Piše: Muhamed Jusić (Magazin Start, 18.10.2011.)
Protesti protiv bankarske i korporativne pohlepe pod parolom „Okupirajmo Wall Street“ koji su počeli 17. septembra na Wall Streetu, simbolu američke globalne ekonomske moći i kapitalističke pohlepe, šire se cijelom Amerikom, ali i svijetom, pa čak i Bosnom i Hercegovinom.
U početku su svjetski mediji, politički moćnici kao i gospodari spekulativnog finansijskog carstva sa Wall Streeta na malu skupinu okupljenih pred njihovim uredima gledali sa podozrenjem i podsmijehom. Mislili su da se radi tek o maloj skupi anarhista i ekstremnih ljevičara koji su i ranije bez ikakvih efekata znali organizovati slična okupljanja i vezivanja za stubove i vrata korporativnih američkih privrednih divova. I sami demonstranti su činili mnogo da ih se ne shvata ozbiljno prije svega svojim redovnim sesijama skidanja do gola i i hipi stilom oblačenja većine prisutnih. Pridoda li se tome da u prvim danima protesta oni nisu imali vodstvo ni jasne političke ciljeve ili zahtjeve jasno je zašto je malo ko vjerovao da će ti protesti po bilo čemu biti značajni. Međutim, ovaj put se desilo nešto neočekivano. Broj onih koji su se, nakon što se za proteste pročulo u virtualnom svijetu, odazvali na pozive male jezgre „predanih aktivista“ bio je iznenađujuće velik do te mjere da je iznenadio i same organizatore.
Mnogi su u tome prepoznali nevjerovatnu sličnost između dešavanja u New Yorku i onoga što se naziva Arapskim proljećem. Tako su blogeri The New York Timesa već u prvim danima dešavanja na ulicama New Yorka usporedili sa buntom mladih na trgu Tahrir u Kairu, navodeći da su oba bunta nastala kao izraz nezadovoljstva grupe otuđenih mladih ljudi, koji su pristalice mobilisali putem socijalnih mreža.
I uistinu, i u Americi je kao i u Tunisu i Egiptu sve počelo sa nekoliko predanih pojedinaca koji su onda nezadovoljnu tihu većinu pokrenuli putem interneta i savremenih virtualnih društvenih mreža. I ovdje kao i širom arapskog svijeta malo ko od onih koji su izašli na ulice zna kako bi društvo i država trebali tačno funkcionisati i kako bi novi bolji sistem trebao izgledati, ali jedno sigurno znaju - da ovako više ne ide.
I još jedna sličnost nije za zanemariti, a to je nepromišljena reakcija policije i sigurnosnih agencija koje svojim pokušajima da zaštite poredak a ne sigurnost pojedinca u društvu (što bi trebalo da je njihova stvarna obaveza u svakom slobodnom društvu i državi) preliju čašu narodnog nezadovoljstva. Tako je po pravilu širom arapskog svijeta do omasovljenja protesta dolazilo odmah nakon što bi sigurnosne agencije ili vojska pokazale brutalnost prema demonstrantima. Isto se desilo i nakon što su se mirni protesti u New Yorku pretvorili u najveću operaciju hapšenja na tlu SAD-a u nekoliko posljednjih decenija. Američka, ali svjetska javnost, bila je šokirana kada se pročulo kako je 500 aktivista pokreta "Okupirajmo Wall Street", uhapšeno nakon što su se iz Brooklyna zaputili ka finansijskom centru Amerike. Naime, policija najvećeg američkog grada pustila je demonstrante da zauzmu dvije trake čuvenog Bruklinskog mosta i dođu na pola puta do Manhattna, da bi im zatim munjevitom akcijom presjekla odstupnicu i uhapsila stotine ljudi u već spremne marice i policijska kola.
Hapšenja su izazvala bijes među Njujorčanima, naročito nakon što su blogeri ponovo objavili do tada slabo zapaženu informaciju da je finansijska grupacija JP Morgan Chase nedavno donirala policiji najvećeg američkog grada 4,6 miliona dolara, što je protumačeno kao "kupovina zaštite".
Blogerima nije promakla ni nedosljednost globalnih korporativnih medija koji su izvještavali o ovom incidentu. Tako su mnogi od njih primijetili kako se komentar ispod slike na stranici The New York Timesa promijenio u samo 20 minuta, a sa njim i krivnja za čitav incident. Tako je, naime, uz fotografiju hapšenja na Bruklinškom mostu prvobitno pisalo „Nakon što im je dozvolila da se popnu na Bruklinški most, policija je presjekla put i uhapsila desetine demonstranata pokreta `Okupirajmo Wall Street“. Samo dvadeset minuta kasnije komentar ispod slike je glasio „Nakon intenzivnog naguravanja na East Riveru, policija je uhapsila stotine demonstranata pokreta `Okupirajmo Wall Street` nakon što su oni krenuli da marširaju preko Bruklinskog mosta“.
Zbog ovakvih i sličnih pristranosti moćnih medijskih konglomerata demonstranti i oni koji ih podržavaju ne kriju svoje nezadovoljstvo i bijes prema medijima koje smatraju bitnim stubom globalnog kapitalističkog poretka koji slijepo robuje profitu i koji je na oltaru lažnog božanstva Uspjeha spreman žrtvovati sve univerzalne vrijednosti humanizma i etike.
Nakon prvobitnog revolta zbog hapšenja i omasovljenja protesta, kad su se demonstracijama protiv ekonomske nejednakosti i moći američkih finansijskih institucija u New Yorku pridružile medicinske sestre, radnici javnog saobraćaja i drugi radnički sindikati i kada je broj demonstranata narastao na pet hiljada, organizatori su pokušali zadržati momentum. U tome su djelimično i uspjeli, ali i tu u prvi plan ponovo dolazi poređenje sa Arapskim proljećem. Naime, čini se da njujorškim demonstracijama nedostaje jedna Al-Jazeera koja bi održavala plamen narodnog nezadovoljstva da se ne ugasi. Korporativni američki i svjetski mediji su pokazali da nisu spremni igrati tu ulogu koju je Al-Jazeera dovela do savršenstva u slučajevima „dešavanja naroda“ u Tunisu, Egiptu i nekim drugim (ali ne i svim, što je priča za sebe) arapskim zemljama.
Zato organizatori koristeći blogosferu i društvene mreže pokušavaju održati zamah nezadovoljstva, te su na taj način uspjeli organizovati demonstracije podrške u još nekoliko američkih i svjetskih gradova. Oni preko svjetskih medija, kada za to dobiju priliku, šalju poruke s kojima se većina građana globalnom recesijom pogođenih država može poistovjetiti. Oni ih podsjećaju na ono što svi vide oko sebe tj kako je „u toku uništavanje srednje klase, da bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji" te ih pozivaju da se pridruže „globalnom pokretu protiv bankarske i korporativne pohlepe“. Vremenom su svojim ciljevima pridodali i neke druge globalne nepravde koje more većinu obespravljenih. Tako se već može čuti kako neki među demonstrantima tvrde da protestuju zbog „lošeg postupanja sa manjinskim zajednicama, prije svega muslimanima, visoke nezaposlenosti, oduzimanja kuća zbog hipotekarnih kredita i odluke države da izbavi velike banke, čija je pohlepa bila glavni razlog nevolje u koju su zapale 2008. godine“.
Oni, kako kažu, pozivaju svih onih „99% građana svijeta koji ne odlučuju o toku svog života, ne upravljaju svojim životima i ne žive svoj život“ da im se pridruže kako bi promijenili trenutno stanje. S tim ciljem je pokret svjetske solidarnosti „Occupy world“ 15. oktobar proglasio danom solidarnosti sa demonstrantima sa Wall Streeta koji bi se trebao obilježiti demonstracijama podrške širom svijeta. Svoje istomišljenike su našli i među 99% obespravljenih Bosanaca i Hercegovaca, samo što oni u slučaju ove zemlje ne čine 99% stanovništva nego vjerovatno i malo više iza zareza.
Anterfile
Brojne poznate svjetske ličnosti i utjecajni intelektualci izrazili svoju podršku pokretu "Occupy Wall Street". Među njima su režiser Michael Moore i glumica Suzan Sarandon, a i predsjenik Amerike Barack Obama, koji je izjavio kako ima razumijevanje za nezadovoljstvo demonstranata. Nedavno ih je podržao i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz. Ipak, kako se i očekivalo, najglasniji su u podršci bili ljevičarski orijentisani intelektualci poput univerzitetskog profesora Noam Chomskya,kod nas u Bosni i Hercegovini ne tako omiljenog zbog čestog protivljenja zapadnom intervencionizmu na području bivše Jugoslavije, koji je poslao "snažnu poruku podrške" organizatorima protesta. U toj poruci koju je objavio magazin Reflections on a Revolution (ROAR) a prenijeli brojni drugi portali, on između ostalog kaže:"Svako ko ima otvorene oči zna da je kriminal Wall Streeta - financijskih institucija općenito prouzročio veliku štetu ljudima u Sjedinjenim Američkim Državama (i svijetu). I također bi trebali znati da se to događa više od 30 godina, za vrijeme kojih se njihova moć u ekonomiji radikalno povećala, a uz to i politička moć. To je pokrenulo začarani krug koji je koncentrisao ogromna bogatstva, a time i političku moć, u vrlo malom dijelu stanovništva, udjela od jedan posto, dok ostatak sve više postaje ono što se ponekad naziva `prekarijatom` - u potrazi za preživljavanjem u nesigurnoj egzistenciji. Oni također obavljaju te prljave aktivnosti gotovo potpuno nekažnjeno – jer oni su ne samo preveliki da propadnu, već su i `preveliki za zatvor`. Hrabri i časni protesti koji su u toku na Wall Streetu trebali bi poslužiti da ova nesreća izazove pažnju javnosti, te dovesti do predanih napora da se ista prevlada i usmjeri društvo na zdraviji put", napisao je Chomsky u poruci podrške koju je poslao organizatorima protesta.
