U demokratskom društvu na javnoj sceni niko nije nedodirljiv i svako je podložan kritici, pa tako i Islamska zajednica u BiH, zaključak je debate „Islam i mediji u BiH“, koja je održana u srijedu u sarajevskom Mediacentru.Kako porodica Smith saznaje o islamu
Debata je organizirana povodom dolaska profesora Georgia University, Iana Almonda, koji je objavio nekoliko knjiga o medijskom tretiranju islama i muslimana na Zapadu. Pored Almonda, koji je u sklopu posjete održao i predavanje na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, u debati su učestvovali Faruk Borić, zamjenik urednice „Oslobođenja“, Muhamed Jusić, teolog i publicista, te glavni imam Medžlisa Islamske zajednica Tuzla, dr. Amir ef. Karić.
Almond je naglasio da se islam u medijima na Zapadu promatra kroz prizmu dva straha - od imigranata i terorizma, a najveći i najutjecajniji mediji uglavnom podliježu pritisku „senzacije“ i „infotaimenta“, izvještavajući o islamu bez dovoljno kontekstualizacije i istraživanja. Ljevičarski mediji ipak pokušavaju umaći stereotipima i predrasudama, ali oni nisu efektivni, isto kao i Internet.
Savremeni mediji ne mogu odigrati veliku ulogu u predstavljanju i percepciji islama i muslimana jer se većina običnog stanovništva još uvijek „oslanja“ na centralne informativne emisije na TV-u i najpopularnije novine.
„Prosječna porodica Schmitt iz Frankfurta ili porodica Smith iz Liverpoola informacije uglavnom prima preko večernjih TV dnevnika, a oni se malo oslanjaju na svoje dopisnike, traže senzacije i služe politici“, kaže Almond.
Islam i kao sigurnosni problem
Sa Almondovom konstatacijom da je „11. septembar“ radikalizirao problem, ali i da dolazi do pomaka u posljednje dvije-tri godine, složio se i Muhamed Jusić, koji je ustvrdio da je teroristički napad na WTC utjecao i na situaciju u BiH.
„Tako je problem selefizma/vehabizma, a time i problem islama, u Bosni i Hercegovini odjednom postao ne samo kulturalni i društveni nego i sigurnosni problem“, dodao je Jusić.
Međutim, i neki religijski krugovi, smatra Jusić, smatraju da su „apsolutno nedodirljivi u javnom prostoru“, pri čemu niko nema ekskluzivno pravo na javnoj scenu, a niko ko se ne slaže sa stavovima IZ ne može odmah biti proglašen islamofobom.
Nesnalaženje u demokratskom sistemu
Urednik „Oslobođenja“ Faruk Borić naglasio je da ima propusta i neprofesionalnosti u medijskom izvještavanju o Islamskoj zajednici i reisu Ceriću, ali je i stava da se „Islamska zajednica, nakon što je bila pod pritiskom i ušutkana u jednom totalitarnom režimu, nije dobro snašla u procesu demokratskih promjena i na otvorenoj javnoj sceni, i kao takva nije spremna na utemeljenu kritiku“.
Ipak, i kada reagira na neutemeljene kritike, koje se ne obaziru dovoljno na kontekst ili koje koriste neprimjeren jezik, Islamska zajednica, odnosno reis Cerić, često koristi neprimjerene kvalifikacije, za šta je naveo primjer kada je Cerić za Vildanu Selimbegović kazao da njen problem „treba riješiti Freud“.
Medijska slika islama je uglavnom pozitivna
Glavni tuzlanski imam je podcrtao da mediji u Bosni i Hercegovini uglavnom pozitivno i objektivno izvještavaju o Islamskoj zajednici i muslimanima, za šta je naveo primjer emisija na BHT-u i FTV-u (Duhovni mostovi i Mozaik religija).
„Ipak, događa se da neki novinari bespotrebno potcrtavaju neke stvari, želeći nekom događaju dati neki 'islamski' kontekst. Naprimjer, evo, kada je nedavno Muradif Hamzabegović zvani Hamzabeg u Tuzli uhapšen zbog trgovine ljudima, jedna televizija je nekoliko puta naglasila da se njegov auto-otpad zove 'Halal' i u prilogu fokusirala levhu na ulazu u prostorije auto-otpada. Takve stvari su potpuno bespotrebne i štetne“, smatra dr. Karić.
On je naglasio da je Islamska zajednica dio građanskog društva i da kao takva ima određena prava, ali i obaveze, i da je stoga podložna javnoj kritici. No, kako je u BiH sve u tranziciji, smatra Karić, tako je i odnos Islamske zajednice i medija u demokratskom društvu u jednom procesu, ali da jesu primjetni pozitivni pomaci.
kenan, radiosarajevo.ba
