24.9.09

Balans između slobode govora i prava na religiju – konferencija u Sarajevu

Iz međureligijskog instituta su me pozvali da uzmem učešće u radu Konferenciju Balans između slobode govora i prava na religiju koja će se u subotu održati u Sarajevu. Evo danas su mi poslali i program pa da ga podijelim sa vama. Ne sumnjam da će konferencija biti zanimljiva i dobra prilika da se ova tema naučno i multidisciplinarno „pretrese“.

Balansiranje između slobode govorai prava na religiju u XXI. stoljeću
Sarajevo, 26. 9. 2009.

- - - PROGRAM KONFERENCIJE - - -

9:30 Otvaranje konferencije – Marko-Antonio Brkic, direktor MRI
9:40 Pozdravi
- Dijana Tabori (savjetnica Željka Komšica, predsjedatelja Predsjedništva BiH)
- Mustafa Ceric, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, Predsjednik Skupštine MRI
- Gospodin Nikolaj, mitropolit dabrobosanski, clan Skupštine MRI
- Vinko kardinal Puljic, nadbiskup vrhbosanski, clan Skupštine MRI
- Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, clan Skupštine MRI
10:00 Plenarni dio konferencije
- Religija i uvrjedljivi govor – postavljanje problema (Christian Moe)
- Religija i govor u javnome prostoru – mogucnosti i perspektive (Eliezer Papo)
- Balansiranje slobode govora i prava na religiju – sociološki uvidi (Dino Abazovic)
11:00 Pauza
11:30 Rad u panelima
Pravni
Emir Kovacevic
Ahmed Žilic

Medijski
Maida Hasecic
Ljiljana Zurovac
Damir Kljajic
Sandra Miletic
Emir Džambegovic

Religijski
Zilka Spahic-Šiljak
Zorica Kuburic
Alen Kristic
Slavoljub Lukic
Siniša Jevtic

Humanisticki
Davor Marko
Muhamed Jusic
Entoni Šeperic
Mevludin Dizdarevic

13:00 Rucak
14:30 Rad u panelima – nastavak
16:00 Pauza
16:30 Plenarni dio konferencije – rasprava
18:00 Završetak rada konferencije

Najava:

Međureligijski institut, uz podršku Veleposlanstva Kraljevine Norveške u BiH, organizuje Konferenciju Balans između slobode govora i prava na religiju, 26. 9. 2009. godine u Sarajevu. Predviđeno je da na konferenciji sudjeluju predstavnici crkava i vjerskih zajednica, teolozi, pravnici, sociolozi, filozofi, komunikolozi, novinari i drugi stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, kao i iz susjednih zemalja jugoistočne Europe i nekih skandinavskih zemalja. Rad na konferenciji će biti organiziran kroz četiri modula: pravni, religijski, humanistički i medijski. S obzirom na javnu konfrontaciju iskustava i stavova, te važnost položaja religije u bosanskohercegovačkom društvu, ovakvi i slični naučni simpoziji mogu ponuditi korisne smjernice na putu relaksacije ukupnih odnosa u društvu.

17.9.09

Princ preživio napad samoubice s implantiranim eksplozivom

O pokušaju napada na saudijskog princa Muhameda bin Najifa pisaos am za prošli broj Starta. Iako je ovaj napad po mnogo čemu bitan, jer je između ostalog napadač samoubica iz El-Kaide eksploziv nosio implantiran u sebi što čitav antiterorističku borbu mora podići na jedan novi nivo, on nije dobio previše prostora u svjetskim medijima.

Princ preživio napad samoubice s implantiranim eksplozivom

Piše: Muhamed Jusić- Start

Samo nekoliko dana prije osme godišnjice od napada El-Kaide na SAD ova organizacija je, u granicama Harema (svetog područja oko Meke) u gradu Džidi izvela neuspješan pokušaj atentata na pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Saudijske Arabije, čime su njeni operativci pokazali da su još uvijek sposobni ne samo nastaviti sa svojim ubilačkim pohodom, nego i čitav fenomen terorističke borbe dići na jedan novi nivo.

Oštrica koplja
Za pokušaj napada na princa Muhameda bin Najifa, pomoćnika i sina ministra unutrašnjih poslova, doznalo se iz saudijskih medija, nakon što ga je u bolnici posjetio kralj Abdullah bin Abdulaziz. Iz kratkog razgovora emitovanog preko saudijskih satelitskih nacionalnih kanala, moglo se razumjeti kako je Najif preživio napad bombaša-samoubice i to u vlastitoj rezidenciji u Džidi. Danima nakon toga, nije bilo nikakvih saopštenja ministarstva ili bilo kakvih državnih institucija iz kojih bi se moglo doznati više detalja o samom napadu. Ništa o tome ko je mogao biti napadač, niti kako je uspio doći u prinčevu kuću. Međutim, već tada je svima bilo jasno da je riječ o pripadnicima El-Kaide, jer je napad imao obilježja njihove taktike, a odabir žrtve je to samo potvrđivao.
Princ Muhamed bin Najif je pomoćnik ministra zadužen upravo za borbu protiv terorizma, čitaj El-Kaide, i bio je vrh koplja u otvorenoj borbi Kraljevine sa komplikovanom mrežom članova, simpatizera i logističara El-Kaide. On je u posljednjih deset godina koliko je obnašao tu funkciju, ostvario zapažene rezultate, iako se sa njegovom taktikom borbe nisu svi uvijek slagali. Iako je u SAD-u prošao brojne specijalizacije u programima za borbu i prevenciju terorizma, on je u Kraljevini razvio vlastiti pristup koji se kretao od nemilosrdnog razbijanja El-Kaidinih ćelija kroz masovna hapšenja do infiltriranja u njene redove, pa sve do svjetski poznatog programa rehabilitacije i savjetovanja osuđenih terorista i onih koji su uvučeni u njihovu mrežu. Princ je lično nadgledao čitav program, kroz koji je do sada prošlo na stotine simpatizera i članova El-Kaide i njima srodnih organizacija. Zato su mnogi odmah nakon napada bili sigurni da se radi o El-Kaidi koja je na ovaj način htjela slomiti taj „vrh koplja“ saudijske porodice u borbi protiv nove generacije militantnih islamista.

Nekoliko dana kasnije te sumnje će se i potvrditi nakon što ogranak „El-Kaide na Arapskom poluotoku“ izda saopštenje u kojem preuzima odgovornost za neuspješan pokušaj atentata. Međutim, ono što se moglo pročitati u tom saopštenju iznenadit će mnoge i upoznati lokalnu i svjetsku javnost sa do sada neviđenom taktikom El-Kaidinih boraca. To saopštenje će otvoriti čitav niz novih pitanja zbog kojih vjerovatno nismo ranije imali zvanično saopštenje saudijske vlade.

Lažni pokajnik
Naime, u El-Kaidinom saopštenju se napadač kojeg nazivaju „junakom šehidom“ imenuje kao dvadesettrogodišnji Abdullah Hasan Tali Asirij, Saudijac koji je u svoju samoubilačku misiju krenuo iz Jemena. Također, autori saopštenja tvrde kako se on lažno predstavio kao jedan od pokajnika El-Kaide, koji je od jemenskih i saudijskih vlasti zatražio da se preda saudijskim vlastima, ali pod uslovom da se preda lično emiru Bin Najifu. To nije neuobičajena praksa s obzirom da je to dosad bila jedna od najuspješnijih taktika princa u borbi protiv El-Kaidinih terorista, gdje im je uvijek ostavljana mogućnost da iskoriste kraljevsku amnestiju, ako se dobrovoljno predaju i uključe u program rehabilitacije i savjetovanja. Na ovaj način El-Kaida je htjela zadati udarac tom programu i poljuljati povjerenje javnosti, ali i vladajućih struktura u njegovu djelotvornost. El-Kaidi više odgovara brutalnost i primjena sirove sile, jer ona ne ostavlja prostora zavedenim mladićima osim da se bore, žrtvuju kao samoubice ili da svakako budu uhvaćeni i osuđeni na smrt ili dugoročni zatvor. A nasilje, pogotovo u društvima kakvo je saudijsko, gdje je još uvijek u podsvijesti živa institucija krvne osvete, rađa samo novo nasilje, što El-Kaidu drži u životu.
Ono što je posebno zabrinulo eksperte za sigurnost i antiterorističku borbu u saopštenju El-Kaide, a o čemu Saudijci nisu htjeli prije toga progovoriti javno, jeste tvrdnja da je eksploziv kojim je napadač htio raznijeti princa i sebe bio usađen (implantiran) negdje u njegovim unutrašnjim organima. Niko još nije saopštio detalje o tome kako je nešto takvo izvodljivo naročito ako se zna da je napadač taj eksploziv, ali i mehanizam za aktiviranje (za koji se spekuliše da je morao biti povezan sa mobitelom), morao nositi od 24 do 48 sati koliko je trajalo njegovo putovanje. Sa ovako brutalnom taktikom još se niko nikada nije susreo i zasigurno će se još neko vrijeme o njoj raspravljati i ona će bez sumnje antiterorističku borbu morati podići na jedan sasvim novi nivo, ali i mjere sigurnosti na aerodromima i drugim kritičnim mjestima. To objašnjava i činjenicu kako je napadač uspio proći provjere na dva aerodroma kroz koja je prošao u Džidi i Nedžranu.

Pomaknuta granica brutalnosti
Nakon El-Kaidinog saopštenja u javnosti su se pojavili rijetki novinari i eksperti za terorizam bliski princu Bin Najifu , koji su počeli iznositi više detalja o samom napadu. Rekli su kako su posjetili mjesto napada i kako je keramet- čudo Božije da je princ preživio s obzirom da je napadač sjedio na stolici pored njega. Kažu da se krv i dijelovi tijela mogu naći posvuda, a da je jedan od ekstremiteta napadača u pločama na plafonu načinio ogromnu rupu. Rekli su i to kako je svima bilo sumnjivo to što je napadač čak i u prisustvu emira odbijao čitavo vrijeme da bilo šta pojede ili popije.
Za vladajućim strukturama bliske eksperte koji su gostovali na arapskom satelitskom kanalu El-Arabija to je jasna poruka na čijoj je strani Bog u ovom sukobu, jer u protivnom ne bi princa sačuvao od sigurne smrti.
Daleko od ovih spin-masterskih medijskih trikova onih koji se princu pokušavaju dodvoriti, ozbiljni krugovi u Kraljevini, ali i svijetu, na ovaj napad gledaju sa velikom dozom ozbiljnosti i zabrinutosti. Ne samo zato što je osam godina nakon napada od 11. septembra El-Kaida i dalje sposobna da izvodi napade visokog profila, nego i zbog toga što i dalje pokazuje sposobnost da pomjera granice vlastite brutalnosti pokazujući nezamislivu spremnost svojih sljedbenika da se žrtvuju.
Kraljevsku porodicu je naročito zabrinulo to što je ovo prvi put da El-Kaida otišla tako daleko u pokušaju napada na nekog od članova porodice Sauda. Za njih je to znak da bi slični napadi mogli postati jedan od novih ciljeva te organizacije. Do sada su oni bili van dometa El-Kaide i ovo je prvi put da su El-Kadini ratnici „digli ruku“ na njih.
Skoro sedmicu dana nakon napada objavljene su i zvanične slike i saopštenje Ministarstva unutrašnjih poslova. Onda je uslijedilo i saopštenje u kojem se navodi vjerovatno kako bi se umanjio značaj čitavog napada, kako je ustvari El-Kaida već dva puta, prvi put još 2004. planirala napad na princa Muhameda, ali da ti pokušaji nisu bili uspješni, odnosno da su na vrijeme osujećeni. Jednom su čak, kaže se u saopštenju, pokušali oboriti avion projektilom zemlja-zrak dok je on bio u radnoj posjeti jednoj od susjednih zemalja.

U Jemenu bjesni rat
Posebno je za sve vlade u regionu i svijetu, a ne samo za vladajuću porodicu u Saudiji, zabrinjavajuće stanje u Jemenu odakle je atentator i došao, a gdje se još uvijek nalazi njegov brat Ibrahim kao i značajan broj od 85 lica kojima je vlada u Rijadu nedavno ponudila priliku za amnestiju ukoliko se predaju i vrate u domovinu. Jemen se, prema mišljenju velikog broja analitičara, nalazi na rubu sveopćeg građanskog rata. Rat tamo bjesni ovih dana daleko od očiju nezainteresovane svjetske javnosti. Već nekoliko sedmica se vode teške borbe između vladinih snaga i šiitskih, tačnije zejdijskih, pobunjenika koji se nazivaju Husijjun i koji zahtijevaju veća prava i slobode za svoju pokrajinu. Nezadovoljstvo na jugu Jemena, gdje je građanski rat prije nekoliko godina jedva zaustavljen, sve je veće, pa nikoga ne bi iznenadila nova eskalacija nemira. Doda li se tome očajna ekonomska situacija sa rekordno visokom stopom nezaposlenih i nepismenih, postaje očito zašto se Jemen pretvorio u utočište za El-Kaidu. U januaru 2009. obznanjeno je kako su se El-Kaida u Jemenu i Saudijskoj Arabiji ujedinile u jedinstvenu organizaciju nazvanu El-Kaida na Arapskom Poluotoku. (El-Kaida fi el-Džeziretil-Arab). Ustvari, bio je to taktički potez El-Kaide koja nije imala izbora nego svoje djelovanje izmjestiti iz Saudije gdje su im saudijske sigurnosne organizacije, baš pod vodstvom Muhameda bin Najifa, nanijele bolne udarce i skučile im prostor za djelovanje i organizovanje. Nakon ovog napada u Džidi očito je da je El-Kaida preživjela i da uvijek uspjeva iznaći neko novo trusno područje ili krizno žarište iz kojeg nastavi djelovati.
Danas dok pratim sve otvoreniji sukob između vladajuće saudijske porodice i El-Kaide sjećam se kako mi je jedan od medinskih šejhova rekao dok smo razgovarali o događajima neposredno nakon 11. septembra: „Sve je to ovdje počelo i ovdje se mora završiti“. Očito je da je to vrijeme došlo. A kako će se završiti, ostaje da se vidi.

13.9.09

Radio Sarajevo o debati u Mediacentru

Medijska pažnja radikalizira ekstremističke taktike
Osam godina nakon napada na World Trade Center u New Yorku, 'borba protiv terorizma' imala je višestrukog uticaja na medije i shvatanje slobode informacije i izražavanja. Sa druge strane, mediji su takodje imali velikog uticaja na kreiranje novog javnog diskursa o terorizmu i percepciji 'drugog' u tom kontekstu.
Kako definišemo terorizam danas? Kako mediji izvještavaju o terorizmu? Kakva su profesionalna iskustva bavljenja ovom temom u BiH, koje su prepreke, izazovi, dileme? Kako je dosadašnje izvještavanje o terorizmu uticalo na islamističke pokrete i muslimansku zajednicu u BiH i svijetu?
O tome se sinoć razgovaralo u sarajevskom Mediacentru, tokom debate sa gostima Vladom Azinovićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Esadom Hećimovićem, novinarom magazina BH DANI i Muhamedom Jusićem, islamskim teologom iz BiH, esejistom i prevodiocem.
Vlado Azinović terorizmom kao temom za istraživanje počeo sa baviti nakon napada u SAD-u 2001. godine. Naslovi i udarne vijesti vodećih svjetskih medija, osim što su pominjali BiH kao mjesto nastanka Al-Kaide, imali su tendenciju da uvjere da je cijeli svijet u ratu protiv teorizma.
„Ako je teror po svom izvornom značenju strah, a terorizam zastrašivanje što je u suštini strah kao emocija, kako možemo biti u ratu protiv emocije? Ako je terorizam taktika, kako možemo voditi rat protiv taktike? I tu leži odgovornost medija – podlegli su pritisku jer su prihvatili konstrukciju 'rat protiv terorizma'“, kaže Azinović.
Za novinara Esada Hećimovića, koji takođe godinama istražuje utjecaje terorističkih grupa u Bosni i Hercegovini, postoje dva otvorena pitanja za ovo društvo. Kakva je veza BiH sa napadima 11. septembra, ako se zna da je u Sarajevu u dva navrata ('92. i '95.) boravio čovjek za kojeg tvrde da je napravio prvi plan napada za Bin Ladena.
Drugo pitanje je – kako je to utjecalo na sliku BiH u svijetu, dovodeći je u vezu sa svjetskim terorizmom.
Na pitanje iz publike 'šta misli o tvrdnjama da su Amerikanci inscenirali napade', Hećimović je odgovorio: „O tome mislim što i o tvrdnjama da su Sarajlije inscenirale napad na Markale.“


'Terorizam je kad ubiješ jednog a zastrašiš milione'
Zbog medijske pažnje i načina na koji joj se daje prostor u medijima, danas se može primijeniti krilatica 'terorizam je da ubiješ jednog a zastrašiš milione', kaže Muhamed Jusić, islamski teolog i esejist.
„Potreba za medijskom pažnjom dodatno radikalizira ekstremističku taktiku. Želja za medijskom pažnjom je sve veća. Za Al-Zarqawija niko nije znao niti je imao ugled, dok ga u UN-u kao prijetnju nije pomenuo Colin Powell. Od tada gradi ugled u unutrašnjim strukturama Al-Kaide, iako mu je ranije spočitavan kriminalni dosije. Prevagnula je logika 'dok ga Amerikanci traže, mora da je dobar'“, pojašnjava Jusić.
Govoreći o simbiozi medija i terorizma, Jusić je upozorio da islamistički pokreti svaki put idu sve dalje pokušavajući pridobiti medijsku pažnju. Primjer za to je slučaj jednog od samoubilačkih napada pripadnika Al-Kaide, u kojem policija nije objavila informaciju da je bombaš bombu nosio u stomaku.
Informaciju je naknadno objavila Al-Kaida, da izazove još veći strah i pokaže da su teroristi nadmoćni i nad detektorima.
U tom kontekstu, zajednički zaključak je da su mediji dio igre te da nekada nesvjesno, a nekada i vrlo svjesno, pomažu cijeli proces, te da je neophodno više pažnje i odgovornosti posvetiti načinu na koji se o terorizmu i teroristima izvještava.
Preuzeto sa: http://www.radiosarajevo.ba/content/view/10915/32/

7.9.09

Intervju sa urednikom Islamic Arts magazina- Preporod

Na ovom blogu sam već pisao o pokretanju e-magazin Islamic Arts. Ovim povodom sam sa urednikom Kenanom Šurkovićem za Preporod napravio kratak intervju koji je sada objavljen na stranici Preporoda pod naslovom U BiH pokrenut prvi u svijetu specijalizovan magazin o islamskoj umjetnosti )
Evo i teksta:
Za pokretanje bilo kakvog časopisa, pa makar on bio samo u online izdanju, u ovoj recesivnoj godini i u ovakvoj zemlji treba puno više od puke hrabrosti. Ako se taj magazin usto bavi jednom „društveno nepopularnom“ oblašću kakva je kultura i to jednom njenom specijalističkom tematikom kakva je „islamska umjetnost“, onda ljudi koji su se upustili u takvu avanturu moraju biti jedni od onih rijetkih entuzijasta koji su još uvijek spremni nešto raditi iz ličnog uvjerenja, a ne puke želje za brzim profitom. U ovom slučaju radi se o jednom takvom mladom bračnom paru, Elviri Bojadžić i Kenanu Šurkoviću koji su zahvaljujući nevjerovatnom entuzijazmu i ljubavi prema umjetnosti pokrenuli e- magazin Islamic Arts. Elvira je inače profesionalna grafička dizajnerka i članica ULUPUBiH, a Kenan čovjek koji se 15 godina bavi izučavanjem islamske umjetnosti i koji je o tome napisao nekoliko stručnih knjiga. Njih dvoje su prema vlastitom priznanju, čitav projekat pripremali već dvije godine, a prvi broj na bosanskom i engleskom jeziku je ovih dana dostupan na stranici http://www.islamicartsmagazine.com/.

Ovim povodom Preporod je razgovarao sa urednikom Šurkovićem o ovom za BiH, muslimane i sve ljubitelje umjetnosti vrijednom projektu.


Preporod: Otkud hrabrost da se u godini recesije i u društvu koje, najblaže rečeno, nema sluha za umjetnost i kulturu pokreće jedan časopis kao što je Islamic Arts?

Šurković: Na ideju za ovaj projekat došli smo prije dvije godine i on se postupno razvijao. Kad nešto volite i tome posvetite svoj život onda vam uz Božiju pomoć ne manjka hrabrosti. Likovna umjetnost, sa kojom se mi bavimo, a pogotovo islamska umjetnost, nikad nije imala veliki krug ljubitelja, kao što je to slučaj sa nekim drugim umjetnostima, poput muzike. Razlog tome je što je ovakva vrsta umjetnosti, sama po sebi, elitistička i veoma zahtjevna. Kod nas je vizuelna kultura na veoma niskom nivou, pa smo danas došli u situaciju da ljude moramo učiti šta je to lijepo, a pogotovo šta je to lijepo sa aspekta islamske umjetnosti. Kompletan ovaj projekat jeste rizičan, ali vjerujem da će uz Božiju pomoć pronaći put do šire čitalačke publike.

Preporod: Ko radi na ovom projektu?

Šurković: Idejni pokretači smo ja i moja supruga Elvira Bojadžić. Imamo i nekoliko saradnika u svijetu, ali i ovdje u Bosni. Uglavnom se radi o veoma kompetentnim ljudima kada je u pitanju islamska umjetnost.

Preporod: Šta možemo očekivati od sadržaja u vašem magazinu?

Šurković: Obuhvatili smo sve ono što se podrazumijeva pod vizuelnom umjetnošću. Konkretno, predstavljamo različite forme islamske umjetnosti, od arhitekture i kaligrafije, preko iluminacije, ebrua, slikarstva i različitih vrsta zanata, pa sve do dizajna. Obrađujemo teme kako iz historije islamske umjetnosti, tako i ono što je danas aktuelno na tom polju. Također, objavljivat ćemo intervjue sa umjetnicima, predstavljati muzeje kao i reportaže iz gradova.

Preporod: Već petnaest godina izučavate islamsku umjetnost. Napisali ste nekoliko knjiga na tu temu. Posvećuje li se u našoj javnosti, bez obzira stručnoj ili ne, dovoljno pažnje ovom fenomenu?

Šurković: Islamska umjetnost je preko 450 godina bila najdominantniji vid umjetnosti u Bosni, ali i na čitavom Balkanu. Njena dominacija je trajala od 15. pa sve do početka 20. stoljeća. U tom periodu neki od najvećih „osmanskih“ umjetnika bili su Bošnjaci. Nivo kvaliteta, recimo, kaligrafije, u Bosni je ostao veoma visok sve do 20. st. Prošlo stoljeće se svelo, nažalost, na samo nekoliko imena. Danas postoje određeni napori da se islamska umjetnost u Bosni ponovo revitalizira i da joj se daju neki novi oblici, sukladno sa današnjim vremenom. Danas ima nekoliko veoma istaknutih naših kaligrafa koji rade na toj afirmaciji. Nedavno je osnovano i Udruženje umjetnika „Elif“ koje ciljano radi na promociji islamske umjetnosti.

Preporod: U vrijeme kada se o islamu sve češće piše isključivo iz političko- sigurnosnog ugla, smatrate li da će i na koji način ovaj vaš projekt doprinijeti prezentaciji islama u jednom drugačijem svjetlu?

Šurković: Nadam se da hoće. Islamska umjetnost je veoma cijenjena u nekim intelektualnim krugovima na Zapadu i tamo je njena snaga odavno prepoznata. Kako god, islamska umjetnost je dio islamskog sistema življenja, ona definira estetski ukus muslimana, a na taj način formira mišljenje pojedinca i zajednice o nekim veoma važnim stvarima. Možda će neki zlonamjernici i u tome vidjeti opasnost, međutim, njena je ljepota tako snažna da može širiti samo ideju dobra.

Preporod: Nosi li ovaj vaš magazin kakvu poruku i muslimanima?

Šurković: Magazin na neki način govori o slavi i snazi islamske umjetnosti u prošlosti, ali i mogućnostima koje ona ima danas. S obzirom da islamska umjetnost svoju snagu i inspiraciju crpi iz vjere, ona je sama po sebi uvijek aktuelna, svježa, prodorna i može ponuditi veoma mnogo.

Preporod: Može li se u dogledno vrijeme očekivati i printano izdanje Islamic Arts magazina?

Šurković: Za sada o tome ne razmišljamo, ne samo zbog troškova već i zbog ostalih poteškoća koje za sobom donosi printano izdanje. Na ovaj način možemo biti čitani u cijelom svijetu, pogotovo što izlazimo i na engleskom jeziku. Internet magazini postaju sve popularniji. Koliko je meni poznato, mi smo prvi web magazin o islamskoj umjetnosti na svijetu.
Razgovarao: Muhamed Jusić (Preporod)

4.9.09

Mediacentar Sarajevo vas poziva na javnu debatu

DEBATA: MEDIJI I TERORIZAM
Petak, 11.septembar, 2009. godine, 18.00 h


Osam godina nakon napada na World Trade Center u New Yorku, 'borba protiv terorizma' imala je visestrukog uticaja na medije i shvatanje slobode informacije i izrazavanja. Sa druge strane, mediji su takodje imali velikog uticaja na kreiranje novog javnog diskursa o terorizmu i percepciji 'drugog' u tom kontekstu.

Kako definisemo terorizam danas? Kako mediji izvjestavaju o terorizmu? Kakva su profesionalna iskustva bavljenja ovom temom u BiH, koje su prepreke, izazovi, dileme? Kako je dosadasnje izvjestavanje o terorizmu uticalo na islamisticke pokrete i muslimansku zajednicu u BiH i svijetu?

Pozivamo Vas da o ovim, i mnogim drugim pitanjima, razgovarate sa gostima Mediacentra – Vladom Azinovicem, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu; Esadom Hecimovicem, novinarom magazina BH DANI; i Muhamedom Jusicem, islamskim teologom iz BiH, esejistom i prevodiocem.

Javna debata odrzace se u Mediacentru, Kolodvorska 3, u petak, 11.09.2009. godine sa pocetkom u 18.00 h. Vise informacija mozete dobiti na nasoj web stranici http://www.media.ba/, putem e-mail adrese boba@media.ba ili telefona 033.715.840.
Ocekujemo Vas!

Mediacentar Sarajevo

Mediji i terorizam je deseta u ciklusu javnih debata koje Mediacentar organizuje tokom ove godine u okviru programa 'Javne debate o medijima i demokratiji'. Program javnih predavanja i debata realizuje se uz podrsku Office of Public Affairs amba sa de Sjedinjenih Americkih Drzava u Bosni i Hercegovi.


*******************************************************************
Mediacentar Sarajevo invites you to the public debate

MEDIA and TERORISM
Friday, September11th at 6.00 pm
Eight years after the attack on World Trade Center in New York ‘fight against terrorism’ had enormous effect on media and understanding of freedom of information and expression. On the other hand, media have also influenced creation of a new public discourse on terrorism and perception of ‘other’ in that context.

How do we define terrorism today? How media report on terrorism? What are the professional experiences of working on this subject in Bosnia and Herzegovina , what are the dilemmas, challenges and obstacles? How the reporting on terrorism did effect the Islamic movements and Muslim community in BH and the world?

We invite you to discuss these, and many other issues with our guests – Vlado Azinovic, professor at the Faculty of Political Science in Sarajevo; Esad Hecimovic, reporter of the Magazine BH DANI; and Muhamed Jusic, Islamic theologian, essayist and translator.

The public debate will be held in Mediacenter, Kolodvorska 3, in Friday, September 11th at 6.00 pm. For more information, please contact us via e mail address boba@media.ba, or telephone 033.715.840. or check out our web page http://www.media.ba/.

We are expecting you!

Mediacenter Sarajevo