanskim hadžijama. Moto Asocijacije glasi „Naša misija je da širimo lijepe habere o Hadžu“- kaže Koldžo.
U vrijeme hadža 2009. na svojoj web stranici www.zulhulejfa.ba asocijacija je pratila sva dešavanja vezana za hadž općenito, sa posebnim osvrtom na naše hadžije. Posebno je zanimljivo bilo objavljivanje tačne pozicije autobusnog konvoja sa hadžijama koji je krenuo iz Sarajeva. „Ideja za ovo mi se rodila noć uoči polaska hadžija. Zamolio sam jednog hadžiju da sa sobom ponese jedan mobitel u koji sam prethodno stavio Jordansku GSM karticu za koju sam znao da će raditi u svim zemljama kroz koje konvoj prolazi. Pozivom na taj mobitel automatski smo dobivali geografsku koordinatu koju smo prenosili na satelitski snimak i objavljivali na internetu“- kaže nam hadži Đevad Koldžo. Osim toga, na stranici su se mogle pronaći i informacije o terminima polijetanja i slijetanja aviona sa hadžijama koje su dobivali direktno od avio- kompanije koja je prevozila bosanske hadžije“. Koliko je ovo bilo uspješno najbolje govori podatak da je bez ikakve reklame stranica imala posjećenost od 1500 posjeta na dan sa različitih IP adresa.
Njihova aktivnost nije ostala neprimjećena od Ureda za hadž IZ BiH, te su 2.februara 2010. predsjednik asocijacije „Zul Hulejfa“ Đevad Koldžo i rukovodilac Ureda za hadž Nezim ef. Halilović Muderris potpisali protokol o saradnji prema kojem će Asocijacija hadžija „Zul Hulejfa“ iz Novog Sarajeva biti implementator projekta „Tehnička podrška za Hadž 2010.“
Na kraju hadžija Koldžo nam je rekao i to da ovaj projekat neće predstavljati finansijsko opterećenje za hadžije. Asocijacija hadžija „Zul Hulejfa“ je potražila sponzore koji bi podržali ovu ideju, te su projekat finansirali BH Telekom, FDS i Centrotrans, kao i sami članovi Asocijacije „Zul Hulejfa“. Na projektu svi učesnici rade volonterski, a on će se implementirati prema protokolu koji je napisan na 90 strana i u kojem su definirane sve aktivnosti koje će asocijacija izvoditi.
Ključno osoblje koje će inšallah raditi na ovom projektu su: Đevad Koldžo, Samih Selimbegović, Tarik Omerhodžić, Nurko Čaušević, Sabahudin Čehajić, Emir Imamović i Seid Čengić.
(M.J. Preporod)

14.10.10

U Mostaru održan seminar za buduće hadžije, slijedeći se održava u subotu u Bugojnu

Jučer je u džamiji sjeverni logor u Mostaru održan seminar za buduće hadžije i hadžihanume. Poslije seminara kojeg su održali predstavnici Ureda za hadž i naše asocijacije svim hadžijama i hadžihanumama su podijeljeni koferi i putne torbe. Slijedeći seminar će se održati u Islamskom centru u Bugojnu (a ne u Travniku kako je ranije bilo planirano) sa početkom u 9 sati. Fotografija iz Mostara možete pogledati ovdje

1.10.10

Pretjerivanje u vjeri - guluv - kolumna iz novog broja Preporoda

Muhamed Jusić (Preporod)


Danas se sve češće govori o vjerskom radikalizmu i ekstremizmu, pa tako i islamskoj inačici ove globalne pojave, kao o jednom od većih problema sa kojima se susreću brojna društva savremenog svijeta. Naravno, zbog dobro znanih procesa koji su uslijedili nakon terorističkih napada od 11. septembra 2001, svjetski mediji najviše pažnje posvećuju tzv. islamskom radikalizmu i ekstremizmu. Međutim, ne samo u tim krugovima, nego i među muslimanima koji se na taj dio islamskog učenja ne osvrću, malo je poznata činjenica da islam kojeg je naučavao Poslanik Muhamed, as., od svojih početaka zabranjuje ono što naziva pretjerivanje u vjeri.
Kura`an, sunnet i brojna predanja od prvih generacija muslimana govore o strogoj zabrani onog što se naziva guluv ili prelazak granice predanosti ocrtane Objavom. Tako se u Kur`anu u suri En-Nisa kaže: „O sljedbenici Knjige, ne pretjerujte (la teglu) u vjeri, i o Allahu govorite samo istinu“. Slično značenje nalazimo i u 77. ajetu sure El-Maide.
Poslanik, a.s, muslimanima je čak zabranio da pretjeruju u propisanim ibadetima ili obredima. Tako se prenosi da je rekao: “Vjera je lahka i niko sebe neće obavezati ibadetima preko svojih mogućnosti, a da mu to neće pričiniti poteškoće. Zato budite umjereni. Nastojte biti blizu ispravnog, budite radosni i sebi olakšajte malo jutrom, krajem dana, a malo noću“.
Na to upozorava i dr. Jusuf el-Karadavi, jedan od muslimanskih autora koji se možda i najviše i najčešće bavio pitanjem vjerskog ekstremizma. U svom djelu naslovljenom sa Es-Sahve el-islamijjeh bejne-l-džuhudi vet-tetarruf u kojem piše o islamskom buđenju i tome koliku opasnost za vjersku obnovu predstavlja guluv, on kaže: „Svako pretjerivanje je atak na tuđa prava, a tuđa prava se moraju poštovati i dug prema drugima se mora vratiti. Jedan mudrac je lijepo rekao: `Nikada nisam vidio rasipništvo, a da se time nije zakinulo nečije pravo`. Allahov Poslanik, a.s., je rekao Abdullahu b. Omeru, r.a., nakon što je čuo da se ibadetom iscrpljuje toliko da zapostavlja pravo svoje supruge koje ona ima kod njega: `O Abdullahu, da li je tačno ono što mi pričaju o tebi, da danju postiš a noću klanjaš?!` Abdullah odgovori: `Da, Allahov Poslaniče`. Poslanik, a.s., mu reče: `Nemoj tako raditi, nego posti i iftari. Klanjaj nafile i spavaj. Tvoje tijelo ima svoje pravo kod tebe, tvoje oči imaju svoje pravo kod tebe, tvoja supruga ima svoja prava kod tebe i tvoji gosti imaju svoja prava kod tebe.` Tj. svemu daj pravo koje mu pripada i nemoj ići ni u jednu krajnost na račun druge strane.“
Dr. El-Kardavi na drugom mjestu u istom djelu upozorava na još jedan oblik pretjerivanja. Naime, odnekud se kod ljudi sklonih pretjerivanju u vjeri ustanovilo pravilo kako je bolje i pobožnije ono što je teže i zahtijeva veću žrtvu, što nikako nije u duhu islamskog vjerozakona niti među intencijama islamskog prava i šerijata.
„Zastranjivanje u vjeri predstavlja i neprestano činjenje onoga što je teže, pa i u situacijama kada treba raditi po onome što je lakše, kao i tjeranje drugih da rade po onome što je teže, i pored toga što ih Allah time nije zadužio. Musliman ne smije odbacivati olakšice ako mu je teško drugačije raditi. Odbacivati olakšice koje propisuje Uzvišeni Allah i stalno tragati za onim što je teže, pa i u situaciji u kojoj je potrebna olakšica, neumjesno je. Olakšice su propisane da čovjeka izvuku iz poteškoća i otklone od njega nelagodnosti, a neki ih, eto, odbacuju, i pored toga što je Poslanik, a.s., rekao: `Olakšavajte, a ne otežavajte, obradujte, a ne rastjerujte! Uzvišeni Allah voli da se radi po olakšicama kao što prezire da se čine grijesi.“ Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže: “... Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate” (El-Bekara, 185). “Allahovom Poslaniku, a.s., nikada nije data prilika da odabere jednu od dvije stvari, a da nije odabrao lakšu ako to nije bio grijeh. Zato musliman nema pravo da druge ljude obavezuje onim što će im u životu pričiniti poteškoće“- kaže šejh el.Kardavi u svom djelu Es-Sahve el-islamijjeh bejne-l-džuhudi vet-tetarruf.
Međutim, većina islamskih autoriteta kada piše o ovoj temi upozorava da insistiranje islamskog učenja na zabrani svakog oblika vjerskog ekstremizma, te naučavanje vjere kao nečega što čovjeka oslobađa i čini sretnim a ne kao tereta kojim nas je Uzvišeni iskušao, ne znači nikako poziv da se vjernici olahko odnose prema vjerskim propisima i normama. Jer umjerenost u vjeri ne znači da se može upuštati u zlo i nemoral, nego da od vjere ne treba praviti teret i tumačiti je tako da se ljudi opterete formom na kojoj ni Kur`an ni sunnet ne insistiraju. Kur`anski je princip da zlo i dobro nisu isto i ne može biti srednjeg ili umjerenog puta između istine i laži, dobra i zla.
I dok traje unutarvjernički ili unutarmuslimanski proces suzbijanja radikalizma i iscrtavanja granica između dosljednog pridržavanja učenja Pejgambera, a.s., i pretjerivanja u tome, u svijetu pa i u bh društvu traje proces definisanja „islamskog ekstremizma“. I u tom procesu je evidentna konfuzija jedne druge vrste jer se sve češće praktikovanje i osnovnih islamskih obreda pokušava okarakterisati kao ekstremizam.
Tačno je da tradicionalni islamski izvori pretjerivanje u vjeri i ekstremizam opravdavan vjerom smatraju problemom kojem se muslimani, kao što je to činio i Poslanik, a.s. u gore spomenutim predajama, trebaju suprotstaviti. Tačno je ,također, da netolerantnost i isključivost svake vrste, a naročito potezanje za silom kao sredstvom nametanja stavova, građanska društva smatraju prijetnjom vlastitom postojanju. Međutim, niti islam a niti principi liberalne građanske demokratije ne trebaju pristati na osporavanje vjerskih sloboda i vjerski redukcionizam u javnom životu kao dokaz umjerenosti. Ničija sloboda ne bi trebala biti problem u domenu javnog sve dok ona ne ugrožava slobodu drugog.
Pod vjerskim ekstremizmom se ne bi trebao podrazumijevati stepen religioznosti ili odlučnost čovjeka ili žene da svoj društveni ili privatni život usklađuje sa normama vlastitog vjerovanja, nego spremnost da se vjerskim ubjeđenjima pravdaju postupci koji u svojoj osnovi imaju antivjerski, anticivilizacijski i antiljudski karakter i koji su spremni ugroziti prava i slobode drugih. Sve drugo može biti kontraproduktivno, jer će se tom logikom među ekstremistima vrlo brzo naći svi oni koji javno ispovijedaju vjeru.