Saopćenje za medije povodom novog naučnog istraživanja
Izgradnja razumijevanja i poštovanja
religijske i društvene različitosti
Većina građana u BiH podržava proces pomirenja i izgradnje povjerenja
Ova studija istražuje stavove prema
pomirenju i izgradnji povjerenja širom Bosne i Hercegovine. Ispitivanje je
obuhvatilo ispitanike iz 13 gradova širom države: Sarajevo, Mostar, Banja Luka,
Stolac, Jajce, Tuzla, Srebrenica, Livno, Bijeljina, Brčko, Trebinje, Bihać i
Teslić. U bosanskohercegovačkoj javnosti posljednjih mjeseci javne rasprave i
medijsko praćenje događaja rezultirale su porastom podjela u političkom i
javnom životu. Posebno zbog toga što se u rezultatima našeg istraživanja javlja
i drugačija perspektiva, studija Sveučilišta u Edinburgu i CEIR-a objavljuje
preliminarne rezultate istraživanja u ovom dokumentu.
 |
| Podržavate li prijedlog da se javni prihodi troše na: (u %) |
Ispitivanje je provedeno u maju 2013.
godine, i s 2606 obrađenih upitnika ovo istraživanje, koje povezuje stavove o
pomirenju sa socijalnim porijeklom, među najvećim je društvenim istraživanjima
napravljenim nakon nedavnog rata – i svakako projektirano da u najvećoj mjeri
obuhvati različit obim lokaliteta i regija. Istraživanje potvrđuje
nedvosmislenu podršku za opsežan proces pomirenja koja je identificirana u
prethodnom pilot istraživanju iz 2012. godine, koje je obuhvatilo 616 odgovora
iz izbalansiranog uzorka konstitutivnih naroda u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci
i Bugojnu. Kada potpuniji rezultati ovog drugog istraživanja budu objavljeni u
decembru 2013. godine, predstavljat će
najsnažniji dokument koji je do danas dostupan za procjenu stavova prema
procesu pomirenja u Bosni i Hercegovini.
Među najvažnijim rezultatima
istraživanja nalaze se i ovi podaci:
• 77%
ispitanika kaže da vjeruje da je proces pomirenja, koji bi bio osmišljen i koji
bi se temeljio na povjerenju i iskrenosti u BiH, važan.
• Nastavnici
i osobe koje predstavljaju sve i/ili nijednu nacionalnu grupu posebno imaju
najviši procijenjeni potencijal u procesu pomirenja (72% odnosno 76,8%
ispitanika ih je smatralo ili važnim ili veoma važnim za ovaj proces).
• Premda
su ispitanici bili znatno manje skloni potencijalnoj ulozi koju bi u procesu
pomirenja mogli imati političari (51,9% ih smatra važnim), velika većina snažno
podržava proces u kome se političari ozbiljno bave mišljenjem običnih ljudi
(76,8%).
• Podrška
za aktivnosti koje promoviraju razumijevanje i poštovanje različitosti je velika (77,8%).
• Objavljivanjem
potpunih rezultata studije bit će vidljivo da ovi podaci odražavaju javno
mišljenje širom zemlje, s neznatnim varijacijama po gradovima.
Trošenje sredstava iz javnih budžeta
na aktivnosti koje doprinose izgradnji razumijevanja među narodima i
građanima,posebno među mladima i djecom školskog uzrasta, imaju veliku podršku
javnosti.
Ovi rezultati su podsjetnik da većina
stanovništva širom Bosne i Hercegovine – iz svih konstitutivnih naroda i izvan
njih, od najreligioznijih do onih koji uopće nisu religiozni, svih uzrasta i
profesija – shvaćaju potrebu za pomirenjem veoma ozbiljno. Mnogi pojedinci iz
ovog raznolikog uzorka su razočarani učinkom političkih elita. Većina njih
tvrdi da je ekonomski napredak trenutno važniji od društvenih ili političkih
promjena. Međutim, također vjeruju da je proces pomirenja na nivou cijele
države dovoljno važan da je vrijedan truda, te vjeruju da je važno uključiti
široku lepezu sudionika kako bi ovaj proces mogao biti uspješan.
Kada je uzorak u pitanju, istraživači
u ovom projektu promatrali su razlike koje se pojavljuju u odnosu na geografski
položaj, religijsku ili nereligijsku identifikaciju, rod, naciju, ekonomski
položaj, ratno iskustvo, starost, obrazovanje i naročito važno – percepciju o
tome pripadaju li „većini“ ili „manjini“ u svome okruženju. Međutim, u oba
spomenuta istraživanja uzorak nije primarno određen prema nacionalnom ili
religijskom identitetu, niti prema razlikama u porijeklu. Svi anketirani, bez
obzira pripadaju li nekome od konstitutivnih naroda ili ne, imaju usporediv
opseg odgovora na pitanja o prioritetima pomirenja, a ono na šta ovo
istraživanje ukazuje su donekle različite tendencije među različitim dijelovima
populacije i na različitim lokacijama. Istraživanje je pokazalo da siromašniji
građani nisu negativniji prema aktivnostima pomirenja nego bogatiji, niti je
slučaj da su manje obrazovani ispitanici negativniji nego oni s višim stupnjem
obrazovanja.
Također je evidentno da se ne može
pouzdano pretpostaviti da su građani u manjim, relativno jednonacionalnim
sredinama manje otvoreni za saradnju nego građani u većim gradovima s
tradicionalno miješanom populacijom.
• Ovo
istraživanje ponovo potvrđuje izuzetno snažnu podršku pomirenju među
religioznim ispitanicima, koju je pokazalo i pilot istraživanje. Studija je,
također, mogla identificirati načine na koje ispitanici koji sebe opisuju kao
nereligiozne ispoljavaju snažnu posvećenost aktivnostima s ciljem pomirenja,
posebno onima koje promoviraju građansko razumijevanje.
• Istraživanje
također, kao i prethodno, potvrđuje izuzetno snažnu podršku aktivnostima
pomirenja među bivšim vojnicima – ratnim veteranima.
• Penzioneri
su se pokazali kao jedan od najjačih izvora potpore za aktivnosti pomirenja
kroz ovo istraživanje.
• Istraživanje
također pokazuje određene stavove prema pomirenju koji, iako nisu generalno
pozitivni, sugeriraju grupe s određenim stepenom skepticizma ili onih koji
osjećaju nedostatak jake posvećenosti potrebi za pomirenjem.
o Istraživanje
pokazuje da se promjena društva promatra
kao manje žurna potreba u odnosu na ekonomsku ili političku promjenu.
o Dok
mnogi ispitanici ukazuju na to da bi njihov grad trebao štititi prava manjina
ili memorijalnih mjesta, broj onih koji smatraju da postoji potreba za procesom
pomirenja na lokalnoj razini je znatno manji od broja onih koji smatraju da je
važno pomirenje na razini Bosne i Hercegovine.
o Potpuniji
rezultati istraživanja će pokazati da su mišljenja o važnosti procesa pomirenja
u nekim gradovima neupitna, dok su na drugim mjestima s manje uvjerenja. Ovo
istraživanje ukazuje na tendenciju da ispitanici s većim prihodima imaju u
principu pozitivniji stav o pomirenju, ali i na to da su stabilna očekivanja u
vezi s poslovnim perspektivama jače povezana s pozitivnim stavovima o
pomirenju. Jedna od najpozitivnijih grupa ispitanika su penzioneri s relativno
malim primanjima.
Istraživanje je bilo osmišljeno tako
da se osobe same izjasne o svome nacionalnome i religijskom ili nereligijskom
identitetu,te da kažu koliki značaj pridaju vlastitim identitetima u svom
životu.
• Ogromna
većina ispitanika (92,7%) identificirala se kao pripadnik ili pripadnica
jednoga od tri konstitutivna naroda.
• Približno
8% ispitanika je naznačilo da nacionalni identitet uzimaju u obzir kada donose
odluke o prijateljstvima i o svom privatnom životu. Postotak ispitanika koji su
odabrali da svoj identitet opišu kao nepripadanje nijednom od tri konstitutivna
naroda, odnosno koji se identificiraju kao nacionalne manjine ili koji nisu
htjeli odgovoriti, bio je relativno mali: 7,3%. Ove grupe nisu ni izrazito
religiozne niti izrazito nereligiozne.
 |
Osjećaj nacionalne
pripadnosti mi je važan: (u %)
|
Jedno istraživanje samo po sebi nije
pouzdan alat za otkrivanje faktora koji imaju najviše utjecaja na javne stavove
o pomirenju: predmet sadrži kompleksan opseg tema, stoga je teško
generalizirati o perspektivama koje se tiču ove teme, čak i u okviru jednog
dijela populacije, a kamoli objasniti najevidentnije korelacije između stavova
i porijekla. U svakom slučaju, istraživanje koje podriva uvriježene
pretpostavke o javnom mišljenju može pomoći da se brže promijeni javno
razumijevanje. Ovo istraživanje je uslijedilo nakon konsultacija sa širom
javnošću i na temelju relevantnih povratnih informacija koje je istraživački
tim dobio nakon prvog istraživanja. Pitanja u anketi su formulirana i
preformulirana s ciljem razumijevanja različitih interpretacija stavova
javnosti do kojih se došlo u konzultativnim probama. Nova faza javnih
interpretativnih diskusija širom Bosne i Hercegovine započet će nakon
objavljivanja sljedećeg, kompletnijeg izvještaja s rezultatima ovog
istraživanja, koje je planirano zadecembar
2013.
Ovo prethodno objavljivanje prvih
rezultata služi i kao snažno podsjećanje na dva problema:
• javne
polemike lahko oduzmu energiju javnom kritičkom otporu prema politikama
podjele, što je jasno primijećeno u našoj studiji,
• u
toj diskusiji lahko je primijetiti odjek tvrdnji o strahovima stranaka koje
predstavljaju ili osporavaju interese konstitutivnih naroda, a mnogo je teže
prepoznati zastupanje nacionalnih napora, s velikom podrškom javnosti,
usmjerenih na izgradnju razumijevanja, na razgovor o prošlosti i stvaranje
široke javne osnove za povjerenje i razgovor među podijeljenom populacijom u
državi.
Ovo je drugo istraživanje iz studije
Univerziteta u Edinburgu i CEIR-a o stavovima o religiji i pomirenju u Bosni i
Hercegovini.
Rezultate prvog istraživanja možete
pogledati ovdje: http://relwar.files.wordpress.com/2012/10/edinburg-hrvweb2.pdf
Autori:
George Wilkes, Sveučilište u Edinburgu
Ana Zotova, Sveučilište u Beogradu
Gorazd Andrejč, Sveučilište u
Cambridgeu
Zorica Kuburić, Sveučilište u Novom
Sadu
Marko-Antonio Brkić,
Sveučilište/Univerzitet "Hercegovina" u Mostaru
Muhamed Jusić, Centar za napredne
studije u Sarajevu
Zlatiborka Popov-Momčinović,
Sveučilište u Istočnom Sarajevu
Davor Marko, Sveučilište u Beogradu
