Globalni trendovi koji će
oblikovati 2014.
Piše: Muhamed Jusić
(Preporod, 15.januar, 2014.)
Kraj godine je vrijeme
kada se brojni svjetski analitički centri i tzv. think-tankovi bave sumiranjem
godine koju ispraćamo i pokušajima da predvide ono što nas u mjesecima koji su
pred nama na različitim poljima očekuje. Međutim, globalno selo je
postalo tako nepredvidivo da su se sva dosadašnja predviđanja rijetko pokazala tačnim.
Danas, čak i oni koji misle da upravljaju globalnim procesima bivaju zatečeni
situacijom na terenu. I kako više gazimo u novi mileniji sve smo dalje od one
priče sa njegovog početka o „kraju historije“. Čini se da točak historije tek
ubrzava i da su sve opcije od ponovnog hladnog rata i nekih novih blokovskih
nadmetanja do bujanja novih ideologija oslobođenja ponovo na stolu.
Ipak, kraj godine
jeste dobra prilika da napravimo jednu vrstu takve analize, ne kako bismo predvidjeli
budućnost nego kako bismo skrenuli pažnju na teme koje na međunarodnom planu
vrijedi pratiti.
Organizacija Stratfor koja sebe
opisuje kao „globalnu obavještajnu mrežu“ a koju čini niz međunarodnih civilnih
grupa i analitičara koje centrali dostavljaju informacije objavila je krajem
godine svoju listu pet procesa koje treba pratiti i koji bi na međunarodnom
planu mogli obilježiti godinu koja je pred nama.
Tih pet globalnih trendova, prema
njihovom mišljenju, su: oprezno odleđivanje odnosa između Amerike i Irana oko
iranskog nuklearnog programa, uspon nacionalističkih i ekstemističkih stranaka
u Evropi, natezanje između Rusije i Njemačke oko Centralne i Istočne Evrope i
energetske politike, uspravljanje Kine kao jakog političkog ali i ekonomskog
globalnog igrača i unutrašnja previranja i ekonomska napetost u Indiji i
Turskoj.
Svaka od ovih tema će zasigurno
obilježiti ne samo godinu koja je pred nama na globalnom planu, nego će se
mnogi od tih procesa osjetiti i na trusnom području Balkana. Naročito se to
odnosi na pitanje rivalstva između Njemačke i Rusije koje je na Balkanu
naročito vidljivo između ostalog i zbog historijski i kulturološki dobrih
odnosa Rusije sa Srbijom, ranijih investicija u energetski sektor u Srbiji i
BiH, te turistički u Crnoj Gori, ali i nedavne najave početka izgradnje
plinovoda Južni tok. "Južni tok“ je projekt ukupne vrijednosti veće od 16
milijardi eura, a njegov cilj je da ruski plin cijevima preko Crnog mora,
Bugarske, Srbije i Mađarske bude dopremljen do zemalja zapadne Evrope. Međutim,
Evropska komisija je nakon najave početka izgradnje gasovoda saopštila da
bilateralni sporazumi o izgradnji gasovoda Južni tok, koji su potpisani između
Rusije, Bugarske, Srbije, Mađarske, Grčke i Slovenije, Hrvatske i Austrije,
predstavljaju kršenje zakona Evropske unije. Već sada je izvjesno da će se ovo
neslaganje pretvoriti u još jedno otvoreno pitanje u odnosima EU ali i Zapada
sa Rusijom i da će balkanske zemlje ponovo biti poprište prelamanja interesa
velikih sila.
Ali ne samo oko ovog pitanja stiče se
dojam da na periferiji gdje je gravitaciona sila Brisela slabija i gdje ideja i
vrijednosti Ujedinjene Evrope slabe, jača ruski utjecaj. Zato i ne čudi da je
on u BiH, tačnije bosanskohercegovačkom entitetu RS, itekako prisutan i da zbog
članstva Ruske Federacije u PIC (Savjetu za implementaciju mira) koji nadzire
implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma BiH predstavlja još jedan pogodan
poligon u njemačko-ruskom odmjeravanju snaga. Zato bi pokušaj RS-a da
samostalno i bez dogovora sa drugim bh entitetom i bez saglasnosti države
pristupi ovom projektu mogao postati ozbiljan problem i prostor za politizaciju
u koji bi lahko mogli biti uvučeni i Brisel i Moskva.
U tom smislu će u godini pred nama
biti bitno pratiti razvoj situacije oko Ukrajine u kojoj od 21. novembra traje
politička kriza zbog odluke vlasti te zemlje da suspenduju pregovore o
pridruživanju sa Evropskom unijom (EU). Ta odluka je dovela do organizovanja
velikih demonstracija u Kijevu i drugim gradovima u Ukrajini i približavanja
Rusiji. Baš tamo se možda crtaju neke nove granice geostrateških blokova i
možda otamo počnu puhati neki novi vjetrovi koji bi se poput sjeverca mogli osjetiti
i na Balkanu.
Također i uspon desnice u Evropi o
kojem govori Startfor ima svoje inačice i na području Balkana. Pravdi na volju
o ovom problemu se u Evropi predugo šuti i većina evropskih društava dugo je
bila „ćorava u desno oko“ - kako reče jedan od njemačkih komentatora nakon što
je njegovu zemlju potresao skandal u kome se ispostavilo da je godinama skupina
neonacista bliska nekim sigurnosnim krugovima ubijala imigrante a da policija
nije i pored obilja dokaza poduzela bilo kakve mjere da ih spriječi. Danas,
kada desničari nisu više samo male skupine mržnjom zadojenih društveno
marginaliziranih pojedinaca, nego sve ozbiljnije političke opcije koje iz
godine u godinu na izborima ostvaruju sve bolji rezultat i koje svoju političku
agendu nameću i političkom centru, sve više ljudi u Evropi, ali i svijetu, pita
se da li iko sa sigurnošću može garantovati da je vrijeme fašističkog divljanja
Evropom iza nas i da li se Staroj dami stvarno može vjerovati da joj se ne
omakne još jedna epizoda poput one koja je kulminirala zločinom holokausta
nakon kojeg su svi rekli „nikad više“.
Zato se sa posebnom pažnjom gleda na uspon Zlatne zore u Grčkoj i
promjene na srpskoj radikalnoj i desničarskoj političkoj sceni gdje su reformisani
radikali iz Srpske radikalne stranke nakon osnivanja Srpske napredne stranke
pod vodstvom Aleksandra Vučića preuzeli vlast i svojom proevrskom politikom
ostavili prazan prostor za antievropske i proruske snage koje se sada
pokušavaju konsolidovati i naći način da se politički artikulišu.
I pitanje jačanja ekonomske i
političke uloge Kine u međunarodnim odnosima također neće zaobići region
Jugoistočne Evrope. Vidjelo se to i u novembarskom Ekonomskom forumu 16 + 1
održanom u Bukureštu na kojem su se sastale
srednjoevropske i istočnoevropske zemlje i Kina s ciljem da dodatno povežu
njihove privrede i pronađu nove mogućnosti saradnje. Na skupu je najavljeno da
bi nakon što je do 2015. obećala afričkim zemljama osigurati 20 milijardi
dolara novih kredita, Kina trebala otvoriti kreditnih linija za srednju i
istočnu Evropu, u iznosu 10 milijardi američkih dolara. Sve zemlje regiona su
itekako zainteresovane za realizaciju brojnih projekata u enregetici i
infrastrukturi sa kineskim partnerima što će uveliko zavisiti od predviđenog
rasta kineske ekonomije koji se najavljuje. Mislimo prije svega na procjene da
bi, prema predviđanjima međunarodne Organizacije za ekonomsku kooperaciju i
razvoj do 2016. Kina mogla od Sjedinjenih Američkih Država preuzeti mjesto
najjače ekonomije svijeta. Sljedeće godine najavljuju rast bruto društvenog
proizvoda Kine od 8,2%, što je za četiri puta više od prognoze rasta njemačkog
BDP-a i to sigurno neće proći neprimjećeno.
Također, spomenuta unutrašnja
previranja u Turskoj sigurno neće proći neprimjećena i na području Balkana gdje
je od dolaska AKP partije na vlast Turska postala jedan od ključnih političkih
i ekonomskih igrača. Prisustvo ali i eventualno odsustvo Turske sa Balkana
zavisno od ishoda sukoba oko vlasti u Ankari bit će nešto što će se u brojnim
prijestolnicama Balkana pomno pratiti.
Startfor iz njima znanih razloga nije
na svoju listu događaja koje vrijedi pratiti uvrstio ishod sukoba u Siriji i
budućnost Egipta, a od ta dva događaja će itekako ovisiti brojni globalni
procesi jer zanemarivanje tog područja i jeste dovelo do eskalacije problema u
tom strateški bitnom dijelu svijeta.
Osim toga, u godini koja je pred nama
u Sarajevu će se obilježiti stogodišnjica Sarajevskog atentata i početka Prvog
svjetskog rata i tada bi se iz ovog grada opterećenog historijom trebale
poslati, barem tako najavljuju organizatori, poruke mira i svijetle zajedničke
budućnosti u ujedinjenoj Evropi. Ipak, ubrzano gomilanje otvorenih globalnih
pitanja i pomjeranje interesnih zona se i danas kao i tada najbolje vidi na
trusnom Balkanu gdje su se i tada kao i danas prelamali globalni interesi i
gdje su se sve promjene najprije osjećale. Možda bi baš zato i možda baš u
Sarajevu trebalo iskoristiti ovaj povod da se na dnevni red stave i ova
otvorena pitanja koja se sve više gomilaju i koja se baš iz perspektive Srajeva
možda i najbolje vide i primjećuju.
