Magazin Start BiH je pokrenuo mjesečnik za turizam i zaštitu okoliša BH Putovanja koji besplatno možete dobiti uz novi broj magazina. Ja sam napravio kratak osvrt na vjerski turizam u BiH na osnovu dostupnih materijala na netu i u turističkim priručnicima.
Svetišta privlače čak i nevjernike
Priredio: Muhamed Jusić
Iako je u BiH nakon stravičnog rata od multietničkog duha ostalo jako malo, ipak tragovi te bogate multikonfesionalne i multikulturalne prošlosti su nadživjeli sva razaranja i uz velike napore u rekonstrukciji predstavljaju značajno bogatstvo ove zemlje. Osim što je to značajan turistički potencijal koji uveliko može obogatiti kako ukupnu turističku ponudu, ne samo za domaće, nego i za inostrane turiste, ti spomenici i mjesta okupljanja su podsjetnik, kako na duboke korijene ovdašnjih naroda, tako i na njihovu duhovnu vitalnost i bogatu tradiciju suživota. Nažalost, kao i brojni drugi potencijali, ni ovaj nije u potpunosti iskorišten. Svjetska turistička organizacija je procijenila da se oko 37% svih turističkih putovanja odnosi na kulturni turizam i da se tržište povećava po stopi od 15% godišnje, a kulturni turizam i vjerski turizam u stvarnosti se često prožimaju. Stručnjaci za turizam su primjetili kako je za vjerski turizam tipična diferencijacija između dvije ciljne grupe turista. Jedni su vjernici koji putuju inspirisani istinskim vjerskim motivima, a drugi su turisti koji putuju iz želje za upoznavanjem vjerskih centara kao sastavnoga dijela svoje opšte kulture. Bosna i Hercegovina ima potencijal da privuče obje ciljne grupe, ali se puno više treba uraditi na promociji i brendiranju ukupne ponude. Naravno, ne znam treba li napomenuti da je organizovanje i promovisanje turističkih vjerskih lokacija u BiH, uz nekoliko izuzetaka, još uvijek briga uglavnom vjerskih zajednica i općina. Ovo su samo neki od spomenutih potencijala za vjerski turizam kojima bi se trebala posvetiti veća pažnja:
Međugorje
Kada govorimo o vjerskom turizmu u BiH ubjedljivo najveći broj gostiju po ovom osnovu u našu zemlju dolazi zbog mjesta koje, zanimljivo, nema neku značajnu historijsku pozadinu. Ovo malo mjesto u Hercegovini se ,nakon što se svijetom proširila priča kako je 1981. godine, grupa mladih posvjedočila o Gospinom ukazanju, pretvorilo u jedno od najpopularnijih katoličkih mjesta hodočašća koje, prema podacima Turističke zajednice FbiH, godišnje posjeti preko milion turista. Iako se u prvom redu u svim promotivnim materijalima ističe da u Međugorje dolaze hodočasnici, ipak domaći mediji izvještavaju i o tome kako ima jako puno i „nevjernika“ koji iz godine u godinu dolaze i uživaju u infrastrukturnim, gastronomskim, kulturnim i ostali sadržajima.
Osim na godišnjicu ukazanja, periodi najmasovnijih posjeta vjernika su u vrijeme Uskrsa, kada se slavi godišnjica prvog ukazanja kroz procesiju pod nazivom “Šetnja mira”, zatim za blagdan Velike Gospe (15 august/kolovoz) i za Rođenje Djevice (prva nedjejla nakon 8. septembra/rujna). Crkva Svetog Jakova, izgrađena 1969. godine, centar je raznih vjerskih događanja, a iza nje se nalazi puteljak koji vodi ka Uskrsnuću Spasitelja, statui iz koje neprestano kaplje sveta voda. Na putu do Brda Ukazanja 14 je postaja „Via Crucis“ na kojima se hodočasnici zaustavljaju u molitvi- stoji u promotivnom materijalu o ovom svetištu koje Vatikan još uvijek nije zvanično priznao.
Osim Međugorja, gdje većinu gostiju čine stranci, domaći katolici od pamtivijeka pohode i tri samostana koja su preko 700 godina središnja mjesta duhovnosti u BiH i to onaj Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, Sv. Katarine u Kreševu i Duha svetoga u Fojnici, te crkvu Sv. Ive u selu Podmilačje kraj Jajca, gdje se održava redovni godišnji skup na koji mnogi prema tradiciji dolaze hodajući ili čak bosi.
Ajvatovica
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi koje svake godine privlači sve veći broj ljudi. Na dovištu (mjestu sa kojeg se upućuje dova ili molitva) iznad Prusca već se pola milenija okupljaju mještani i njihovi gosti, pješaci i konjanici, tradicionalno sedmog ponedjeljka po Jurjevu, kako bi Svemogućem uputili molitvu za mir i blagostanje. Za Ajvatovicu se veže legenda o mističnom događaju iz života Ajvaz- dede za kojeg se kaže da je u Bosnu došao sa njenim osvajačem sultanom Mehmedom el-Fatihom II 1463. godine i da se u Pruscu nastanio sa zadatkom da na području Skopaljske doline širi islam.
Nakon rata, Ajvatovica je prerasla u vjersko- kulturnu manifestaciju koja je iz godine u godinu obuhvatala sve više gradova i sve veći broj kulturnih, sportskih i vjerskih sadržaja. Istovremeno sa širenjem sadržaja išlo se i u izgradnju infrastrukture u Pruscu i njegovoj okolini. Prvo se asfaltirao put do samog Prusca iz pravca Bugojna i Donjeg Vakufa, a ovih dana se dovršava put i staza za konjanike i do same Ajvaz- dedine stijene pod planinom Šuljagom udaljene 6 km od Prusca. Prošle godine je pokrenuta inicijativa za brendiranje Prusca, a prave se i prvi planovi o tome kako iskoristiti turističke potencijale ovog kraja koji u okvirima Ajvatovice i van nje nisu do sada iskorišteni. U zadnjih nekoliko godina sve veći broj Turaka, naročito onih bosanskog porijekla, pokazuje zanimanje za dolazak na Ajvatovicu, tako da je ovaj događaj već ušao u ponudu brojnih turističkih agencija u Turskoj.
Manastir Žitomislić
Jedna od nezaobilaznih destinacija vjerskog ili kulturnog turizma je i Manastir Žitomislić koji je istovremeno i jedan od kulturno najznačajnijih pravoslavnih manastira Hercegovine iz 16. vijeka, a posvećen je Blagovještenju Presvete Bogorodice. Pored bogate historije manastir odlikuje i atraktivna lokacija na kojoj se nalazi, u kotlini na putu iz Mostara za južnu bosanskohercegovačku granicu, na krajnjoj zapadnoj liniji stare oblasti Dubrave. U staroj humskoj oblasti predstavlja najzapadniji održani pravoslavni manastir. Najveći ktitori manastira su bili iz porodice Miloradović i Hrabren. Samostan je srušen togom proteklog rata i danas je ponovo obnovljen.
Franjevački samostan u okolici Fojnice
Kao ozbiljna vjerska i kulturna destinacija u BiH izdvaja se i Franjevački samostan u Fojnici, u kojem je pohranjena Ahdnama, povelja sultana Mehmeda el-Fatiha iz 1463., a u kojem će vas lijepom riječju i izuzetnim gostoprimstvom dočekati pripadnici reda Franje Asiškog, koji u BiH obitavaju 700 godina. Franjevci su došli u Fojnicu u 14. vijeku, sagradili crkvu i samostan u sjevernom dijelu Fojnice - na Pazarnicama. Početkom 16. vijeka, crkva i samostan premješteni su na donje padine brda Križ, gdje se i danas nalaze. Ovaj samostan odigrao je značajnu ulogu u povijesti katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. Ovdje su dugo stanovali apostolski vikari, biskupi, provincijali. Posebno je poznata knjižnica franjevačkog samostana, te muzej koji je nedavno otvoren i za posjete turista. Muzej je izuzetno bogat raznim starinama, a najznačajniji eksponat sigurno je već spomenuta ahdnama, po nekima, najstariji poznati dokument o ljudskim pravima, te plašt fra Anđela Zvizdovića, kojemu je sultan Mehmed el-Fatih i uručio.
Tekija na Buni
Tekija na vrelu Bune u Blagaju predstavlja značajan spomenik kulture iz ranog osmanskog doba u Bosni i Hercegovini. To je mjesto gdje su, posebnim ritualom, derviši obavljali – i danas obavljaju – zikr (slavljenje Boga), a koje danas mnogi željni mira rado pohode.
Tekija u Blagaju pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama. Danas je predvodi vekil (zamjenik šejha) nakšibendijskog reda.
Tekija na vrelu Bune osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod osmansku vlast 1446. godine, a najkasnije oko 1520. godine.
Tekija je izgrađena u 16.vijeku. Unutrašnjost same tekije je urađena u klasičnom baroknom turskom stilu, po čemu je jedini takav objekat u BiH.
Tekija je otvorena za posjetioce tokom cijele godine, a u prelijepom vrtu koji gleda na izvor Bune možete popiti osvježavajuće piće, bosansku kafu ili čaj, dok su posljednjih nekoliko godina oko samog objekta izgrađeni brojni restorani sa bogatom gastronomskom ponudom.
Među posjećenijim destinacijama vjerskog turizma su Olovska Gospa, Manastir Tvrdoš kod Trebinja, Kraljeva Sutjeska, Humac Hercegovina, Kuća mira Prozor – Rama, te Djevojačka pećina i dovište u Brateljevićima kod Kladnja, te naravno glavni grad Sarajevo čiju urbanu sliku krase sakralni objekti četiri svjetske konfesije. Brojne džamije, crkve, katedrala, sinagoga, te ostali značajni vjerski objekti nalaze se u samom centru grada Sarajeva, smješteni tek stotinjak metara jedni od drugih.
