27.7.12

Kako do novog reisa?


Slobodan izbor reisu-l-uleme bez političkog i bilo kojeg drugog uplitanja sa strane za bosanske muslimane je oduvijek bio ne samo mjera autonomije njihove zajednice, nego i dokaz njihove slobode. Za takvu slobodu ova zajednica se borila još od Pokreta za vakufsko-mearifsku autonomiju  
 
Muhamed Jusić (Start BiH, 24.7.2012)


Mandat sadašnjem reisu-l-ulemi IZ-a u BiH dr. Mustafi ef. Ceriću ističe 19. novembra ove godine, i on se prema pravilima ove vjerske zajednice ne može ponovo kandidovati na tu poziciju.

Stići će do 19. novembar
Zato je na zasjedanju Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 7. jula u Sarajevu, pokrenuta procedura podnošenja kandidatura za novog reisa. Ustvari, odluka o izboru Cerićevog nasljednika donijeta je na zasjedanju Sabora u aprilu ove godine kada se u domaćim i regionalnim medijima naširoko spekulisalo o tome da će reis Cerić insitirati na još jednom mandatu, ili čak na doživotnom. Danas je očito da će IZ u BiH kao krovna organizacija muslimana Bošnjaka u BiH, regionu i dijaspori do kraja godine dobiti svog novog duhovnog vođu i to četrnaestog po redu.
Već na aprilskom zasjedanju Sabora, određeno je da na čelu komisije za izbor reisa IZ-a u BiH bude predsjednik Sabora Safet Softić. Upravo je Softić, nakon posljednje sjednice Sabora, informisao javnost o tome kako će sam proces teći.
 "Od 7. jula, pa vjerovatno do kraja tog mjeseca, bit će upriličen proces evidentiranja kandidata.  Nakon što istekne rok od 20 dana, kojeg ću ja predložiti nadležnim tijelima, trebala bi biti održana nova sjednica Sabora na kojoj će se potvrditi prijavljeni kandidati i utvrditi tri kandidata za reisu-l-ulemu. Ako budemo imali više kandidata, morat ćemo ih usaglasiti s brojem od tri kandidata, koliko ih može učestvovati na izborima. Potom bi kandidatima bila ostavljena dva mjeseca da prezentiraju svoje programe i da se predstave. Krajem septembra ili u prvoj polovini oktobra očekujemo da se sazove Izborno tijelo koje će izvršiti izbor novog reisu-l-uleme IZ-a u BiH", izjavio je Softić za agenciju Anadolija.
I ustvari, sada je već izvjesno da će ova ustavom predviđena procedura ići predviđenom dinamikom.
"Proces evidentiranja kandidata za reisu-l-ulemu se radi na način da se najstariji sabornici sa nekog izbornog okruga unutar IZ-a BiH zaduže da sprovedu proceduru i okupe odgovorne ljude unutar nekog okruga koji bi potom izvršili predlaganje kandidata s tog područja", objasnio je Softić u razgovoru za AA.
On je izrazio očekivanje da bi 19. novembra trebala bi biti izvršena primopredaja između aktuelnog i novoizabranog reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH.


Fokus šire bh javnosti koja je očito zainteresovana za ovaj proces je već sada na imenima potencijalnih kandidata i implikacijama izbora svakog od njih. I pored svega ostaje činjenica da je pitanje izbora reisu-l-uleme suvereno pravo članova IZ koji bi indirektno kroz svoje predstavnike trebali birati najučenije, najmoralnije i najsposobnije na ovu odgovornu poziciju.

Sazrijevanje Bošnjaka
Slobodan izbor reisu-l-uleme bez političkog i bilo kojeg drugog uplitanja sa strane za bosanske muslimane je oduvijek bio ne samo mjera autonomije njihove zajednice, nego i dokaz njihove slobode. Za takvu slobodu ova zajednica se borila još od Pokreta za vakufsko-mearifsku autonomiju (1899-1909.) pa sve, čini se, do danas.
Interesovanje javnosti je opravdano s obzirom na značaj koji IZ, kao i druge vjerske zajednice, igra u našem društvu, ali nisu rijetki slučajevi da se u nekim centrima moći u BiH i vani već sada o ovom procesu piše ne s ciljem da se javnost upozna sa procesom i čak eventualnim promjenama u načinju vođenja zajednice u slučaju pobjede nekog od kandidata, nego i na način da se muslimanima sugeriše koga od svojih vjerodostojnika mogu i smiju izabrati. Odnosno ko bi bio prihvatljiv za određene političke i ine centre moći.
Ne treba napominjati da je autor ovih redaka pripremajući se za pisanje ovog teksta stekao dojam da veliki broj bh muslimana ovakve napise doživljava kao nedobronamjerne i kao jednu vrstu pritiska. Oni također očekuju da će izbor novog reisu-l-uleme proteći dostojanstveno i da će biti dokaz sveukupne demokratizacije ne samo Islamske Zajednice nego, kako reče jedan od sagovornika i kao „dokaz sazrijevanja Bošnjaka kao naroda“.
Što se tiče same procedure izbora reisu-l-uleme, nakon što se završi odlukama Sabora predviđena procedura nominacije o kojoj je govorio predsjednik Softić, Ustav IZ predviđa da reisu-l-ulemu bira posebno tijelo koje sačinjavaju: sabornici Islamske zajednice, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, predsjednici mešihata Islamske zajednice, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa, što je istovremeno dosad najbrojnije izborno tijelo za izbor reisu-l-uleme u povijesti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izbor reisu-l-uleme i zamjenika reisu-l-uleme vrši se tajnim glasanjem. Ako nijedan od kandidata prilikom izbora reisu-l-uleme ne dobije potrebnu većinu, u drugom krugu se bira između dva kandidata koji imaju najviše glasova. Jedina promjena na ovim izborima u odnosu na one prošle je da je Sabor na svom aprilskom zasjedanju donio izmjene Ustava prema kojima ovo isto Izborno tijelo neće više istovremeno birati zamjenika  reisu-l-uleme nego će njega predložiti sam novi reis.
Iskustvo je pokazalo da je pozicija reisu-l-uleme u Bošnjaka puno više od samo pozicije vrhovnog poglavara jedne zajednice i zato je razumljivo da će pretendenata na tu poziciju biti više i da će mnogi i izvan Zajednice pokazati interesovanje za to što se dešava.

Procedure jasne
Na aprilskom zasjedanju nije prošla inicijativa o temeljnim izmjenama Ustava IZ koje su prema nekim predlagačima išle u pravcu osnivanja neke vrste federacije islamskih zajednica regiona i bošnjačke dijaspore ne čijem čelu bi bio reis, dok bi u BiH bio poseban izvršni organ koji bi se bavio vođenjem svakodnevnih vjerskih pitanja. Tada je dogovoreno da se takve izmjene ostave do iza izbora novog reisa, tako da je moguće očekivati da će pozicija i uloga novog reisa u budućnosti biti nešto drugačija od ove koju mi poznajemo danas.
Do tada, a prema Ustavu IZ u BiH iz 1997, reisu-l-ulema je poglavar i vrhovni muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je „jedna i jedinstvena zajednica muslimana u
Bosni i Hercegovini, Bošnjaka izvan domovine i drugih muslimana koji je prihvataju kao
Svoju“. Po istom Ustavu Mešihat Islamske zajednice Sandžaka, Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Mešihat Islamske zajednice u Sloveniji, sastavni su dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Upravo reis predstavlja takvu Islamsku zajednicu u zemlji i inostranstvu, a u radu mu pomaže i zamjenjuje u njegovoj odsutnosti zamjenik reisu-l-uleme.
Ustav još predviđa kako u izvršavanju svojih dužnosti reisu-l-ulema koristi pomoć svog savjeta koji sačinjavaju:zamjenik reisu-l-uleme, dekan Fakulteta islamskih nauka i muftije, a odgovoran je Saboru Islamske zajednice i jednom godišnje podnosi izvještaj Saboru o radu Rijaseta Islamske zajednice.
Za reisu-l-ulemu i zamjenika reisu-l-uleme biraju se istaknuti alimi koji su obavljali dužnosti u Islamskoj zajednici najmanje 10 godina i koji su svojim poznavanjem islamskog učenja i svojim ponašanjem stekli opći ugled i povjerenje pripadnika Islamske zajednice. Kandidati za reisu-l-ulemu i zamjenika reisu-l-uleme ne mogu biti mlađi od 40 godina, a Sabor Islamske zajednice utvrđuje kandidaturu i predlaže trojicu kandidata za reisu-l-ulemu i trojicu kandidata za zamjenika reisu-l-uleme.
Reisu-l-ulema i zamjenik reisu-l-uleme biraju se na period od sedam godina s mogućnošću još jednog izbora. Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reisu-l-ulemi, a po preuzimanju menšure reisu-l-ulema polaže zakletvu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, zajedno sa zamjenikom reisu-l-uleme. Što je procedura koju će proći i novi reisu-l-ulema, a čije ime će nam uskoro biti poznato.

Anterfile I

Poteklo od A-U
Naziv reisu-1-ulema pojavio se u bosanskom kontekstu prvi put 1881. u molbi bošnjačkih uglednika austrougarskim vlastima da imaju svoga poglavara (reisu-1-ulemu) koji će rukovoditi njihovim vjerskim poslovima. Naredne godine austrougarska je vlast udovoljila ovoj molbi, koju je inače inicirala, te je konstituiran Savjet uleme (Medžlis-i ulema) sastavljen od četiri alima i reisu-1-uleme kao predsjednika. Na taj način uspostavljeno je zemaljsko vjersko vodstvo Bošnjaka odvojeno od centra u Istanbulu (Mešihat).
(prema Istorijski razvoj institucije Rijaseta, prof. dr. Omer Nakičević, Sarajevo, 1996.)

Anterfile II

Svi dosadašnji poglavari IZ

Dosadašnji duhovni predstavnici bošnjačkog naroda:
Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović (1882-1893)
Mehmed Teufik ef. Azapagić (1893-1909)
Hafiz Sulejman ef. Šarac (1910-1912)
Mehmed Džemaludin ef. Čaušević (1913- 1930)
Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić (1930-1936)
Fehim ef. Spaho (1938- 1942)
Salih Safvet Bašič- prvi naib vršilac dužnosti reisu-l-uleme (1942-1947)
Ibrahim ef. Fejić (1947-1957)
Sulejman ef. Kemura (1957-1975)
Naim ef. Hadžiabdić (1975-1987)
Hafiz Husein ef. Mujić (1987-1989)
Jakub ef. Selimoski (1991-1992)
Dr. Mustafa ef. Cerić (1993-2012)
(prema Istorijski razvoj institucije Rijaseta, prof. dr. Omer Nakičević, Sarajevo, 1996.)